JOSIP JURATOVIĆ, BUNDESTAG

'Velika koalicija nije idealno rješenje, ali ponekad je neizbježna'

  • Autor: Silvana Srdoč
  • Zadnja izmjena 04.12.2015 11:04
  • Objavljeno 04.12.2015 u 11:04
Josip Juratović

Josip Juratović

Izvor: Pixsell / Autor: Boris Scitar/Vecernji list

Josip Juratović, zastupnik u njemačkom parlamentu i prvi Hrvat koji je izabran u Bundestag, u razgovoru za tportal poručuje da velika koalicija kao ishod neizvjesnih izbora nije idealno rješenje, no u hrvatskom slučaju važno je da se formira Vlada koja će imati snage provesti dogovorene reforme. Što su temeljitiji pregovori, to je koalicija uspješnija odnosno time je Vlada učinkovitija - potrebno je, kaže Juratović, uzeti vremena i što detaljnije razraditi pregovore jer sve što se površno napravi sada moglo bi uzimati danak kroz čitav mandat Vlade

Kako izgleda parlamentarni život u Njemačkoj pod vlašću velike koalicije? Koje su ključne prednosti takvog modela vlasti, kojemu mnogi pripisuju zasluge za 'nikad jaču Njemačku'?

Velika koalicija nije idealno rješenje, ali ponekad je neizbježna da bi se uspostavila jaka vlada. Velika prednost joj je u bržem provođenju reformi, pogotovo onaj dio gdje je potrebna dvotrećinska većina.

Je li parlament doista u Njemačkoj 'mrtav' u smislu zatiranja oporbe, od čega strahuju neki hrvatski analitičari koji kritiziraju Mostovu ideju velike koalicije? Jesu li oslabjele diskusije prilikom izglasavanja zakona i je li fokus u ringu konzervativaca (CDU/CSU) i socijaldemokrata?

Parlament u Njemačkoj nije mrtav i od velike važnosti je da se smisao parlamenta ne izgubi, a prije svega da ne utihne parlamentarna kontrola nad vladom. Dakle svatko od nas parlamentaraca ima obavezu da se ne zaboravi uloga parlamenta jer je parlament najviši organ demokratskog sustava.

Je li ojačala korektivna uloga organizacija civilnog društva u Njemačkoj?

Što se tiče civilnog društva, ono je uvijek bilo jako razvijeno u Njemačkoj, pa i u Hrvatskoj, a utjecaj na politiku velikom koalicijom niti slabi niti se dobiva.

Smatrate li da bi velika koalicija bila dobra za Hrvatsku? Je li ona uopće moguća, s obzirom da čelnici dviju opcija, Zoran Milanović i Tomislav Karamarko, deklarativno odbacuju takvu ideju?

Narod nije birao veliku koaliciju, već jednu stranku ili grupu stranaka, ali isto tako za budućnost Hrvatske je važno postavljanje vlade koja će imati snage dogovoreno provesti u djelo.

Mogu li pritisci stranih državnika utjecati na Milanovića i Karamarka da formiraju zajedničku vladu? Spekuliralo se da je Angela Merkel na susretu s Karamarkom u Berlinu upravo to mogla sugerirati šefu HDZ-a.

Hrvatska je suverena država i ona treba sama na demokratski način odlučivati o svojoj sudbini jer ona to i najbolje zna. Zato kategorički odbacujem svako miješanje u unutarnje političko pitanje izvana, a pogotovo se nitko od odgovornih iz Njemačke ne bi smio miješati u postavljanje nove vlade bilo koje zemlje, pa tako i Hrvatske.

Njemački konzervativci ostvarili su gotovo dvostruko više glasova od socijaldemokrata dok su izborni rezultati dviju opcija u Hrvatskoj gotovo izjednačeni. Otežava li i ta činjenica sklapanje i eventualno buduće djelovanje velike koalicije u Hrvatskoj?

Treba imati na umu to da nije ključna veličina jednog koalicijskog partnera, već kvaliteta koalicijskog sporazuma i vjerodostojnost provođenja dogovorenog. Ako se može postići kvalitetan dogovor između stranaka unutar velike koalicije, ne vidim razloga za neuspjeh.
407196 ,407182 ,407152 ,407149 Na koji način SPD osigurava 'ravnopravnost' u koaliciji?

Kabinet se sastoji od ministara, a parlament u svojim odborima mora paziti da ono što je dogovoreno u koalicijskom sporazumu bude i poštovano. Logično je to da svaka strana pokušava izvući što više svojih stranačkih interesa. No na kraju se sve završava kompromisom. I ne smijemo zaboraviti da snaga demokracije leži upravo u dobrom kompromisu.

Kako ocjenjujete pregovarački proces pod diktatom Mosta? Jesu li poželjni temeljiti, dugi pregovori o reformama i programima? U Njemačkoj ste iskusili brzo sklepanu prethodnu koalicijsku vladu konzervativaca i liberala, neučinkovitu zbog stalnih sukoba.

Most je izabran na jednak način kao i svi ostali zastupnici odnosno stranačke grupe i pokušava jednako kao i svi ostali zastupati interes svog biračkog tijela koje im je dalo svoje povjerenje. Dakle govoriti o diktatu jedne grupe nad drugima pri stvaranju najboljih uvjeta za svoj parlamentarni rad po meni je pretjerano. Što su temeljitiji pregovori, to je koalicija uspješnija, odnosno time vlada učinkovitija. Zato je potrebno uzeti vremena i što detaljnije razraditi sporazum. Sve što se površno napravi sada uzimat će danak kroz čitav mandat vlade.

Politički život u Hrvatskoj obilježava snažna stranačka stega i manjak unutarstranačke demokracije. Jesu li njemački parlamentarci slobodniji, osobito prilikom glasovanja u Bundestagu, i kako samostalnost političara utječe na stabilnost velike koalicije?

Velika koalicija smanjuje pritisak po pitanju stranačke stege, što donekle ima i svoj smisao. Što se pak tiče unutarstranačke demokracije, ona nije idealna ni u Njemačkoj, ali je već poznato moje mišljenje da u Hrvatskoj sve stranke po pitanju demokracije imaju ogromne deficite i to je uglavnom uzrok toga što nijedna stranka nema izražen program, jer jedna 'glava' ili 'klika poslušnika' ne može biti pametnija od tisuću članova. Već dugo vremena napominjem da je krajnje vrijeme da se stranke u Hrvatskoj konačno usude primijeniti više demokratičnosti u svojim redovima. To bi ojačalo povjerenje u demokraciju i prema velikim strankama, čime bi se smanjivao broj glasova iz protesta.

Ostane li Most ustrajan u tome da je zajednička vlada sa SDP-om i HDZ-om jedina opcija, a Karamarko i Milanović nepopustljivi u odbijanju tog zahtjeva, Hrvatskoj slijede novi izbori. Bude li rezultat između te dvije opcije opet izjednačen, čini se da Hrvatskoj u konačnici ipak ne gine velika koalicija – možda i bez Mosta. Je li po vama Most ipak zaslužio biti u izvršnoj vlasti?

Most je izraz protesta koji je po mom osobnom mišljenju opravdan i kojim je biračko tijelo tražilo opciju kako bolje demokratizirati hrvatsko društvo. Je li Most zaslužio biti u izvršnoj vlasti, to može dokazati samo ako uđe u izvršnu vlast. Međutim i u opoziciji mogu biti od velike važnosti u radu parlamenta. Iz njemačkog iskustva znam da su neke stranke koje su nastale iz protesta brzo nestajale, ali isto tako su neke postale bitan čimbenik njemačke politike. Na primjer frakcije Zeleni i Ljevica su današnja opozicija u njemačkom parlamentu nastala iz protesta. Na drugoj strani kao primjer stranke iz protesta imamo Pirate, koji su na tren bljesnuli i preko noći se ugasili jer se nisu snašli u stranačkom i parlamentarnom radu. U svakom slučaju narod je pokazao da u Hrvatskoj demokracija može i drugačije.

Korumpiranost nema veze s velikom koalicijom

Jesu li opravdane bojazni analitičara da su stručnjaci na čelu ministarstava skloništititi interese svojih cehova, pa će primjerice liječnik na čeluministarstva zdravlja ponekad voditi računa o kolegama nauštrbpacijenata?
Nadam se da svaki ministar želi što bolje odraditi svoj posao i neovisno o lobiju stvarati najbolje uvjete za rad svog ministarstva te za dobrobit društva. Osobno sam protiv svakog generaliziranja.
Kako bi po vama velika koalicija u Hrvatskoj mogla utjecati na'uhljebljivanja', a kako na korumpiranost političara? Jesu li njemačkikonzervativci i socijaldemokrati postali konstruktivni korektiv jednidrugima?
Korumpiranost je individualno pitanje i nema veze s pitanjem stvaranja koalicije odnosno rada pojedinih stranaka, već s pravnom državom koja mora imati podjednak sluh za pravdu. Barem je to tako u Njemačkoj, a nadam se da je tako i u Hrvatskoj. Za kriminal poput korumpiranosti je nadležno sudstvo, a ne stranke.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!