Iako je riječ o praktički novom studiju čiji je nositelj Sveučilište u Splitu, nije iznenađenje da je redovni preddiplomski sveučilišni studij Mediteranska poljoprivreda sasvim lijepo već u prvom roku popunio upisnu kvotu. Koronakriza nas je sve dobro prodrmala, a mnogi su se pritom odlučili vratiti korijenima, i to doslovno. Zdrava hrana, domaći proizvodi, vrtlarstvo, vinarstvo, hortikultura, popeli su se visoko na listu prioriteta, piše Slobodna Dalmacija
Studij ima dva smjera. Prvi je vinogradarstvo i vinarstvo, a drugi hortikultura, pod koji spadaju maslinarstvo, voćarstvo, povrćarstvo, cvjećarstvo… Za jesenski upisni rok ostalo je slobodno još 12 mjesta, a svi državljani Hrvatske, odnosno Europske unije, upisuju se u I. godinu prvi put besplatno. Stječe se kvalifikacija sveučilišni prvostupnik, odnosno inženjer mediteranske poljoprivrede (univ. bacc. ing. agr.), izvještava Slobodna Dalmacija.
'Kroz tri akademske godine, koliko traje studij, naši studenti nauče puno stručnih stvari, ulazi se u detalje, a posebno im je atraktivno što imaju dosta praktične nastave u uspješnim poljoprivrednim tvrtkama. Sad smo dobili i atraktivne prostore u centru Splita, gdje će studenti imati predavaonicu s pogledom na Peristil, a dio nastave će se održavati na Kampusu i Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša', kaže voditelj studija Leo Gracin.
'Povezivanje gospodarstva i visokog školstva kroz model nastavnih baza omogućava kontakt gospodarstva s budućim mladim kadrom. Poljoprivredni resursi u Dalmaciji su vrlo potentni za uzgoj poljoprivrednih kultura. Znanje je jedan od segmenata koji je nužan za uspjeh na zahtjevnom tržištu poljoprivrednim proizvodima. Sveučilište u Splitu i Institut za jadranske kulture i melioraciju krša svojim angažmanom će promijeniti stanje s kojim ne možemo biti zadovoljni', tvrdi docent Gracin.
Kaže da je među novim brucošima dosta mladih otočana, a polovica upisanih su pokazali interes da se nakon prve godine studija, koja je za sve ista, usmjere na vinarstvo i vinogradarstvo, dok je ostatak brucoša zainteresiran za druge module.
Jedna od osoba koja se diči diplomom ovog studija jest i Tonka Ninčević, današnja zaposlenica Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša.
Svoje iskustvo s fakulteta zgodno je opisala na službenoj Facebook stranici ove mlade sveučilišne sastavnice. Nakon završene gimnazije, kao i većina budućih studenata, nije znala što točno upisati.
'Odlučila sam se voditi starom izrekom: kad radiš ono što voliš, ne radiš ni jedan dan, u ovom slučaju kada studiraš što voliš, ne može ti biti teško. To se kasnije tijekom pohađanja studija pokazalo točnim. Oduvijek me zanimala priroda i živi svijet oko nas.
Kao izviđač i planinar znala sam da želim studirati prirodne ili biotehničke znanosti, a da pri tom studij bude i dinamičan te da se ne svodi samo na sjedenje i slušanje. Kad je izdana brošura sa svim studijima, primijetila sam novi studij Mediteransku poljoprivredu. Odmah me zaintrigirao te sam htjela pronaći više informacija.
Prva generacija studenata objavila je nekoliko fotografija s prve godine studija na kojima su stajali ozarenih lica u voćnjaku, vinogradu, laboratoriju, predavaonici, na polju... Znala sam odmah, to je to! I nisam se prevarila', prepričala je svoja iskustva ova djelatnica Instituta.
Tvrdi da joj je studij pružio mnogo zanimljivih predavanja, praktičnog rada, terenske nastave i rada u manjim grupama.
'Ovaj studij spaja znanja iz različitih područja znanosti te zaista pruža za svakoga ponešto. Bilo da se sutra vidite kao samostalni poduzetnik, djelatnik neke tvrtke, institucije ili kao znanstvenik, studij vam pruža temelje za sve.
Danas sam djelatnica Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, gdje se bavim ljekovitim i aromatičnim biljem. Nestrpljivo čekam da se upoznamo i da vas uvedem u mirisni svijet ljekovitog i aromatičnog bilja', poručila je budućim brucošima Mediteranske poljoprivrede Tonka Ninčević.
