MIHAELA BOGELJIĆ ZA TPORTAL

Zadranka u Greenpeaceu: 'Razbili su prozor i uperili puške u nas, zabranili nam iskrcavanje na kopno...'

  • Autor: Silvana Srdoč
  • Zadnja izmjena 08.10.2019 19:33
  • Objavljeno 08.10.2019 u 19:33
Mihaela Bogeljić pred čuvenim Greenpeaceovim brodom Rainbow Warrior

Mihaela Bogeljić pred čuvenim Greenpeaceovim brodom Rainbow Warrior

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: GREENPEACE / FILIP BRALA

Mihaela Bogeljić iz Petrčana kod Zadra vratila se kući s velike avanture u Poljskoj, u kojoj je kao djelatnica Greenpeacea sredinom rujna sudjelovala u jednoj od čuvenih morskih akcija te najveće globalne organizacije za zaštitu okoliša. Cilj je bio onemogućiti isporuku ugljena, kao najvećeg onečišćivača zraka i klimatskog neprijatelja br. 1 među energentima, s gigantskog teretnog broda u luku Gdanjsk. O ovom dramatičnom pothvatu i protuakciji poljskih vlasti - uz maskirane specijalce, helikoptere i podmornicu - izvještavali su brojni svjetski mediji, a Mihaela Bogeljić za tportal, između ostalog, govori o svom aktivističkom životu i radu u Greenpeaceu, kao i popularizaciji borbe za očuvanje života na Zemlji

Nakon dvije godine rada u Greenpeaceu Hrvatska, u kojem je bila voditeljica komunikacija i kampanje protiv plastike za jednokratnu uporabu, Mihaela Bogeljić prešla je 2018. na radno mjesto koordinatorice komunikacija Greenpeaceova projekta European Energy Transition. Njezina posvećenost borbi protiv uništavanja okoliša i odlučnost u postizanju ciljeva te organizacije osigurali su joj, po mnogima, posao iz snova. Zacijelo nije odmoglo ni formalno obrazovanje, točnije sveučilišna diploma iz antropologije njujorškog Hunter Collegea i magisterij sa Srednjeeuropskog sveučilišta (CEU) iz Budimpešte.

Ova Zadranka trenutno je pod nadležnošću ureda Greenpeacea za srednju i istočnu Europu, a kako su joj kolege raspršeni po Europi, odabrala je raditi od doma. Ima formalno radno vrijeme od 9 do 17 sati, no njezin posao nije klasičan uredski - na terenu, angažirana je tutta forza.

Kako ste dospjeli u Poljsku?

To je bila jedna u nizu akcija u okviru projekta European Energy Transition, na kojem radim s kolegama iz regionalnog ureda Greenpeacea za srednju i istočnu Europu. Organizirali smo morsku turu 'United for Climate' na brodu Rainbow Warrior, koja je započela u svibnju i traje do listopada. Brodom smo posjetili Rumunjsku, Bugarsku, Grčku, Italiju, Španjolsku, Poljsku i sad brod ide za Belgiju. Imali smo i aktivnosti na kopnu u sklopu iste kampanje. Osobno, bila sam na četiri destinacije, u Rumunjskoj, Grčkoj, Italiji i Poljskoj, kako bih uživo prenosila akciju na društvenim mrežama i intervjuirala sudionike. U Italiji smo prosvjedovali protiv proširenja plinskih bušotina u sicilijanskom kanalu tako što smo na platformi za plin i naftu izvjesili veliki transparent 'You are burning our future'.

Vašu akciju u Poljskoj komentirali su, dva dana zaredom, tamošnji premijer i niz ministara. Što ste to napravili u Gdanjsku da ste izazvali tako žestoku reakciju?

Usidrili smo naš jedrenjak na ulazu u luku, blokirajući ulaz pet puta većem teretnjaku, dugom 255 metara, s ugljenom iz Afrike. U Poljskoj ugljen još uvijek zovu 'crno zlato'. Ta zemlja je, suprotno svim međunarodnim obvezama i smjernicama, posljednjih godina značajno povećala uvoz tog energenta, uglavnom iz Rusije, ali i iz Australije, SAD-a, Kolumbije i Mozambika. Uglavnom, kako se nismo htjeli maknuti, na brod su nam upali maskirani specijalci. A nismo se htjeli maknuti kako bismo poljskim vlastima dali do znanja da je neprihvatljivo u vremenu klimatske uzbune koristiti i uvoziti ugljen, glavni uzročnik klimatskih promjena, pogotovo kad su se dvije trećine poljskih građana izjasnile da žele prestanak korištenja ugljena do 2030. Poljske vlasti ne samo da koriste domaći ugljen, već ga i uvoze. Htjeli smo jasno poručiti da to nije prihvatljivo.

Nas 15-ak stisnulo se u jednu prostoriju na zapovjednom mostu, pa su razbili prozor i uperili puške u nas. Odveli su kapetana, a nas su provjeravali, uz strogo ograničenje kretanja, do pet ujutro. Kad je svanulo, šokirala sam se ugledavši podmornicu pokraj broda. Oko nas je kružila i Obalna straža, nad nama brujao helikopter. Uglavnom, na brodu smo ostali 'zatočeni' tri dana, a u međuvremenu su nas maknuli s pozicije pred terminalom. Imali smo još dvije akcije u Gdanjsku: kolege na gumenjaku, unatoč policijskoj pratnji, uspjeli su na boku teretnog broda, dok je uplovljavao, napisati 'Stop ugljenu', a naša treća ekipa provela je 30 sati na dizalici kako bi na kraju, kad je teretnjak pristao, spriječila iskrcaj ugljena. Ovo je bio veliki šok za Poljake jer su mislili da su nas se riješili. Na kraju, dvoje kolega je privedeno, zabranili su nam iskrcavanje na poljsko kopno, pa smo plovili do njemačkog Rostocka i došli doma s tri dana zakašnjenja.

Rainbow Warrior u Hrvatskoj

Izvor: Društvene mreže / Autor: Greenpeace

Akcije poput ispisivanja slogana po brodovima u vožnji zahtijevaju fizičku spremnost. Jeste li posebno obučeni za to, imate li treninge?

Volonteri i aktivisti koji su sudjelovali u akciji koju spominjete jako su sposobni i pripremljeni. I sama sam bila zadivljena time koliko su vješti. Gumenjakom su uspjeli prići tom ogromnom brodu u vožnji te bijelom bojom ispisati 'Stop ugljenu' na njegovu boku.

Kako ste dobili posao u Greenpeaceu?

Bila sam jako motivirana, željela sam se uključiti u borbu za okoliš i planet. Godinama sam pratila rad Greenpeacea i zaključila da mi se sviđa način rada ove organizacije; neovisnost, nenasilje, direktne akcije. Zatim sam vidjela oglas za posao u hrvatskom uredu i prijavila se te dobila posao voditeljice kampanje i komunikacija. Prije toga sam radila na projektima razvoja solarne energije i ekološke poljoprivrede za druge organizacije.

  • +2

Mihaela Bogeljić

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Privatni album

Privatno nastojim živjeti tako da barem nekim svakodnevnim odlukama umanjim svoj ekološki otisak: biram hodanje ili bicikl kad god je moguće, recikliram i kompostiram, izbjegavam jednokratnu plastiku te ne jedem meso zadnjih 20 godina. Mesna industrija također je odgovorna za velik udio stakleničkih plinova u atmosferi, a po meni je i okrutna i nepotrebna. Svi mi građani možemo promijeniti neke navike za boljitak planeta, no ono najvažnije je promijeniti sistem u kojem živimo, bilo energetski, prehrambeni ili neki drugi: moramo prosvjedovati, utjecati na političke odluke i prozivati čelnike kad rade na štetu planeta i svih nas. Svaka akcija, velika ili mala, svaki korak u tom smjeru vrijedi jako puno.

Tko financira Greenpeace?

Greenpeace se financira isključivo donacijama pojedinaca i nekih ekoloških zaklada. Kako bismo zadržali neovisnost, ne primamo donacije EU-a, vlada, političkih stranaka, korporacija ni tvrtki.

  • +76
  • +73

Greenpeace Hrvatska u akciji

Izvor: EPA / Autor: HAYOUNG JEON

Koliku je ulogu imala Greta Thunberg u popularizaciji borbe protiv klimatskih promjena?

Greta Thunberg ima veliku ulogu i natjerala je svjetske čelnike da razgovaraju, na ovaj ili onaj način, o klimatskim promjenama. Osvijestila je i potaknula na klimatski aktivizam mlade diljem svijeta. Naravno, nije jedina, jer u klimatskom pokretu mladih ima još divnih ljudi koji se već godinama bore za svoju budućnost. Greta je pokazala koliko jedna osoba može učiniti i postići.

Što kažete na kritike da tu djevojčicu s posebnim potrebama iskorištavaju nekakvi interesni lobiji, da je borba za očuvanje klime prerasla u novu vrstu agresivne religije i da se pretjeruje s naglašavanjem ljudske odgovornosti za klimatske promjene?

Možemo razgovarati o argumentima, no znanstvene procjene govore da smo u klimatskoj uzbuni, s još maksimalno 11 godina za korištenje fosilnih goriva, prvenstveno ugljena, nafte i plina, koja su glavni uzročnik klimatskih promjena. Svjedočili smo dosad nezabilježenim požarima u Amazoni, razornim olujama, a i svi mi u Hrvatskoj znamo da je klima postala ekstremnija. Ljetne oluje, ekstremne i sve učestalije poplave, sve je to posljedica globalnog zatopljenja. I događa nam se puno brže nego što su znanstvenici predvidjeli.

Reci ne! - Darko Rundek i zbor ZbrKu

Izvor: Društvene mreže / Autor: Greenpeace

Greta i ostali klimatski aktivisti samo prenose znanstvene činjenice. Ne vidim tu uopće prostora za neke teorije zavjere. Neki ljudi napadaju ovu djevojčicu jer je pogodila u srž problema svojim jasnim izražavanjem, upornošću i praćenjem znanstvenih činjenica. Jako puno novca vrti se u industriji fosilnih goriva, ali ne možemo dopustiti da se ugrozi naša budućnost kako bi šačica ljudi nastavila profitirati uz tako razorne posljedice.

Gotovo svaki proizvod dolazi na police trgovina u plastičnoj ambalaži. Uz recikliranje, što svaki građanin može učiniti da zaustavi štetu?

Svi bismo mi svakako trebali promijeniti svoje navike. Najlakši prvi korak je ne koristiti jednokratne plastične slamke, vrećice, šalice za kavu, pribor za jelo. Uz recikliranje, važno je dodatno se informirati, utjecati na vlade da promijene zakone. Korporacije često žele svaliti odgovornost za svoje proizvode i svoj profit na građane kako bi mogle neometano poslovati i zarađivati na račun okoliša. Svi mi svakako moramo mijenjati navike, ali korporacije i vlade su te koje moraju preuzeti odgovornost te donijeti zakone i regulative koje će, primjerice, u začetku spriječiti nastanak plastike za jednokratnu upotrebu. A mi građani moramo ih pritisnuti da to naprave.

Greenpeace

Izvor: Društvene mreže / Autor: Greenpeace

Svako malo objavi se vijest o nekakvom novom izumu koji će riješiti problem plastike u moru. Ima li tu, po vama, obećavajućih projekata?

Sigurno ima inovativnih izuma, ali oni se većinom bave posljedicama. I s njima se svakako treba pozabaviti, ali najprije treba riješiti uzrok. Ako vam poplavi kuća jer ste ostavili otvorenu slavinu, nećete krenuti izbacivati vodu bez prethodnog i osnovnog zatvaranja te slavine. Ono što moramo napraviti je suzbiti samu proizvodnju i korištenje jednokratne plastike. Suludo je koristiti materijal koji traje tako dugo, stotine, tisuće godina i zapravo nikad ne nestaje, već se usitnjava u mikroplastiku – za jednokratnu upotrebu. Ponekad se koristi i samo nekoliko sekundi, kao plastična žličica za kavu. Treba suzbiti (ne)kulturu bacanja, jer to naš planet ne može podnijeti. Odgovor je višekratna upotreba... svega.

Kako stoji Hrvatska na Greenpeaceovoj mapi svijeta? Na koje je projekte trenutno usmjerena hrvatska podružnica?

Nalazimo se u klimatskoj uzbuni i tražimo od hrvatskih, europskih i svjetskih lidera da se tako i ponašaju te da prestanu razvijati projekte fosilnih goriva i odmah se okrenu rješenjima koja već postoje. Što se tiče energetike, rješenje je jasno, a to je obnovljiva energija, koja je već isplativija od ugljena. Hrvatska ima ogroman potencijal u Sunčevoj energiji, ali je takoreći potpuno neiskorišten.

Od hrvatske i ostalih vlada tražimo tzv. coal phase out - prijelazno razdoblje za prestanak korištenja ugljena - do 2030. godine te potpun prestanak korištenja svih fosilnih goriva do 2040. Znanost je jasna: imamo jako malo vremena da zaustavimo najgore posljedice klimatskih promjena. Djelovati treba odmah kako bismo zaustavili klimatsku katastrofu.

TRI KLJUČNE TOČKE

Greenpeace podržava zahtjeve Fridays For Futurea Hrvatska

Možete li izdvojiti tri ključna zahtjeva dužnosnicima na Markovu trgu?

Greenpeace podržava zahtjeve Fridays For Futurea Hrvatska prema hrvatskoj Vladi, među kojima i onaj da se Vlada suoči sa znanstveno utemeljenim činjenicama klimatske destabilizacije i otvoreno predstavi javnosti egzistencijalnu opasnost koju klimatske promjene predstavljaju za građane i građanke RH i za cijeli planet te u skladu s tim oblikuje svoje klimatsko-energetske politike. Ovo se posebno odnosi na strateške dokumente, poput Strategije energetskog razvoja, koji nedovoljno prepoznaju prijetnju galopirajućih klimatskih promjena te ignoriraju znanstvene zaključke i preporuke Međunarodnog panela za klimatske promjene, ponajprije potrebu za hitnim rješavanjem klimatske krize.

Drugo, Sabor treba usvojiti izvanredne zakonske propise kojima će smanjiti sveukupne nacionalne emisije stakleničkih plinova za minimalno 60 posto u odnosu na 2005., a najkasnije do 2030., s ciljem što brže i učinkovitije dekarbonizacije svih sektora te tranzicije s fosilnog na niskougljično, cirkularno i regenerativno gospodarstvo. Hrvatska pritom mora zagovarati što ambicioznije stope smanjenja emisija stakleničkih plinova na razini čitavog EU-a, pogotovo s obzirom na činjenicu da početkom iduće 2020. preuzimamo predsjedanje Unijom.

I treće, Vlada treba smjesta obustaviti sve fosilne projekte u razvitku, uključujući LNG terminal na Krku, termoelektrane na fosilna goriva, eksploataciju nalazišta te izgradnju infrastrukture fosilnih goriva, Jadransko-jonski plinovod i sl. Treba preusmjeriti novčane tokove u razvoj ekološki prihvatljivih oblika obnovljivih izvora energije, posebno solarne energije, za koju Hrvatska ima vrlo visoke potencijale koji su cijelo desetljeće gotovo potpuno zanemarivani. U proces energetske tranzicije potrebno je maksimalno uključiti građane i građanke, a posebno lokalne zajednice kao proizvođače čiste obnovljive energije, što nalaže i najnovija Direktiva EU-a o obnovljivim izvorima energije.

Zato smo i organizirali United for Climate te smo diljem Europe oku javnosti izložili sramotne poteze vlada, koje usred klimatske uzbune i dalje razvijaju projekte fosilnih goriva, poput plina u sicilijanskom kanalu, ili uvoze ugljen, glavnog uzročnika klimatskih promjena, te smo podržavali lokalne pokrete mladih i odraslih koji se bore za svoju budućnost. Od europskih vlada tražimo hitnu akciju u sprečavanju klimatske katastrofe.

Hrvatski ured, usto, provodi kampanju protiv plastike za jednokratnu upotrebu te tražimo od hrvatske Vlade zabranu laganih plastičnih vrećica. Naravno, podržavamo i sudjelujemo u klimatskim prosvjedima koji se odvijaju diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj. Bavili smo se i kampanjama protiv termoelektrane na ugljen Plomin C, protiv naftnih bušotina u Jadranu te za razvoj projekata solarne energije u Hrvatskoj, u koje bi se uključili i građani kako bi proizvodili električnu energiju na svojim krovovima.

Umirovljeni hrvatski svećenik proizvodi solarnu energiju

Izvor: Društvene mreže / Autor: Greenpeace

Uz fosilna goriva, Greenpeace je protivnik nuklearne energije. Za obnovljive izvore energije, međutim, obično se vežu kritike o nestalnosti i nepredvidivosti izvora, kao i niskoj efikasnosti. Kakva bi, po vama, trebala biti energetska slika svijeta u budućnosti?

Konkretno za Hrvatsku, znanstvena studija stručnjaka s Fakulteta strojarstva i brodogradnje i Zelene energetske zadruge pokazala je da naša zemlja može u potpunosti prijeći na vlastite obnovljive izvore energije, bez potrebe za fosilnim gorivima ili nuklearnom energijom. Rješenje dakle već postoji, radi se samo o političkoj volji hoćemo li ulagati u održivu budućnost ili i dalje u prljave projekte fosilnih goriva, koji ugrožavaju našu budućnost.

S obzirom na to da su obnovljivi izvori energije već nekoliko godina isplativiji od ugljena te da imamo ogroman potencijal Sunčeve energije, bilo bi logično da hrvatska Vlada razvija takve projekte u Hrvatskoj, kako bi se i građani lakše odlučili na proizvodnju energije na svojim krovovima. Time se ujedno taj važan sektor demokratizira i razbija se koncentracija proizvodnje energije.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!