(NE)POŠTIVANJE ZAKONA

Vlada legalizira bespravnu gradnju u izbornoj godini

  • Autor: Andreja Žapčić
  • Zadnja izmjena 09.06.2011 21:37
  • Objavljeno 09.06.2011 u 21:37
bespravna gradnja znak

bespravna gradnja znak

Izvor: Pixsell / Autor: Dino Stanin/Vecernji list

Podnositelj zahtjeva za legalizaciju bespravne gradnje ne mora biti i vlasnik zemljišta na kojemu je izgrađen nelegalni objekt, doznaje su u Vladi, pri čemu je jasno da će od ovog zakona najviše koristi imati građani u Dalmaciji gdje je to najveći problem

Naime, kako se doznaje u Vladi, koja je s današnje sjednice Saboru poslala Prijedlog zakona o postupanju s nezakonitim zgradama, najveći je problem kod brojnih nelegalnih objekata i inače, premda je najčešći u Dalmaciji, upravo to što njihovi graditelji većinom nisu vlasnici zemljišta. Zbog toga se godinama nisu mogli riješiti vlasnički odnosi i zato u Vladi misle da će ovaj posljednji, već četvrti po redu, zakon o legalizaciji konačno pridonijeti rješavanju nelegalne gradnje. Zakon će omogućiti graditelju legalizaciju objekta, ali objekt mora biti upisan na vlasnika zemljišta, pojašnjavaju iz Vlade.

Svota koju će podnositelj zahtjeva morati izdvojiti legalizaciju objekta ovisit će o mnogim čimbenicima. Neke su stvari više, manje opće, naime, podnositelj zahtjeva mora priložiti: geodetski snimak, koji bi prosječno mogao stajati oko 4.500 kuna, arhitektonski snimak, koji se procjenjuje na prosječno 3.500 kuna, očitovanje o mehaničkoj otpornosti zgrade, koje će ga koštati između 1.000 i 2.000 kuna, te potvrdu o prebivalištu.

Međutim, morat će platiti i komunalni doprinos, koji ovisi o veličini i namjeni objekta te zoni u kojoj je izgrađen, potom vodni doprinos te naknadu za zadržavanje nezakonite zgrade u prostoru. Tu će naknadu uredbom propisati Vlada, a prema informacijama izvora iz Banskih dvora, ona bi trebala iznositi od 25 do 35 posto ili maksimalno 50 posto komunalnog doprinosa. No, vagat će se, između ostaloga i to na kojem je mjestu objekt, koja mu je namjena i koliko je naštetio izgledu okoliša.

Sredstva prikupljena plaćanjem naknade bit će namijenjena novom geodetskom izmjeru i izradu novih zemljišnih knjiga, a dio će biti korišten za podizanje energetske učinkovitosti zgrada.

Podsjetimo, ovaj zakon, koji mnogi koji su poštivali pravila doživljavaju kao pljusku, pogotovo u izbornoj godini, a što vladajući opovrgavaju, trebao bi omogućiti legalizacija više od 150.000 nezakonitih objekata.

Zahtjevi za legalizaciju moraju biti podneseni do 31. prosinca iduće godine, a rok do kada je objekt trebao biti izgrađen, da bi mogao biti legaliziran, jest 30. studeni 2009. Važno je reći da legalizacije ne bi trebalo biti u zaštićenom obalnom području mora u pojasu do 70 metara, osim zgrada koje se koriste za stalno stanovanje te zgrada poljoprivrednog i obiteljskog gospodarstva za pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga.

Spajanje pravobranitelja

Unatoč brojnim apelima, Vlada je odlučila ukinuti specijalizirane pravobranitelje i sve ih utrpati pod kapu pučkog pravobranitelja. Premda banski dvori tvrde da je riječ o jačanju njegove pozicije, upitno je koliko će ta njihova teorija zaživjeti u praksi, pogotovo s obzirom na to koliko su dosad (ne) doživljavali pučkog pravobranitelja

Vlada je s današnje sjednice u saborsku proceduru uputila prijedlog Zakona o pučkom pravobranitelju koji predviđa spajanje stručnih i administrativnih kapaciteta postojećih, specijaliziranih pravobranitelja za djecu, ravnopravnost spolova i osoba s invaliditetom s onim pučkog pravobranitelja.

On bi, naime, ubuduće, trebao pet zamjenika: za zaštitu i promicanje temeljnih ljudskih te prava djece, ravnopravnosti spolova i prava osoba s invaliditetom te starijih osoba. Također, predviđa se i spajanje Centra za ljudska prava s Uredom pučkog pravobranitelja, ali i osnivanje Savjeta za ljudska prava pučkog pravobranitelja kao savjetodavnog tijela koje razmatra i predlaže strateške smjernice u području promicanja ljudskih prava.

Zadaća toga tijela bilo bi osiguranja kontinuirane suradnje u području ljudskih prava između pučkog pravobranitelja, civilnog društva, akademske zajednice i medija, istaknula je državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Barica Novosel. Dodala je da se zakonom želi unaprijediti sustav zaštite temeljnih prava građana s obzirom na promjene Ustava iz prošle godine, kojima je pučki pravobranitelj izričito definiran kao samostalna i neovisna institucija.

Da je riječ o jačanju i unapređenju funkcije pučkog pravobranitelja, naglasio je potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac, kao i premijerka Jadranka Kosor koja je kazala da su 'netočne i zlonamjerne tvrdnje koje se iznose u javnosti da se postojećim zakonskim prijedlogom ukidaju specijalizirani pravobranitelji za djecu, žene i invalide': 'Ne ukidaju se, oni zadržavaju svoj identitet u, čini mi se, kvalitetnijoj, tješnjoj suradnji s pučkim pravobraniteljem.'

Kad se već na svoj relativan način dohvatila ljudskih prava, Vlada je i Saboru danas uputila izmjene Zakona o kaznenom postupku kojima se, uz ostalo, okrivljeniku konačno dopušta da ima uvid u spis od početka postupka, što dosad nije bio slučaj.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi