Cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj i dalje rastu, iako se broj kupoprodaja smanjuje. Na zagrebačkom tržištu rabljenih stanova promet je pao oko 10 posto, dok su cijene porasle i nešto više od toga, rekao je za HRT Borislav Vujović iz Udruženja poslovanja nekretninama HGK
Vujović upozorava da stanje nije jednako na cijelom tržištu te da cijene ovise o lokaciji, vrsti i karakteristikama nekretnine.
'Ne rastu sve cijene i nije svugdje jednako. Cijene ovise o lokaciji, tipu nekretnine i karakteristikama nekretnine. Ono što možemo reći za zagrebačko tržište jest da je, kada pričamo o polovnim stanovima, promet pao 10 posto, a cijene su narasle nešto više od toga', rekao je Vujović za HRT.
Najveći rast bilježe Zagreb i drugi veliki gradovi, dok je dinamika drugačija u područjima koja su se više oslanjala na strane kupce. Ondje je potražnja stranaca oslabjela, osobito kada je riječ o kućama.
'Zagreb je taj koji vodi, odnosno veliki gradovi. Najmanje su rasle cijene, pogotovo kada pričamo o kućama, u dijelovima koji su bili orijentirani stranim kupcima, gdje imamo određeni pad potražnje stranih kupaca u odnosu na prošlu godinu. Tu su cijene u drugačijoj dinamici nego što je to u Zagrebu', kazao je.
Potražnja i dalje veća od ponude
Unatoč padu broja transakcija, potražnja je i dalje veća od ponude, što cijene drži visoko. Prema Vujoviću, trenutačno je više kupaca koji nekretninu kupuju radi rješavanja stambenog pitanja nego prije nekoliko godina, dok skuplje nekretnine i dalje uglavnom privlače investicijske kupce.
'Imamo uvijek dva tržišta: ono investicijsko i ljude koji rješavaju stambena pitanja. Mislim da je u ovom trenutku više onih koji rješavaju stambeno pitanje i da se mijenja dinamika u odnosu na prije par godina. Ali kada pričamo o nekretninama višeg cjenovnog razreda, to su investicijski kupci i određeni broj kupaca koji ima budžet da si to može priuštiti', rekao je za HRT.
Vujović smatra da je teško govoriti o prenapuhanim cijenama dok god se gotovo sve što se pojavi na tržištu uspije prodati. Kod novogradnje, dodaje, cijene dodatno podižu skupo zemljište, troškovi gradnje i dug investicijski ciklus koji može trajati četiri godine ili dulje.
Procjenjuje da se profit investitora najčešće kreće između 10 i 20 posto. 'Puno je tu faktora. Država ima svoje, znači PDV, doprinose, i onda kad to gledamo na kraju, to izgleda puno, ali kad se podijeli na rok trajanja, i nije tako puno. Možemo pričati o nekih 10, možda do 20 posto profita', rekao je Vujović.
Treba li nekretninu kupiti sada ili čekati?
Sve veći problem postaje priuštivost stanovanja, ne samo u Hrvatskoj nego i u drugim državama Europske unije.
Vujović pozitivno ocjenjuje nove Vladine mjere, za razliku od nekadašnjih subvencioniranih APN-ovih kredita, za koje smatra da su pridonosili rastu cijena. Ipak, upozorava da će trebati vremena prije nego što novi paket mjera počne davati vidljive rezultate.
Na pitanje treba li nekretninu kupiti sada ili čekati, odgovara da to ponajprije ovisi o razlogu kupnje.
'To je pitanje zbog čega kupujete. Ako kupujete investicijski, onda je odgovor u matematici. Ako kupujete za život, onda je čekati godinu dana da se nešto kupi predugo, jer godina dana života u vlastitom stambenom prostoru je neprocjenjiva. Naravno, ne po svaku cijenu, ali ono što nam govori povijest jest da cijene konstantno rastu i da, bez obzira na to što se događaju možda neke devijacije, uvijek cijene idu prema gore', zaključio je.