Prema novijim procjenama, u Oleškom je ostalo između dvije i četiri tisuće ljudi. Prije ruske invazije grad je imao oko 24 tisuće stanovnika. Ukrajinski izvori upozoravaju da se broj preostalih stanovnika teško može precizno utvrditi jer je riječ o području pod ruskom okupacijom i bez normalnog pristupa izvana.

Njemački Bild opisuje prizore iz grada u kojem su ulice minirane, kuće oštećene ili uništene, a stanovnici žive uz stalnu opasnost od dronova. Prema njihovu izvještaju, posljednja dostava hrane stigla je 26. svibnja, nakon čega su zalihe počele nestajati.

Novca više gotovo ništa ne znači

'Ljudi očajnički žele preživjeti, a preostali stanovnici kradu jedni od drugih. Trampa je zamijenila novac, a kada ljudi umru, obično ih samo ostave na mjestu. Pokušaji napuštanja grada završavaju smrću ili Rusi tjeraju očajne ljude natrag - ‘vratite se i umrite tamo‘', navodno im govore, kako prenosi Bild.

Prema novijim izvještajima, nakon posljednje dostave krajem svibnja u grad više nije stigla hrana, a pokušaji dopremanja pomoći bili su iznimno rizični. Ukrajinske vlasti navode da su 2. lipnja četiri vozila koja su pokušala ući u grad naletjela na mine, pri čemu su dvije osobe poginule.

U takvim uvjetima stanovnici se snalaze kako mogu. Prema izvještajima s terena, dio ljudi preživljava zahvaljujući zalihama koje su ranije imali, vlastitom uzgoju hrane ili onome što još mogu pronaći.

Grad zarobljen između mina i dronova

Oleški se od početka potpune ruske invazije nalazi pod okupacijom. Grad je smješten nasuprot Hersonu, s druge strane Dnjepra, ali ih danas razdvaja aktivna bojišnica.

Prije rata do Hersona se stizalo preko Antonivskog mosta. Ruske snage raznijele su ga u studenom 2022. tijekom povlačenja na lijevu obalu Dnjepra. Nakon uništenja brane Kahovka u lipnju 2023. Oleški su zahvatile velike poplave, a grad je potom dodatno stradao u borbama i bombardiranju.

Danas su izlazne rute iznimno opasne. Ukrajinski izvori navode da su ceste oko grada gusto minirane, dok prisutnost dronova dodatno otežava kretanje. Zbog toga se stanovnici koji žele otići mogu osloniti uglavnom na vrlo rizične pokušaje evakuacije uz pomoć lokalnih volontera.

'Ljudi jedva preživljavaju'

Još u svibnju za Deutsche Welle govorila je Natalija, koja je godinu i pol provela pod ruskom okupacijom prije nego što je napustila Oleški nakon uništenja brane Kahovka.

'Ljudi jedva preživljavaju, nemaju ni struje ni vode. Lijekovi se ovdje gotovo ne dostavljaju, a hrana samo rijetko, a i kada stigne, svi stoje u dugim redovima kako bi barem nešto kupili, iako gotovo nemaju novca. Mine postavljene pored ceste eksplodiraju u trenutku kada prođe bicikl ili pješak. Tako je stradalo mnogo ljudi', kazala je u svibnju u razgovoru za DW Natalija, koja je godinu i pol živjela pod ruskom okupacijom i napustila Oleški nakon dizanja u zrak brane Kahovka.

DW je tada izvijestio da su stanovnici ostali bez struje, vode, lijekova i dovoljne količine hrane, dok su mine na cestama gotovo onemogućile redovitu opskrbu.

Evakuacija bez dogovora

Ukrajinske vlasti već mjesecima pokušavaju pronaći način za evakuaciju civila iz Oleškog i okolnih naselja. Ujedinjeni narodi također su upozorili na potrebu uspostave lokalnog prekida vatre kako bi se stanovnicima omogućilo da napuste područje, a hrana i lijekovi ponovno počeli pristizati.

U lipnju je UN-ova misija za ljudska prava objavila da od 26. svibnja u Oleški nije stigla nijedna nova isporuka hrane. Misija je također izvijestila da zbog mina i prijetnje dronova stanovnici ne mogu sigurno napustiti grad.

Ni do rujna se stanje nije bitno promijenilo. Prema novijim izvještajima, grad i dalje nema redovite opskrbe hranom i lijekovima, dok su mogućnosti evakuacije iznimno ograničene.

Oleški tako ostaju jedan od najteže dostupnih gradova na okupiranom području Hersonske oblasti. Dok su stanovnici Hersona, udaljeni svega nekoliko kilometara, i dalje pod ukrajinskom kontrolom, ljudi s druge strane Dnjepra ostaju odsječeni, bez sigurnog izlaza i uz sve manje osnovnih životnih potrepština.