Kako je objavio meteorolog Bojan Lipovšćak na televiziji N1, Hrvatskoj i Balkanu u idućim mjesecima mogao bi donijeti natprosječne temperature te izmjenu dugih suhih razdoblja i epizoda obilne kiše.

El Niño nastaje međudjelovanjem atmosfere i oceana. U neutralnim uvjetima istočni pasati guraju toplu površinsku vodu prema zapadnom Pacifiku, dok se uz obale Perua i Ekvadora prema površini izdiže hladnija dubinska voda.

Kada pasati oslabe, topla voda pomiče se prema središnjem i istočnom Pacifiku, a izdizanje hladne vode uz Južnu Ameriku slabi. Površina mora dodatno se zagrijava, mijenjaju se tlak zraka i tropska konvekcija, što još više slabi pasate. Posljedice se osjećaju u raspodjeli oborina, oluja, suša i temperatura diljem planeta.

Što točno znači El Nino?

ENSO, skraćenica za El Niño – Southern Oscillation, stoga ne označava samo promjenu temperature Pacifika, nego povezani sustav oceana i atmosfere koji uključuje vjetrove, tlak, oborine, vlagu i Walkerovu cirkulaciju.

Za njegovo praćenje posebno je važno područje Niño‑3.4 u središnjem i istočnom ekvatorijalnom Pacifiku. Odstupanje temperature mora od višegodišnjeg prosjeka jedan je od ključnih pokazatelja početka, razvoja i završetka El Niña.

Prema podacima objavljenima 13. kolovoza 2026., srpanjska anomalija u području Niño‑3.4 iznosila je +1,4 Celzijeva stupnja. NOAA za jesen i zimu 2026./27. procjenjuje više od 90 posto vjerojatnosti vrlo snažnog El Niña. Za razdoblje od listopada do prosinca navodi i 69 posto vjerojatnosti da će RONI dosegnuti ili premašiti +2,5 stupnjeva.

Što znače anomalije i indeksi?

Anomalija od +1,5 stupnjeva ne označava stvarnu temperaturu mora, nego znači da je ono toliko toplije od prosjeka za određeno područje i doba godine. Upravo je to odstupanje meteorolozima važnije od apsolutne temperature.

Tradicionalni indeks ONI mjeri koliko temperatura površine mora u području Niño‑3.4 odstupa od klimatskog prosjeka. NOAA za praćenje ENSO-a koristi i RONI, relativni oceanski Niño indeks, koji uzima u obzir i temperaturu ostatka tropskog oceana.

Pojednostavljeno, RONI predstavlja razliku između anomalije u području Niño‑3.4 i prosječne anomalije tropskog oceana. Ako je Niño‑3.4 topliji za četiri stupnja, a ostatak tropskog oceana za jedan, relativni signal iznosi približno tri stupnja.

Takvim se izračunom nastoji odvojiti dugoročno zagrijavanje oceana od posebnog zagrijavanja središnjeg Pacifika. Vrijednosti RONI-ja od približno +0,5 stupnjeva naviše upućuju na El Niño, a vrijednosti od −0,5 naniže na La Niñu. NOAA pritom računa tromjesečni klizni prosjek, a ne samo pojedinačno mjerenje.

Kako El Niño utječe na Europu?

Zagrijavanje središnjeg i istočnog Pacifika pomiče područje najjače tropske konvekcije prema istoku. Time se mijenjaju visinska strujanja i planetarni Rossbyjevi valovi, a poremećaj se prenosi prema Sjevernoj Americi i sjevernom Atlantiku.

Posljedično se mogu promijeniti položaj i snaga mlazne struje, raspored ciklona i anticiklona te putanje kojima prema Europi stiže vlažan zrak. Veza El Niña s europskim oborinama obično je izraženija od rujna do prosinca, osobito uz zapadnu obalu Europe i u zapadnom Sredozemlju.

Prema Jadranu i Balkanu njegov je utjecaj slabiji i znatno neizvjesniji. Ovdje važnu ulogu imaju Sjevernoatlantska oscilacija, azorska anticiklona, položaj mlazne struje, atmosferske blokade, prodori zraka iz sjeverne Afrike, temperatura Sredozemlja te razvoj ciklona nad Jadranom. Presudan može biti i utjecaj Alpa i Dinarida.

El Niño zato ne određuje hoće li određenog dana u Hrvatskoj padati kiša, puhati bura ili snijeg. Može promijeniti vjerojatnost pojedinih vremenskih obrazaca, ali regionalni procesi odlučuju hoće li se to pretvoriti u sušu, obilnu kišu, jugo ili hladni prodor.

Kada se klimatski utjecaji podudare

PSCFA, odnosno analiza fazno sinkroniziranih klimatskih utjecaja, služi kao konceptualni okvir za procjenu razdoblja u kojima ENSO, NAO, temperatura Sredozemlja, polarni vrtlog i dugoročno zagrijavanje djeluju u približno istom smjeru.

Ta analiza ne zbraja različite fizičke veličine, nego procjenjuje podudaranje njihovih faza i relativnih anomalija. Kada se više utjecaja vremenski uskladi, može porasti vjerojatnost toplinskih valova, ekstremnih oborina ili duljih toplih i suhih razdoblja. PSCFA je zato pomoć pri interpretaciji, a ne pouzdana prognoza.

U razdoblju 2026.–2027. mogu se preklopiti dugoročno globalno zatopljenje, snažan El Niño, vrlo toplo Sredozemno more, sporije atlantske oscilacije i još neizvjesno stanje zimskog polarnog vrtloga.

Za Hrvatsku i Balkan posebno treba pratiti NAO, azorsku anticiklonu, ciklone nad Genovskim zaljevom, Tirenskim morem, Jadranom i Egejem, temperaturu Sredozemlja, prodore zraka iz Afrike te hladna strujanja sa sjevera i sjeveroistoka.

Reljef dodatno komplicira prognozu. Mala promjena putanje ciklone može donijeti obilnu kišu sjevernom Jadranu, Gorskom kotaru, Lici, zapadnoj Bosni ili Crnoj Gori, dok panonski dijelovi Balkana istodobno mogu ostati suhi.

Što se može očekivati do siječnja?

Učinak El Niña na Europu nema unaprijed određen vremenski odmak. Potencijalni signal najčešće se promatra sezonski, osobito tijekom kasne jeseni i zime, ali ga regionalna cirkulacija može oslabiti ili potpuno nadjačati.

Za razdoblje od rujna 2026. do siječnja 2027. najizglednija je povećana vjerojatnost natprosječno toplog vremena, osobito početkom jeseni. Ako se El Niño poklopi s toplim Sredozemljem i povoljnim položajem ciklona, južna i zapadna Europa mogle bi dobiti više oborina i češće epizode obilne kiše.

U Hrvatskoj i na Balkanu moguća su duga topla i suha razdoblja, nakon kojih bi slijedili obilna kiša, lokalne poplave i olujno jugo.

Rujan 2026. mogao bi biti topliji od prosjeka, uz neujednačene oborine, produljenu toplinu i lokalnu sušu, ali i snažne pljuskove pri dotoku sredozemne vlage.

U listopadu raste mogućnost vlažnijeg vremena u južnoj i zapadnoj Europi. Hrvatska ostaje u prijelaznom području, uz moguće češće ciklone i jugo. To ne mora značiti kišan cijeli mjesec, nego nekoliko izraženih oborinskih epizoda.

Kakva će biti zima?

U studenome su i dalje moguće natprosječne temperature. Jadran, Dinaridi i zapadni Balkan mogli bi imati češću kišu, dok bi unutrašnjost Balkana mogla dobiti manje oborina. Kratki hladni prodori, bura i snijeg u planinama ipak nisu isključeni, dok je u nizinama izglednija kiša nego dugotrajan snježni pokrivač.

U siječnju 2027. El Niño bi još mogao utjecati na globalnu cirkulaciju, ali njegov učinak na Europu ostaje neizvjestan. Moguće su blage i vlažne faze, ali i blokirajuća anticiklona koja bi otvorila put hladnom zraku sa sjeveroistoka.

Trajno hladna i snježna zima zasad nije glavni scenarij. Izglednija je izmjena toplih i suhih razdoblja s naglim epizodama obilne kiše, poplavama, jakim jugom i potom burom. El Niño neće sam odrediti vrijeme u Hrvatskoj, ali njegov se utjecaj može pojačati ako se podudari s toplim Sredozemljem i povoljnim regionalnim obrascima cirkulacije.