Zanimljiva je pritom pojava ekstremnih razlika unutar samog mjeseca: dok su se tijekom prvih deset dana bilježile temperature bliske rekordno niskima za to doba godine, već u drugoj trećini mjeseca zabilježene su vrijednosti koje su se približavale rekordno visokima, osobito u unutrašnjosti.

Iako travanj nije donio nove temperaturne rekorde, s oborinama je situacija bila znatno raznovrsnija. Početak mjeseca bio je obilježen iznimno niskim količinama kiše – ponegdje čak ekstremno niskim. Međutim, kako je mjesec odmicao, u pojedinim krajevima zabilježene su rekordne dnevne količine padalina za travanj, s izraženim primjerima u Omišlju i Rijeci, navodi Vakula za HRT.

Ukupne mjesečne količine oborina pokazale su izrazitu prostornu neujednačenost. Na velikom dijelu srednjeg Jadrana izmjereno je najmanje kiše, između 10 i 30 milimetara. Nasuprot tome, u sjevernoj Dalmaciji, Istri i Gorskoj Hrvatskoj zabilježene su obilne padaline, s više od 100 litara po četvornom metru. Rijeka se istaknula s čak 185 litara, što ovu travanjsku količinu smješta na deseto mjesto u povijesti tamošnjih mjerenja. S druge strane, Split se našao na 12. mjestu liste najsušnijih travanja dosad.

Iznimke se nastavljaju i u 2025.

Pogled na širu vremensku sliku otkriva da se ekstremi u količini oborina ne odnose samo na travanj. Prva trećina 2025. godine u pojedinim dijelovima Hrvatske pokazala se kao još izvanrednija. Primjerice, u Rijeci je zabilježena šesta najveća ukupna količina oborina u prva četiri mjeseca godine, dok se Dubrovnik smjestio na deveto mjesto. Ove vrijednosti nisu posljedica travanjskih padalina, već znatnih količina zabilježenih u veljači i osobito u ožujku.

Srednja temperatura zraka za razdoblje od siječnja do travnja također je bila značajno iznad višegodišnjeg prosjeka. U većini krajeva zemlje, ovo četveromjesečno razdoblje svrstava se među šest najtoplijih dosad, s odstupanjem od prosjeka oko 2 °C. Za usporedbu, cijela prošla godina bila je rekordno topla.

I dalje iznadprosječno toplo

“Dugoročne prognoze daju jako malu vjerojatnost dugotrajnog hladnog razdoblja zbog kojeg bi neki od sljedećih šest mjeseci bio hladniji od prosjeka.
Naravno, povremenih kraćih zahladnjenja će jamačno biti - prvo već početkom sljedećeg tjedna. I dok je njegov iznenzitet još upitan, neprijeporno nam se do nedjelje valja prilagoditi vrlo toplim danima, ponegdje vjerojatno čak i vrućem petku i suboti, osobito u kopnenom području. Pritom valja znati kako se najviša temperatura zraka od 30,0 °C ovako rano u godini ne događa se baš često!, zaključio je Vakula.