SINDIKALNO UPOZORENJE

Vlada u mirovinu šalje 8167 zaposlenika u javnoj upravi

  • Autor: V. Ma.
  • Zadnja izmjena 08.06.2016 15:45
  • Objavljeno 08.06.2016 u 15:45
Sindikati provjedovali zbog Zakona o radu

Sindikati provjedovali zbog Zakona o radu

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Kralj

Izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i donošenjem Zakona o prestanku ugovora o radu u javnim službama koji se trenutno nalaze u proceduri savjetovanja s javnošću, Vlada RH namjerava stvoriti pretpostavke za ranije umirovljenje 1463 državnih službenika i namještenika te 6704 zaposlenih u javnim službama do 2018. godine, upozoravaju u Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika RH

U sindikatu ističu kako je umirovljenje za 8167 zaposlenika u javnoj upravi najavljeno u Nacionalnom programu reformi za 2016. godinu, u kojem stoji kako se ciljano smanjenje planira ostvariti ponajprije kroz zamrzavanje novog zapošljavanja, zatim izmjenama uvjeta krajnjeg roka odlaska državnih i javnih službenika u mirovinu te kroz smanjenje dodatka na staž.

Budući da prirodni odljev zaposlenika u 2016. i 2017. prelazi 5000 osoba, čak i uz djelomično novo zapošljavanje, potencijalne uštede se procjenjuju na preko 400 milijuna kuna ukupno do 2018. godine, stoji u programu koji naglašava kako se izmjenama Zakona o državnim službenicima planira izmijeniti odredba koja regulira prestanak službe po sili zakona na način da se prestanak radnog odnosa aktivira s datumom ostvarenja uvjeta za odlazak u mirovinu, a ne krajem godine u kojoj je zaposlenik ostvario uvjete.

Kada je pak riječ o smanjenju dodatka na staž, najveći dio ušteda u tom dijelu se namjerava iskoristiti za financiranje stimulacija za uspješnost zaposlenika nakon što se utvrdi novi model plaća, uključujući zaposlenike u javnoj upravi i javnim službama, stoji u programu, iz kojeg je, prema mišljenju sindikata, razvidno kako Vlada želi, a to je sindikatima državnih službi potvrdila i ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović, pored ranijeg umirovljenja smanjiti dodatak od 0,5 posto po godini staža. Time bi se iz nastale razlike stvorio fond za isplaćivanje stimulacije za uspješnost zaposlenika, što će značiti daljnje smanjenje plaća u javnoj upravi.

Ukoliko se Vlada odluči za slovenski model, upozoravaju u sindikatu, smanjenje dodatka na 0,3 posto značilo bi za zaposlenika s 30 godina staža smanjenje plaće od šest posto, upravo onoliko za koliko bi Vlada trebala povećati osnovicu za obračun plaća temeljem sporazuma sa sindikatima.

Pored toga, zakonskim prijedlozima želi se zaposlenicima u državnoj službi onemogućiti rad do zadnjeg dana kalendarske godine u kojoj su navršili 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a javnim službenicima i namještenicima mogućnost da se nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, ako se drukčije ne dogovore s poslodavcem, odnosno da sukladno odredbama posebnih zakona rade npr. do završetka školske godine ili temeljem odluka znanstvenih ustanova ili ministra zdravlja o nastavku rada nakon 65. godine i dulje od toga.

Takvo što je, upozoravaju, u suprotnosti s Preporukom Europske komisije o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2016., u kojoj se, između ostalog, od Vlade traži da do kraja 2016. poduzme mjere za odvraćanje od ranog umirovljenja, ubrza prijelaz na višu dobnu granicu za zakonsko umirovljenje i uskladi odredbe o mirovinama za posebne kategorije s općim pravilima za umirovljenje.

Sindikat državnih i lokalnih službenika smatra kako je mjera dubiozna i stoga što uštede umirovljenja više od 8000 zaposlenika u javnoj upravi možda predstavljaju mjeru smanjenja rashoda za zaposlene, ali istovremeno predstavljaju dodatno opterećenje mirovinskog sustava i povećanje nepovoljnog omjera broja umirovljenika u odnosu na broj zaposlenih.

Stoga će se, mišljenja je sindikat, u praksi javiti i problemi o kojima se očito nije dovoljno razmišljalo, a koji će se prelamati preko leđa građana odnosno djece, poput činjenice da učiteljica koja navršava 65 godina života prije isteka školske godine više neće moći držati nastavu jer će joj služba prestati po sili zakona, umjesto da joj, kako to danas regulira Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ugovor o radu prestaje istekom školske godine u kojoj je navršila 65 godina života.

Ono što je dodatno zabrinjavajuće u cijeloj priči jest to što se ovim zakonskim prijedlozima za sve zaposlene koji su pravo na rad do kraja kalendarske ili školske godine, odnosno dulje od toga, nakon što su napunili 65 godina života, ostvarili po sadašnjim propisima predviđa prestanak službe odnosno ugovora o radu s danom njihovog stupanja na snagu, što znači da im se zadire u prava konzumirana po postojećim propisima, tj. da će proizvesti povratno djelovanje.

Time se, ističu u sindikatu, nastavlja trend poništavanja dijelova zakona i propisa drugim zakonima, poput izmjena Zakona o radu koje su učinjene Zakonom o reprezentativnosti, i dovodi do dodatne zbrke u pravnom prometu u kojem se sve teže prate slijed i logika zakonskih izmjena.

'Hrvatska stoga sve više nalikuje na, kako je to rekao jedan bivši i možda budući premijer, slučajnu državu u kojoj se sustavna zakonska rješenja preko noći mijenjaju propisima upitne pravne vrijednosti. S druge strane, zaposlenima u državnoj i javnim službama šalje se signal da sustav kolektivnog pregovaranja za sadašnju Vladu predstavlja tek paravan za kupnju vremena u kojem će se njihov položaj, ali i kvaliteta i kontinuitet usluge koju pružaju građanima urediti zakonima i odlukama koje se donose u jednostranoj i ishitrenoj proceduri', zaključuje se u priopćenju sindikata.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!