UDRUGE O RATNIM ZLOČINIMA

'Vrhovni sud nedosljedan u presudama?'

  • Autor: Andreja Žapčić
  • Zadnja izmjena 26.07.2010 22:01
  • Objavljeno 26.07.2010 u 14:44
Zoran Pusić i Vesna Teršelić

Zoran Pusić i Vesna Teršelić

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Bruno Konjevic

Iako je poglavlje 23 konačno otvoreno, domaće pravosuđe još uvijek brka lončiće, a ljudska se prava često doimlju kao pojava iz neke desete dimenzije, na što su upozorile i nevladine udruge analizirajući nedavne presude Vrhovnog suda u vezi s ratnim zločinima

'U razdoblju od siječnja do svibnja 2010. ključne su pravosudne institucije donijele odluke koje dugoročno utječu na ustanovljavanje sudske prakse i mogu smanjiti učinkovitost procesuiranja ratnih zločina', upozorio je Mladen Stojanović iz osječkog Centra za mir, nenasilje i ljudska prava.

NEDOSLJEDNOSTI VRHOVNOG SUDA RH

Naime, u predmetu Ademi-NoracVrhovni sud Republike Hrvatske nije sankcionirao propust optuženog Norca, u smislu da prvog dana akcije nakon saznanja za zločin nije poduzeo mjere potrebne za kažnjavanje zločina svojih podređenih. 'I to premda praksa međunarodnih sudova pokazuje da propust nadređenog ne mora biti uzročno-posljedično vezan za sam zločin, nego doprinos tome da su počinitelji prošli nekažnjeno', naveo je Stojanović

S druge strane, Vesna Teršelič, voditeljica Documente, upozorila je da nesankcioniranje zločina počinjenih prvog dana akcije može negativno utjecati i na mogućnost da rodbina ubijenih u parničnim postupcima uspije sa zahtjevom za nadoknadu štete.

U presudi za zločine u Marinom Selu Vrhovni sud RH zauzeo je mišljenje da su izjave preživjelih žrtava dane istražiteljima Međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji zapravo zabilješka istražitelja tužiteljstva. 'Ukoliko iskazi svjedoka dani istražiteljima MKSJ zaista budu svedeni na razinu indicija, neće biti moguće koristiti materijale prikupljene od strane istražitelja MKSJ kao dokaze pred domaćim sudovima', upozorila je Veselinka Kastratović iz osječkog Centra za mir, nenasilje i ljudska prava.

'Time će biti smanjena mogućnost procesuiranja počinitelja brojnih zločina, jer su mnogi od njih neistraženi od strane hrvatskih pravosudnih tijela
', dodala je Kastratović, a Teršelič je navela da je 'od 703 kaznene prijave njih oko 400 još uvijek u predistražnoj fazi'.

U KOJEM JE DŽEPU ZAMETNUT MEDAČKI DŽEP?

Nas je zanimalo u kojoj je fazi, s obzirom na izrečeno na suđenju te s obzirom na maloprije spomenute presude Vrhovnog suda, istraga oko Medačkog džepa.

CROPIX /

CROPIX /

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX /

Da podsjetimo, presudom u predmetu Ademi-Norac koja je u međuvremenu postala pravomoćna otvoreno je i pitanje odgovornosti Davora Domazeta Loše, pa se čini logičnim da bi trebala uslijediti nova optužnica, kao i protiv neposrednih počinitelja budući da su imena nekolicine njih bila navedena od strane ugroženog svjedoka tijekom sudskog postupka, što se također spominje u presudi.

U Državnom odvjetništvu po tom su pitanju zakopčani do grla, a prema informacijama koje imaju nevladine udruge, kako veli Teršelič, 'njima je rečeno da se time bavi policija'. 'No poznato je da su Documenta i Građanski odbor za ljudska prava apelirali na Državno odvjetništvo i policiju da što prije provedu postupke protiv nekadašnjeg načelnika Glavnog stožera HV-a Davora Domazeta Loše, kao i da procesuira neposredne počinitelje zločina', ponovila je Teršelič.

Dodala je i da je 'ovakvo nečinjenje loša poruka' te da stoga 'obitelji oštećenih, nezadovoljne ograničenim procesuiranjem zločina u Medačkom džepu, spremaju kaznenu prijavu.


Zoran Pusić iz Građanskog odbora za ljudska prava rekao je da se 'samo nada kako neće trebati opet 15, 16 ili više godina za rješavanje tog slučaja'.

No zapravo se zbog spomenute presude Vrhovnog suda u slučaju Marinog Sela nešto poput Medačkog džepa 2 čini još manje vjerojatnim jer, kako su upozorili Kastratović i Stojanović, 'iskaz ugroženog svjedoka koji spominje imena neposrednih počinitelja, a koji su prikupili haški istražitelji, u prvom i jedino u tom suđenju mogao je biti korišten jer je temeljem pravila 11 bio ustupljen Hrvatskoj'.

Bit će stoga zanimljivo vidjeti kako će Vrhovni sud reagirati u drugim slučajevima i hoće li nastaviti sa zasad postavljenom praksom, ističu nevladine udruge koje su pratile suđenja za ratne zločine.

SEKUNDARNA VIKTIMIZACIJA

Udruge su još jednom iskoristile priliku da bi ukazale i na nepravdu prema obiteljima koje su zatražile odštetu za ubijene članove obitelji, a čije zahtjeve sudovi uglavnom odbijaju prije nego što je presuđeno za ratni zločin, pa obitelji na kraju još moraju plaćati i sudske troškove.

Stari problem je i to što je rad pravosuđa, iako je u tijeku proces revidiranja i ažuriranja pravno neutemeljenih optužnica, i dalje opterećen rješavanjem posljedica etnički pristranih pravosudnih postupaka iz 90-ihupozorile su udruge.

CROPIX /

CROPIX /

Izvor: Sipa Press / Autor: presss

Stoga, 'u trenutku kad je otvoreno poglavlje 23. Pravosuđe i temeljna prava u pristupnim pregovorima za ulazak u Europsku uniju iznova ističemo obavezu policije i pravosuđa da ubrza predistražne radnje i istrage te poveća učinkovitost suđenja za ratne zločine', naglasila je Teršelič

Proces ulaska u EU nevladine udruge podupiru, ali i ponavljaju da racionalizacija mreže sudova neće pridonijeti specijalizaciji niti učinkovitijem suđenju za ratne zločine s obzirom na stručnost sudaca i opremljenost sudova imajući u vidu ovu specifičnu materiju

Pusić
je izrazio zabrinutost jer 'suđenja za ratne zločine prelaze polako samo u domenu nevladinih udruga, dok je politički stav, prenesen i na javnost, takav da se prošlošću ne treba zamarati', a to smatra lošim jer bi moglo dovesti upravo do ponavljanja povijesti ako se ne riješe računi iz prošlosti kao pitanje pravednosti i budućih generacija.

U tom smislu, kao pozitivan iskorak udruge ističu potpisivanje sporazuma između Hrvatske i BiH o izmjenama Sporazuma o međusobnom izvršavanju odluka o kaznenim stvarima, koji doprinosi privođenju pravdi počinitelja ratnih zločina.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi