ZA 8 MJESECI

Zagreb postaje najveći centar popularizacije znanosti!

15.09.2014 u 11:29

  • +12

3. Znanstveni piknik

Izvor: Promo fotografije / Autor: ZEZ centar

Bionic
Reading

Impresioniran velikim posjetom Zagrepčana i gostiju trećem izdanju Znanstvenog piknika koje ni kiša nije spriječila da dođu u tisućama, Milan Bandić najavio je da bi najveći stalni znanstveno-popularizacijski centar u regiji tzv. ZEZ trebao zaživjeti na Velesajmu već za osam mjeseci

Projekt ZEZ centra (Znanstveni edukativno-zabavni centar – ZEZ centar) prezentiran je gradonačelniku Zagreba još u veljači 2012., a zatim i srpnju 2012., a on ga je oba puta odlučno podržao. Međutim, nakon toga se ušlo u birokratski labirint pa je sve ostalo na privatnoj inicijativi udruge Profesor Baltazar i Mreže popularizatora znanosti.

Bandić: Ovo treba odmah realizirati

No tijekom posjeta trećem Znanstvenom pikniku, gradonačelnik je, vidjevši više od 30 tisuća posjetitelja, rezolutno rekao:

'Kada mladi ljudi nešto zamisle i ostvare, onda to bude ovako kao na Znanstvenom pikniku. Iduće godine Piknik treba trajati barem dva dana, a Zagrebu treba ovakav sadržaj i svaki dan. Udruga Profesor Baltazar više od četiri godine razvija takav projekt, prvi znanstveni centar i mi ćemo ga imati. Treba realizirati ovu ideju čim prije i zato - vidimo se u ZEZ centru za osam mjeseci!'

U razgovoru s Renatom Brkić iz udruge Profesor Baltazar i organizatorima Znanstvenog piknika, Bandić je istaknuo kako velesajamski paviljoni propadaju dok postoje konkretne ideje i projekti za koje bi se mogli iskoristiti.

'Ovo trebamo odmah realizirati. Odmah idući tjedan sjedamo i dogovaramo konkretne korake', rekao je Bandić.

U ovom kontekstu posebno je istaknuta važnost Talijanskog paviljona (paviljon broj 15), koji je zaštićeni spomenik kulture.

Podrška izvana

Tijekom susreta sa zagrebačkim gradonačelnikom, predstavnici svjetskih znanstvenih centara, koji su i ove godine u velikom broju gostovali na Pikniku, istaknuli su važnost znanstvenih centara u svojim gradovima; dali su bezrezervnu podršku izgradnji ZEZ centra i najavili svoj dolazak na otvaranje.

Veliku podršku ZEZ centru dali su i posjetitelji Znanstvenog piknika koji su se fotografirali s pločicom ZG ZEZ 2016, a brojni komentari na Facebooku potvrđuju kako bi ZEZ centar mogao imati iznimnu posjećenost. Najbolji je primjer znanstveni centar Kopernik u Varšavi koji je u dvije godine rada došao do brojke od dva milijuna posjetitelja.

'Mi smo već treću godinu gosti Zagreba i nevjerojatno je vidjeti kako svake godine vaš Znanstveni piknik dobiva dimenziju više. Imate odličnu organizaciju i, što je najvažnije, jako znatiželjne posjetitelje', rekao je edukator Lucasz iz znanstvenog centra Kopernik u Varšavi koji se na Pikniku predstavio radionicom izrade 3D naočala od predmeta iz kućanstva.

Mnogostruke koristi; motor razvoja

Članovi ZEZ tima ističu kako će koristi od ZEZ centra za Zagreb i Hrvatsku biti mnogobrojne. Osim približavanja znanosti mladima te povećanja interesa za znanost, znanstveni centar će razviti i edukaciju te dodatno potaknuti cjeloživotno učenje. Za izgradnju jednog takvog centra bit će potrebno aktivirati veliki broj malih poduzeća i obrta, a za njegov rad i razvoj sadržaja njihove će aktivnosti biti još potrebnije.

Iskustva iz svijeta pokazuju da veliki broj posjetitelja znanstvenih centara dolazi izvan grada pa i države u kojoj je smješten, tako da će pozitivne učinke osjetiti i tvrtke iz turističkog sektora. Jedan od najvažnijih bit će zapošljavanje; primjerice znanstveni centar Kopernik zapošljava 450 ljudi. Tako bi i ZEZ centar trebao omogućiti mladim znanstvenicima i popularizatorima znanosti da ne moraju odlaziti izvan Hrvatske, kao što je sada slučaj.

Koliki je gospodarski potencijal znanosti, a time i značaj njezine popularizacije, istaknuo je ravnatelj Instituta Ruđer Bošković dr. sc. Tome Antičić koji je za tportal rekao:

'Znanstveni piknik izuzetno je važan da privuče mlade da svoju karijeru potraže u znanosti i tehnologiji. Treba nam znanstvenika i inženjera. Gospodarstva bez znanosti i tehnologije ne može biti. Primjerice, IRB je prošle godine privukao čak sedam puta više sredstava iz gospodarstva i europskih projekata nego što je dobio iz hrvatskih znanstvenih projekata.'

Za više informacije posjetite http://www.znanstvenipiknik.com