'Hrvatska je omogućila pristup teritoriju BiH, most se gradi na hrvatskom teritoriju, a dogovorom eksperata koji je 'blagoslovila' Europska unija osigurana je visina mosta koja praktički omogućuje pristup svim brodovima u Neum', navodi Seršić te smatra da je potrebno istaknuti da se, što se tiče granice, Ugovor o razgraničenju između Hrvatske i BiH iz 1999. godine, prema njegovim odredbama, privremeno primjenjuje iako nije na snazi.

'Dakle ima iste učinke kao i da je na snazi', objašnjava stručnjakinja za međunarodno pravo.

U većini kritika, a to se navodi i u pismu predsjedajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića, hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću, koje je dostavljeno predsjedniku Europske komisije Jean-Claudeu Junckeru, povjerenici Europske komisije za regionalnu politiku Corini Cretu i europskoj povjerenici za promet Violeti Bulc, navodi se da BiH, prema Konvenciji o pravu mora Ujedinjenih naroda, ima pravo na slobodan i ni s čime ometan put, odnosno koridor ili prolaz do međunarodnih voda, što je zajamčeno pravo svake pomorske države prema toj konvenciji UN-a.

Na Hrvatsku se obrušio i predsjedajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.

'Najava da će Hrvatska otpočeti radove na izgradnji Pelješkog mosta, ignorirajući protivljenje nadležnih institucija Bosne i Hercegovine i odredbe Konvencije UN-a o pravu mora, predstavlja flagrantno ugrožavanje suverenog prava BiH na pristup otvorenom moru', poručio je Izetbegović u ponedjeljak 30. srpnja.

Na pitanje ima li BiH, kako to tvrde neki političari u toj zemlji, poput Izetbegovića i Zvizdića, pravo na izlaz do otvorenog mora, posebno jer to znači prolaz kroz hrvatske unutarnje vode, stručnjakinja za međunarodno pravo odgovorila nam je da u međunarodnom pravu ne postoji institut 'pravo izlaza na otvoreno more', pa ga ni BiH ne može imati.

'Nesmetana plovidba do otvorenog mora stoljećima se osigurava režimima neškodljivog prolaska kroz teritorijalno more, odnosno ako je riječ o unutrašnjim morskim vodama, dopuštenjima pristupa stranim brodovima, a često se sklapaju i sporazumi između zainteresiranih država', navodi Seršić te dodaje da Hrvatska omogućuje stranim brodovima pristup morskom području pod suverenošću BiH kroz more pod svojom suverenošću.

>>> Je li predsjednica pogriješila s Pelješačkim mostom? Imamo odgovor stručnjaka

Također u BiH, ili barem dijelu tamošnje javnosti, nezadovoljni su visinom mosta i to navode kao glavni problem zbog kojeg će navodno biti narušena prava te zemlje jer najveći brodovi neće moći uplovljavati u Neum.

Sugovornicu pitamo smatra li da će Pelješki most narušiti prava BiH na bilo koji način?

'Most ni na koji način nije promijenio dosadašnju situaciju. Eksperti obiju država vodili su, kao što je poznato, iscrpne pregovore vodeći računa o interesima BiH te su sporazumno utvrdili maksimalnu visinu lukova od 55 metara. Domaći i strani eksperti su se složili da je to visina veća od optimalne te da bi i manja visina omogućila pristup najvećim brodovima', kazala nam je Seršić.

>>> Plenković: Želim BiH sve najbolje, ali Hrvatska most gradi na svom teritoriju

Tu se postavlja još jedno ključno pitanje kada se u BiH javljaju sanjarenja o luci u Neumu, u koju bi uplovljavali veliki brodovi, supertankeri i megakruzeri, koji bi mogli izazvati veliku štetu u osjetljivom bioekološkom sustavu malostonskog zaljeva.

Može li Hrvatska utjecati na to koji će brodovi uplovljavati u Malostonski zaljev, bez obzira na gradnju mosta, s obzirom na štetu koju bi mogli napraviti u slučaju havarije i u hrvatskom moru.

'Pristupajući području pod suverenošću BiH kroz more pod suverenošću Hrvatske, svi brodovi moraju voditi računa o međunarodnim pravilima o zaštiti morskog okoliša. Nije riječ (samo) o veličini broda, nego je možda važnija vrsta tereta koja može ugroziti morski okoliš', zaključila je Seršić.