Budući da virus prenose komarci prilikom pijenja krvi, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević' je navela da bi prijenos virusa s čovjeka na čovjeka mogao doći putem transfuzije. Međutim, upozorila je da se sva krv za testira i da je tu opasnost takve zaraze otklonjena.
Treba biti oprezan i vidjeti kako se situacija razvija, ali aktualnih sedam slučajeva zaraze virusom Zapadnog Nila u Hrvatskoj nisu razlog za paniku, navela je Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević'. U središnjem dnevniku HRT-a, voditelju Branku Nađvinskom je naveo da je najgora godina u Hrvatskoj s ovim virusom bila 2018. kada su preminule četiri osobe.
Nagađa i da je broj zaraženih veći, ali da nemaju simptome dok se teški oblik bolesti razvije u svega jedan posto oboljelih s 10 do 20 posto vjerojatni smrtnog ishoda.
'Sigurno važnu ulogu ima ponašanje našeg imunološkog sustava i njegova sposobnost da se u određenim okolnostima izbori s infekcijom. Imamo i dio rizične populacije koji je zbog kroničnih bolesti i oslabljenog imuniteta posebno ugrožen, pa tako i kada je riječ o virusu zapadnog Nila (...) Ako se pojave vrlo visoka temperatura, jaka glavobolja, ukočenost vrata, učestalo povraćanje, motorički ispadi ili grčevi, treba odmah potražiti liječničku pomoć i otići u bolnicu', objasnila je Markotić, prenosi hrt.hr.
vezane vijesti
Ptice selice donijele zarazu
Stručnjakinja je dodala i da za bolest nema lijeka već se bolest liječi ublažavanjem simptoma. Sama zaraza s čovjeka na čovjeka je nemoguća osim u jednom slučaju.
'Jedino transfuzijom. Međutim, mi tu imamo dobro razvijen sustav. Čim je Hrvatska prepoznata kao endemsko područje, sve krvi se testiraju, tako da prijenos čovjeka na čovjeka nije ono što prenosi ovu bolest', rekla je Markotić.
Istaknula je i da druge europske zemlje bilježe porast slučajeva. Istaknula je Španjolsku s preko 100 slučajeva i Italiju gdje je trenutno 400 potvrđenih zaraženih osoba. Sadašnja situacija u Hrvatskoj nije dramatična, ali može se promijeniti. Tim više jer Hrvatska ima svoje prirodne rezervoare virusa Zapadnog Nila.
'Još uvijek je to početak porasta broja slučajeva, tako da ne možemo reći sa sigurnošću hoće li biti epidemija i koja razina epidemije i obuhvata će biti (...) Glavni rezervoari su ptice. Hrvatska ima oko 400 različitih vrsta ptica selica, a njih 200-tinjak kontinuirano odlazi u različite dijelove svijeta. Tu je najvažniji, primjerice, jadranski koridor, koji dijelom obuhvaća Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero. Ptice u pravilu šire taj virus, a komarci ga prenose, zaključila je Markotić.
