Često od vladajućih možemo čuti da su svi makroekonomski pokazatelji dobri. BDP solidno raste, plaće također, kao i zaposlenost, javni dug je pod kontrolom, a nezaposlenost nikad manja.

No tu idiličnu sliku potencijalno može narušiti opterećenje u državnom proračunu. Prema najnovijim podacima Ministarstva financija o izvršenju proračuna u prvih pet mjeseci ove godine, prihodi, mahom temeljeni na porezima, trošarinama, potrošnji i europskom novcu, porasli su za 0,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani, što znači da trenutno iznose 11,6 milijardi eura.

S druge strane, rashodi, odnosno izdvajanja za plaće u javnom sektoru, mirovine i socijalna davanja, istovremeno su poskočila za čak 11,5 posto te su u prvih pet mjeseci iznosila 13,67 milijardi eura.

Gledajući prihode, najviše je podbacilo ubiranje PDV-a te ga je skupljeno samo 1,2 posto više nego u istom razdoblju lani. Prihodi od poreza na dobit pali su za 4,7 posto, no zato su za sedam posto rasle trošarine, a za 19 posto doprinosi za mirovinsko osiguranje. Gledajući ukupni saldo, prikupljeno je 0,5 posto poreza manje nego u istom razdoblju lani.

Što se pak rashoda tiče, za 15,5 posto su skočile plaće u javnom sektoru na tragu lanjskog povećanja osnovice i koeficijenata za njihov obračun, a za 17,3 posto rasla su izdvajanja za razne socijalne naknade - od roditeljskih, pa preko dječjeg doplatka, do lani uvedenog inkluzivnog dodatka - dok je zahvaljujući usklađenjima, ali i činjenici da novi umirovljenici u pravilu imaju više staža, mirovinski saldo veći za osam posto.

Ima li prostora za uštede?

To je dovelo do situacije da je proračunski deficit skočio s pola milijarde na gotovo dvije milijarde eura. Iako iz Ministarstva financija poručuju da se sve odvija očekivanom dinamikom, neke pojave su ipak zabrinjavajuće. Tako je Jutarnji nedavno pisao da u proračunu već sad nedostaje 173 milijuna eura za isplatu inkluzivnog dodatka, uvedenog početkom prošle godine.

'Kad gledamo javne financije, ne stojimo dobro. Rastu izdaci i za plaće i za vojnu obranu, a pritom više nemamo toliko izdašno oslanjanje na fondove EU-a, što znači da će Vlada morati donijeti hitne mjere ako ne misli otići u dublji proračunski deficit, jer je izvjestan', smatra doktor ekonomskih znanosti Petar Vušković.

Hipotetski se pita gdje su prostori za uštede i treba li država uvoditi nove poreze? Kako stvari stoje, izvjesno je da će se razlika od dvije milijarde eura pokriti zaduživanjem. Kako bilo, on nudi tri mogućnosti državi da se izvuče iz proračunskog minusa.

'Prva je da Vlada racionalizira državni proračun smanjenjem troškova. Druga je da se uvedu novi porezi ili trošarine, a treća da se proračunski deficit financira iz javnog duga', rekao je, sugerirajući da se uštede pokušaju naći preraspodjelom, odnosno rebalansom proračuna.

Iz EU-a stiglo 40 posto manje novca

Njegov kolega Mladen Vedriš optimističnije pristupa ovoj situaciji. Ističe da su viša izdvajanja za plaće i druga davanja ionako bila planirana za ovu godinu. Iz proračunskog plana za sljedeće trogodišnje razdoblje može se iščitati da bi proračunske uštede krenule od 2027. godine, a to se poklapa s još jednim važnim financijskim događajem.

Naime ove godine zabilježen je pad dotoka sredstava iz europskih fondova od čak 40 posto! Obnova nakon potresa bliži se kraju, a sav novac za tu namjenu već je trebao biti povučen. Uz to, sredstva predviđena Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO) trebamo povući do kraja lipnja 2026.

To je bio očekivani plimni val u trenutku u kojem se odvijalo i povećanje plaća i troškova iz proračuna. Naime to tad nije bilo planirano za mjesec ili dva, nego je bilo u projekciji i za ovu godinu. Dobra je vijest ipak ta da deficit još uvijek ostaje ispod tri posto BDP-a, dakle po kriterijima iz Maastrichta zadovoljavamo uvjete.

'Nije dobro da pada iskorištenje sredstava EU-a. Ta sredstva u bitnoj mjeri rasterećuju proračun od investicijskih troškova, a istovremeno se direktno ubrizgavaju u ekonomiju, prvenstveno kroz građevinske radove, obnovu i uređenje infrastrukture. Po logici stvari, to kreira povećane osobne dohotke, povećan angažman radne snage te doprinosi rastu BDP-a.

Ugrubo, od naše očekivane stope rasta u ovoj godini, od 2,9 ili tri posto, polovica stope rasta, a u pojedinim segmentima čak i više, vezana je uz korištenje sredstava fondova EU-a. Iz ovih podataka prvenstveno bih izdvojio potrebu intenziviranja korištenja europskih sredstava u funkciji dinamiziranja gospodarskog rasta, a onda i povećanje potrošnje i većih prihoda, jer oni mogu promijeniti uglavnom fiksne i stalne rashode', rekao je Vedriš.

Strateški loše planiranje?

Iz Ministarstva koje vodi Marko Primorac naglasili su da je i dotok europskih sredstava u skladu s planovima. Još ranije su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) upozorili da 'iz Višegodišnjeg financijskog okvira (2021.-2027.) koristimo manje od šest posto raspoloživih sredstava, a u NPOO-u postoji značajan dio sredstava koja je potrebno iskoristiti'. Pritom su naglasili potrebu snažne i brze realokacije europskog novca na spremne i brzo provedive projekte, što je Vlada proteklog mjeseca i započela realokacijom na 30 zadanih mjera.

Vušković ističe da država ima glavni i najbitniji alat za pokrivanje svih svojih prihoda i rashoda, a to je planiranje. Stoga smatra da su se vladajući zaletjeli s rashodima, odnosno povećanjima plaća i drugih socijalnih davanja, a koja, ističe, ipak ne bi trebalo dirati.

'Mislim da je loša proračunska slika rezultat dizanja troškova na osnovi precijenjenih stavki, poput rasta plaća, a koje su u nekim službama rasle 30-40 posto, što nije realno. Meni je smisleno imati onoliki rast plaća koliko raste produktivnost rada. Je li ona rasla? Naravno da nije.

Naposljetku, ekonomija to kažnjava, a kazna slijedi uslijed proračunskog deficita. Sad je već prošlo pola godine i možemo reći da se proračun ne puni onom dinamikom da bi proračunski deficit u konačnici bio jednak ili manji nego prošlogodišnji. Precijenili smo se u troškovima, a oni su veći. Ekonomija, čini se, ne generira toliku aktivnost da bi pokrila te troškove', ustvrdio je Vušković.

Još zadovoljavamo kriterije

On je ustvrdio da bi se o potencijalnim problemima koje donosi manjak u proračunu trebalo početi odmah razmišljati. Namjera je države ove godine prikupiti oko 33 milijarde, a potrošiti 37 milijardi eura. Vedriš pak tvrdi da smo i s ovim deficitom u okviru zadanih kriterija iz Maastrichta, a oni kazuju da proračunski deficit ne bi smio prijeći tri posto BDP-a. Uz to, smatra da će se situacija uskoro popraviti, vjerojatno jesenskim rebalansom proračuna.

'Sad je bitno što će biti u kvartalu koji teče. Odnosi se to na povećanu turističku potrošnju, povećanu domaću potrošnju, ali ne zaboravimo i na povećane cijene. Može se očekivati da će doći do rasta prihoda, poglavito po osnovi PDV-a i trošarina, tako da će se dići ta krivulja prihoda, ali rashodi neće rasti u tolikoj mjeri, osim vezano uz korekciju mirovina', ustvrdio je Vedriš.

No uz najave iz Vlade o daljnjem povećanju mirovina, jačanju socijalnih naknada, uvođenju univerzalnog dječjeg doplatka, a koji bi, prema pisanju Lidera, trebao iznositi oko 110 eura za svako dijete, bilo bi dobro vidjeti da je proračun, iz kojeg idu sva ta davanja, u plusu. Kako je ustvrdio Vušković, pojavio se 'prvi signal da bismo trebali poraditi na financijskom zdravlju da bismo imali i ekonomsko zdravlje'.