pitanje stručnih studija

Više od 100 tisuća ljudi ostaje bez stručne spreme, neki i bez posla: Zašto rektori diskriminiraju vlastite studente?!

  • Autor: V. P. P.
  • Zadnja izmjena 30.09.2020 19:03
  • Objavljeno 30.09.2020 u 18:57
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Tom Wang / Alamy / Alamy / Profimedia

Polaznici stručnih studija, po tko zna koji put, pitaju se samo jedno pitanje: Zašto rektori diskriminiraju vlastite studente? Jer primijeni li se ustavna odluka i usvoje izmjene i dopune zakona do 31. prosinca ove godine, njih 55 tisuća plus oko 50 tisuća onih koji su završili te studije ostat će bez pravne kvalifikacije, odnosno pri zapošljavanju će imati posljednju kvalifikaciju propisanu zakonom, a to je srednjoškolsko obrazovanje

Splitska inicijativa 300 = 300 naročito je aktivna posljednjih dana po ovom pitanju jer strepe da će biti naprosto izbrisani iz Zakona o kvalifikacijskom okviru ukoliko Ministarstvo obrazovanja po nalogu Ustavnog suda ne izradi novi zakonski okvir, a kako stvati stoje, osim prijedloga bivše ministrice Blaženke Divjak koji im je išao u prilog, zasad nema ničeg na stolu, javlja Slobodna Dalmacija.

Njihova predstavnica Dijana Radovniković, studentica Sveučilišnog odjela za stručne studije u Splitu, kaže da su se obratili i nekolicini saborskih zastupnika, među kojima je i Darko Klasić i HSLS-a koji je u parlementu naveo primjer medicinskih sestara ili policijskih službenika koji bi mogli ostati bez kvalifikacije, odnosno da im se ona umanji, pa je pozvao na uklanjanju postojećeg pravnog vakuma te se založio za što brže usvajanje europskih standarda.

Neki danas tumače ovaj udar na takve studije zapravo udarom na privatni sektor jer ostaje nejasno zašto su sveučilišta dozvolila rad takvim studijima da ih potom diskreditirali.

U tome prednjači rektor Damir Boras zajedno s nekoliko kolega s pravnih faluteta i već drugi put podiže ustavnu tužbu, s objašnjenjem da kvalifikacija nije sukladna ihodima učenja, zbog čega su i oni koji trenutno studiraju kao i oni koji su završili takve studije u opasnosti od pravne "banane".

'Iako puno nas zna da često savladavamo poptuno isto gradivo s istim fondom sati što nam potvrđuju i profesori, svejedno smo diskriminirani', govori Radovniković. Po njenom mišljenu, ovdje je riječ o formi zakona, a ne o sadržaju i ustavni suci donose već dvaput istu odluku pa se samo vrtimo u krug pri čemu se prijetnja pravnom rupom studentima konstantno nadvija nad glavom.

Naime, u zemljama puno razvijenijim od naše, kao što su Austrija, Danska, Portugal, Norveška, Italija, prema smjernicama EQF-a, prvostupnički studiji, kako sveučilišni, tako i stručni na istoj su razini, a isto vrijedi i za master, odnosno magistre i specijaliste struke.

'Prvenstveno smatramo da treba donijeti Zakon koji ne bi bilo moguće proglasiti neustavnim. Treba nam dugoročno rješenje, kako se ne bi ponavljala ista situacija svakih nekoliko godina. Taj bi zakon trebao biti usklađen s EQF-om, kao i u drugim europskim državama. Slažemo se da stručni i sveučilišni studiji nisu jednaki, ali smatramo da su jednako vrijedni s obzirom na to da stručni studiji pripremaju studente za izravno uključenje na tržište rada, dok sveučilišni usmjeravaju studente prema znanosti i znanstvenom radu',  zaključuju splitski studenti.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!