dvojni sastanak

Vučić i Čović u Beogradu, Milanović i Dodik u Zagrebu: Na fotkama svi nasmijani i veseli, a kakvu nam poruku šalju?

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 27.10.2021 15:19
  • Objavljeno 27.10.2021 u 15:19
Vučić, Dodik, Čović, Milanović

Vučić, Dodik, Čović, Milanović

Izvor: tportal.hr / Autor: Montaža: Neven Bučević

Nakon što su se istog dana u Zagrebu sastali predsjednik Hrvatske Zoran Milanović i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, a u Beogradu predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik HDZ-a BiH i dopredsjedajući Doma naroda BiH Dragan Čović, brojne su reakcije, prvenstveno u BiH. Mnogi smatraju da se ne radi o slučajnosti. Senada Šelo Šabić, viša znanstvena suradnica Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) iz Zagreba, ne smatra takve aktivnosti pozitivnima

Šelo Šabić je za tportal kazala kako se stječe dojam da Hrvatska i Srbija koordinirano djeluju po pitanju izmjene izbornog zakona i općenito unutarnje politike u Bosni i Hercegovini, što nije dobro, osobito ako je netransparentno i ne znaju se zaključci tih sastanaka, na čemu se točno inzistiralo, a što ostavlja previše prostora za sumnju u konstruktivnost takve suradnje i je li ona zaista usmjerena stabilnosti i boljoj funkcionalnosti, demokratičnosti i jačanju demokratskih institucija u Bosni i Hercegovini, osobito imajući u vidu ulogu koju su Srbija i Hrvatska imale u devedesetima kada je u pitanju sukob u toj državi.

'S te strane potpuno je jasno da će kod ljudi koji osjećaju nepovjerenje prema hrvatskoj i srpskoj politici ostaviti znak pitanja o čemu se točno radi i jesu li te politike dobronamjerne kada su u pitanju cjelovitost, stabilnost i funkcionalnost Bosne i Hercegovine', poručila je Šelo Šabić.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović u utorak navečer u uredu hrvatskog predsjednika na Pantovčaku primio je Milorada Dodika, a nakon sastanka tek je odaslano priopćenje. Istovremeno, nakon sastanka u Beogradu Čović i Vučić poručili su da su Srbi, Hrvati i Bošnjaci konstitutivni narodi u BiH te da samo konsenzusom mogu donijeti odluke o svojoj budućnosti. Međutim Bošnjaci u Sarajevu, treća zainteresirana strana koja je izostavljena iz ovog dvostrukog programa sastanaka u Zagrebu i Beogradu, sumnjaju u dobre namjere ovakve politike. Neki smatraju da se razgovori o stanju u Bosni i Hercegovini trebaju voditi u institucijama te zemlje, a ne na susretima sa susjedima.

'Ako Hrvatska podržava funkcionalnost i stabilnost Bosne i Hercegovine, onda bi trebalo razgovarati s izabranim dužnosnicima i ljudima koji obnašaju svoj posao. Dodik se od ljeta povukao iz institucija. Prvo bi trebalo inzistirati na tome da se on vrati u institucije kroz koje želi provesti, ako želi, bilo koje zahtjeve, i tako za svakoga bez razlike, a onda razgovarati na službenoj razini, ne s predstavnicima naroda kao da se radi o poglavicama nekakvih plemena koja nemaju demokratsku predstavljenost kroz svoje institucije', smatra naša sugovornica te ističe da to predstavlja derogaciju i negiranje institucija Bosne i Hercegovine, a ne njihovo osnaživanje.

Milorad Dodik i Zoran Milanović

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Tomislav Bušljeta / Ured predsjednika RH

Predsjednik Zoran Milanović nakon dolaska na Pantovčak više puta istaknuo je da se ne planira sastajati s tročlanim Predsjedništvom Bosne i Hercegovine jer ne smatra Željka Komšića legitimnim predstavnikom Hrvata u BiH. Sličnog su stava Banski dvori. Zbog toga je osmislio plan da se stanjem u Bosni i Hercegovini bavi susretima s vodećim političarima pojedinih naroda. Prije Dodika sastajao se s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem i Bakirom Izetbegovićem, čelnikom Stranke demokratske akcije (SDA), najsnažnije bošnjačke stranke. Vučić, iako se formalno zalaže za cjelovitost Bosne i Hercegovine, snažno podupire jačanje Republike Srpske nauštrb entiteta, a također je na sastanak u Beograd pozvao Bakira Izetbegovića, vjeruje se, kako bi se izgladio sukob koji je Dodik izazvao povlačenjem iz institucija BiH, čime je izazvao ljutnju međunarodne zajednice.

Senada Šelo Šabić

Senada Šelo Šabić

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Objašnjenje za takvu politiku leži i u činjenici da je lakše razgovarati s predstavnicima naroda, npr. s Bakirom Izetbegovićem u ime Bošnjaka, nego s predstavnicima institucija zbog kompliciranog političkog sustava u kojem oni praktički ni o čemu ne odlučuju zbog mnogobrojnih mogućnosti blokada te zato što Izetbegović ima veću stvarnu moć u Bosni i Hercegovini u svojim rukama, nego recimo članovi Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda, Šefik Džaferović i Željko Komšić.

'Tako razmišljaju, nažalost, i predstavnici međunarodne zajednice, ali stvar je u tome da time šaljemo poruku građanima u Bosni i Hercegovini da su institucije i izabrani dužnosnici koji ih predstavljaju u njima marginalni, jer u konačnici o svemu odlučuju 'veliki vođe'', navodi Šelo Šabić.

  • +5
  • +2

Milorad Dodik

Izvor: Pixsell / Autor: Armin Durgut

Međutim kada se pokrenu inicijative da se promijeni sustav funkcioniranja institucija u Bosni i Hercegovini kako bi se olakšalo njihovo funkcioniranje, onda se opet nailazi na zid.

Naša sugovornica smatra da je to zbog toga što se s menija bosanskohercegovačke političke strukture uzima ono što odgovara jednoj, drugoj ili trećoj strani, a ne gleda se cjelovitost i mogućnost kako da se pronađe funkcionalno rješenje koje koliko-toliko zadovoljava sve strane.

'Smatram da Hrvatska kao članica Europske unije i demokratska zemlja mora inzistirati, bez obzira što je stanje u drugoj zemlji takvo kakvo jest, na jačanju demokratskih institucija i europskih zakona i vrijednosti, a to znači da se, kada se govori o izmjenama izbornog zakona, na prvo mjesto treba stavljati odluke Europskog suda za ljudska prava i sve ono što Bosnu i Hercegovinu približava i Europskoj uniji i europskim vrijednostima i demokratskim standardima, a ne nešto što umanjuje te vrijednosti. Inzistira se isključivo na konstitutivnosti tri naroda, a zanemaruju se druge manjine i svi ostali. To je čista diskriminacija. U tom smislu podrivamo stabilnost Bosne i Hercegovine i mogućnost da se približi Europi, a ne da je jačamo', zaključila je.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!