REVOLUCIJA U AVIOINDUSTRIJI

Zakoni se kroje, ubuduće će dronovi biti svuda oko nas

  • Autor: Vanja Majetić
  • Zadnja izmjena 10.08.2015 10:54
  • Objavljeno 10.08.2015 u 10:54
Dron

Dron

Izvor: Reuters / Autor: REUTERS/Naomi Tajitsu

Dronovi koji su nam se dosad činili kao čudo tehnike postat će uobičajena, svakodnevna pojava u našim životnim sredinama. Tako barem daju naslutiti najave Europske komisije i Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo koje već kroje zakonski okvir korištenja dronova, kao trenutačno najdinamičnije grane zrakoplovstva koja bi mogla razbuditi uspavanu industriju i otvoriti nova radna mjesta

Nedavno usvojenom Deklaracijom u Rigi o uređajima na daljinsko upravljanje (dronovima) države članice Europske unije i službeno su prihvatile tu granu zrakoplovstva, a upravo ovih dana Europska komisija pozvala je sve članice EU-a na potpisivanje deklaracije koja bi, smatraju stručnjaci, pomogla u podizanju industrije i stvaranju novih radnih mjesta budući su dronovi budućnost zrakoplovstva. Hrvatska kao članica EU također bi se trebala uključiti u ovu kampanju,osobito stoga što je Deklaracijom u Rigi donesen europski zakonski okvir koji dosad nije postojao. Valja istaknuti da je Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo predložila Pravilnik kojim bi se regulirala upotreba dronova.

Usvojenih pet zakonsko-pravnih okvira EU-a koje su izradili stručnjaci iz Europske komisije, direktori agencija za civilno zrakoplovstvo zemalja članica EU-a te stručnjaci s područja zaštite podataka, naglašavaju kako s dronovima treba postupati kao s novim tipom zrakoplova te se odmah moraju uspostaviti pravila EU za sigurno nabavljanje dronova. Pored toga, naglašava se važnost razvijanja tehnologije i standarda koji podržavaju potpunu integraciju dronova u europski zračni prostor, dok u obzir valja uzeti i prihvaćanje odnosno odobravanje javnosti, jer je ono, smatraju autori Deklaracije, ključno za razvoj usluga putem dronova.

Ističe se i odgovornost svakoga tko upravlja takvom letjelicom. Autoriteti s područja zrakoplovstva smatraju kako je upravo taj zakonsko-pravni okvir temelj za razvoj industrije dronova i otvaranje novih radnih mjesta, jer donosi pravila i uvjete za osiguranu zaradu izvan područja tradicionalnog zrakoplovstva. Osobito bi integracijom dronova u zračni prostor mogli profitirati građevinari prilikom inspekcija građevina i gradnje na nepristupačnim područjima, filmska industrija, kurirska služba, poljoprivrednici prilikom inspekcije rasta usjeva, ali i Hrvatska gorska služba spašavanja, kao i policija pri praćenju te vatrogasci koji bi mogli nadgledavati požarišta.

Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo potaknuta sve većom uporabom popularnih bespilotnih letjelica nedavno je izradila i objavila cjelokupan nacrt Pravilnika o sustavima bespilotnih letjelica budući da u Hrvatskoj dosad nije postojao zakon koji bi regulirao letenje u sportsko-rekreativne svrhe sustavima bespilotnih zrakoplova. Agencija je navela kako je prepoznala potrebu hitnog donošenja propisa koji bi omogućio operacije i korištenje bespilotnih letjelica ne težih od 150 kilograma. Time bi se pružila prihvatljiva razina sigurnosti, ali i prilagodilo vlasnicima tih manjih dronova koje u nas ponajviše koriste fotografi i videosnimatelji. To bi zakonsko rješenje uskoro trebalo ići u javnu raspravu.


Valja napomenuti kako prema dosad važećim propisima za korištenje dronova težine do pet kilograma nije potrebno odobrenje niti se oni unose u registar civilnih letjelica, a nije potrebna ni licencija za kupnju i korištenje. Upravo zbog toga u Hrvatskoj ne postoji registar dronova, no taj nedostatak trebao bi riješiti novi pravilnik putem podnošenja prijava operatora za izvođenja letačkih operacija.

Pravilnik uređuje i pitanje tipova i vrsti letjelica, ali i opisuje u kakvim se letačkim operacijama mogu koristiti te skrbi i o sigurnosti leta. Primjerice, dronovi se moraju držati najmanje 30 metara udaljeni od ljudi, životinja, vozila, prometnica i dalekovoda. Kad su u pitanju skupine ljudi, ta udaljenost ne smije biti manja od 150 metara. Dok sigurna razdaljina do najbližeg aerodroma ne smije biti manja od tri kilometara. Vrlo je bitno, ističe Pravilnik, da letjelica tijekom cijele letačke operacije mora biti u vidnom polju osobe koja njome upravlja, s tim da dron ne smije biti udaljen 500 metara od samog upravljača, do su noćni letovi zabranjeni.

Također, dronovima ne smiju upravljati mlađi od 16 godina, a vlasnici tih popularnih letjelica morat će poznavati zrakoplovne propise. Ovom regulativom smanjio bi se ili bi se iskorijenila zloporaba dronova poput nedavnog slučaja kada je tom napravom prekinuta nogometna utakmica između Srbije i Albanije, ali i čitavog niza slučajeva kada su neodgovorni vlasnici dronova ugrozili sigurnost zračnog prometa.

Mnogi korisnici bespilotnih letjelica imaju primjedbe na prijedlog pravilnika. Jedan je od njih Dragan Kadoić iz zagrebačke tvrtke Five koja nudi usluge snimanja iz zraka za potrebe filma i fotografije, inspekcije teško dostupnih mjesta te geodetskog mjerenja na bazi ortografije. Prema njemu, pravilnik je kvalitetan, uz iznimku zabrane korištenja bespilotnih letjelica noću što onemogućuje operaterima rad u specifičnim uvjetima prema želji naručitelja.

Hoće li pak stručna mišljenja iznesena u nekoliko prezentacija korisnika bespilotnih letjelica utjecati na izmjene stavki pravilnika Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo, Kadoić nije siguran; kazao je za tportal kako prihvaćanje dobronamjernih primjedaba na pravilnik 'ovisi o samom respektiranju iskustva kojima raspolažu svakodnevni profesionalni korisnici bespilotnih letjelica'.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!