Kako je jedan od njemačkih dužnosnika rekao za Politico, cilj je u narednim tjednima približiti stavove dvaju ključnih industrijskih partnera – Airbusa i Dassault Aviationa – jer se već dulje vrijeme ne mogu usuglasiti oko ključnih elemenata projekta.

Dodatni pritisak stvara vremenski okvir jer zbog nadolazećih odluka o njemačkom saveznom proračunu konačan dogovor mora biti postignut najkasnije do sredine travnja.

Merz i Macron o ovom su pitanju razgovarali tijekom dvosatne večere u luksuznom hotelu Amigo, na marginama sastanka čelnika Europske unije. Osim FCAS-a, dotaknuli su se rata u Iranu, situacije u Ukrajini te drugih ključnih tema za EU.

Industrija koči projekt

Macron je naglasio da politička volja za projekt postoji, ali da problem leži u industriji.

'Zajedno smo odlučili pokrenuti misiju koja će u sljedećim tjednima približiti Airbus i Dassault. To se mora učiniti smireno i uz međusobno poštovanje da bismo pronašli zajednički jezik', poručio je francuski predsjednik.

Dodao je da i francuska i njemačka vojska smatraju projekt smislenim, kao i sami proizvođači, barem na načelnoj razini.

'Napredak postoji. Svi se slažu da projekt ima smisla, ali proizvođači se ne mogu dogovoriti. Naš je posao osigurati da do tog dogovora naposljetku dođe', zaključio je Macron.

Simbol velikih ambicija Macrona i Merkel

Projekt Future Combat Air System (FCAS) pokrenuli su 2017. godine tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Macron kao simbol obnove njemačko-francuskog partnerstva i jačanja europske suverenosti. Kasnije su mu se priključile Španjolska i Belgija.

No FCAS nikada nije bio zamišljen samo kao zrakoplov. Trebao je biti 'sustav sustava' – borbeni avion povezan s rojevima dronova i takozvanom mrežom Combat Cloud, a ona bi umrežavala zrakoplove, bespilotne letjelice i senzore, pa čak i povezivala zračne operacije sa svemirom.

Cijena tog sna bila je golema: najmanje 100 milijardi eura za razvoj i početnu nabavu, uz potencijalne prihode od gotovo bilijun eura tijekom desetljeća.

Od euforije do industrijskog rata

Politička euforija brzo je ustupila mjesto industrijskom razočarenju, a sukob se zaoštrio oko pitanja tko će voditi projekt. Francuski proizvođač Dassault, predvođen direktorom Ericom Trappierom, otvoreno je zatražio vodeću ulogu, tvrdeći da Francuska ima veću stručnost u razvoju borbenih zrakoplova.

U Berlinu i Madridu to je shvaćeno kao pokušaj da se srce projekta pretvori u gotovo isključivo francuski program. Njemački Airbus, koji bi trebao biti ravnopravan partner, odbio je takav pristup, a dodatni udarac povjerenju došao je kada je Njemačka odlučila kupiti američke avione F-35 umjesto francuskih Rafalea.

Sukob je eskalirao do te mjere da je IG Metall javno pozvao na prekid suradnje s Dassaultom, a dio političara počeo je otvoreno razmatrati alternativne partnere, uključujući švedski Saab.