Britanske vlasti priznale su da ponovno rade na planovima za reakciju državnih tijela, službi i stanovništva u slučaju nepredviđenih okolnosti, prirodnih katastrofa ili rata. Izdale su i prve upute za građane
Britanska vlada ponovno razmatra planove za funkcioniranje kraljevstva u slučaju rata ili velikog sigurnosnog poremećaja. Pozvali su građane da se pripreme na prekide svakodnevnih aktivnosti i usluga te da kod kuće imaju osnovne zalihe hrane i vode, piše BBC.
Nova verzija takozvane Ratne knjige, posljednjih mjeseci se priprema u kabinetima Downing Streeta. Riječ je o skupu planova kojima se određuje što bi vojska, tijela državne i lokalne vlasti, službe i institucije trebale raditi u slučaju iznenadne krize.
Takvi su planovi postojali za vrijeme Hladnog rata. Načelnik britanskog Glavnog stožera Richard Knighton, poručio je da je ovo najopasnije razdoblje kroz koje prolazi u svojoj 35-godišnjoj vojnoj karijeri. Za sljedeću godinu je već najavljena vježba kojom će se testirati spremnost države na hibridne napade.
vezane vijesti
Psihička priprema
No, pitanje je koliko su građani psihički spremni na takav razvoj događaja. Vlasti im savjetuju da drže zalihe flaširane vode i konzervirane, nekvarljive hrane te baterijskih svjetiljki, lijekova i prijenosnih punjača. Te se preporuke odnose na potencijalne nestanke struje i vode te ekstremne vremenske neprilike.
Povjesničarka Margaret MacMillan upozorava da potencijalni sukobi više ne podrazumijevaju klasične invazije. "Nisu tenkovi ono čega se trebate bojati", rekla je, dodajući da postoje veći rizici od presijecanja podmorskih energetskih kabela ili hakerskih napada.
Švedska i Finska kao uzori
Dio vojnih i sigurnosnih analitičara tvrdi kako je velik dio zapadne Europe u proteklim desetljećima izgubio vojnu i psihološku spremnost za vojna djelovanja. Neke, poput umirovljenog britanskog generala Richarda Shirreffa, atmosfera podsjeća na vrijeme uoči Prvog svjetskog rata, kad se o ratu puno govorilo, ali je svima djelovao gotovo nezamislivo.
Britanci stoga vide Finsku i Švedsku kao uzor, jer su aktivnije uključile svoje stanovništvo u obrambene zadatke. Finska, koja s Rusijom dijeli 1300 kilometara granice može u vrlo kratkom roku mobilizirati oko 280.000 rezervista, s time da je oko milijun ljudi vojno obučeno. Švedska, pak, provodi selektivno novačenje. Obje su zemlje nedavno ušle i u NATO.
Shirreff smatra da bi i Britanija trebala razmisliti o široj vojnoj obuci ili mobilizaciji, o čemu zasad iz vladajućih struktura nema govora. No, povlači se pitanje može li 70.000 njihovih vojnika odgovoriti na sve izazove. Ažuriranje Bijele knjige i pripreme civila na moguće hibridne napade, vjerojatan su odgovor na to.
