otkrivene projekcije

Vlada: Očekujemo pad BDP-a od 9,4 posto, u 2021. rast od 6,1 posto

  • Autor: S. S./Hina
  • Zadnja izmjena 30.04.2020 15:39
  • Objavljeno 30.04.2020 u 12:28
Andrej Plenković

Andrej Plenković

Izvor: Cropix / Autor: Boris Kovačev

Naš dosadašnji angažman u borbi protiv Covida-19 ostvario je jako dobre rezultate i to se sada vidi. Trend je usporavanje zaraze i to je veliko ohrabrenje i potvrda da je naša politika zdravstveno-restriktivnih mjera urodila plodom, rekao je premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Vlada za ovu godinu projicira pad BDP-a za 9,4 posto, a za 2021. očekuje oporavak po stopi od 6,1 posto

Vlada je na današnjoj sjednici donijela Nacionalni program reformi 2020. i prateći Program konvergencije za 2020. i 2021. godinu.

Premijer Andrej Plenković rekao je u uvodu sjednice Vlade da se u dijelu mjera ekonomske politike, Nacionalni program reformi oslanja na postojeća tri cilja, za koja se Vlada opredijelila od početka mandata. To su održivi gospodarski rast i razvoj, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija.

Temeljna pretpostavka na kojoj se bazira takav scenarij je da će glavni udar na domaće, ali i globalno gospodarstvo biti kratkotrajne naravi.

Očekuje se da će proračun opće države zabilježiti manjak od 6,8 posto BDP-a ili 24,8 milijardi kuna u 2020., a u 2021. godini projicirano je smanjenje manjka proračuna opće države na 2,4 posto BDP-a.

Na temelju kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2020. porasti za 13,5 postotnih bodova u odnosu na 2019. te će iznositi 86,7 posto BDP-a, ponajviše zbog povećanih potreba za zaduživanjem uslijed negativnog fiskalnog učinka uzrokovanog pandemijom koronavirusa.

U 2021., uslijed smanjenja manjka proračuna opće države na 2,4 posto BDP-a i snažnog gospodarskog rasta, očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u iznositi 83,2 posto BDP-a, što predstavlja pad za 3,5 postotna boda u odnosu na 2020. godinu.

Predviđa se da će potrošačke cijene u 2020. blago pasti, za 0,3 posto na godišnjoj razini.

Vlada računa da će uvođenje potpore HZZ-a za očuvanje radnih mjesta znatno ublažiti utjecaj šoka na zaposlenost te se na razini cijele 2020. očekuje pad broja zaposlenih od 3,3 posto, dok će prosječna anketna stopa nezaposlenosti u 2020. iznositi 9,5 posto, a 9 posto 2021. godine.

Što se tiče fiskalnih kretanja, direktne proračunske potpore, procjenjuju se na 14,9 milijardi kuna, a uključuju odgodu izravnih poreza i doprinosa, otpis izravnih poreza i doprinosa, odgađanje obveze uplate poreza na dobit po godišnjem obračunu za 2019., potpore za očuvanje radnih mjesta te nabavu medicinske i zaštitne opreme za borbu protiv COVID-19, a procjenjuju se na 14,9 milijardi kuna.

Dodatno je osigurano više od 15 milijardi kuna za što povoljnije kreditiranje poduzetnika kroz programe HBOR-a i HAMAG BICRO-a, a tu je i 17 milijardi kuna moratorija na kredite.

  • +13
  • +10

U NSK održana 227. sjednica Vlade RH

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Kralj

Premijer Plenković rekao je da dolazi do novog pristupa sedmogodišnjeg proračuna Europske unije.

'Proračun će biti posvećen gospodarskom oporavku. Svaka zemlja mora povlačiti vrlo hrabre i odlučne gospodarske poteze, a i sredstva iz Fonda za oporavak gospodarstva trebaju biti od pomoći', kazao je premijer.

Po pitanju turizma, rekao je da tamo gdje epidemiološka slika među zemaljama članicama 'konvergira' - da se na isti način i jednako učinkovito bore protiv koronavirusa - dođe do okolnosti u kojima će se moći postupno otvarati granice. 'Ako se primjerice Slovenija podjednako dobro bori kao mi, nema razloga da ne dođe do komunikacije', kazao je Plenković, dodajući da isto vrijedi i moguće za Mađarsku, Slovačku, Češku, Njemačku - osobito Bavarsku... U idućim tjednima nalazit će se rješenja kako omogućiti otvaranje granica, no činjenica je da situacija nije svugdje ista, naglasio je premijer.

Po pitanju Nacionalnog programa reformi, četvrtog po redu u mandatu ove Vlade, rekao je da taj program ima tri osnovna cilja, 10 reformskih prioriteta te 25 mjera i 75 aktivnosti koje su pripremili razlitiči Vladini resori.

'Ova Vlada u proteklih 3,5 godine ostvarila je tri puta zaredom proračunski višak, pokazali smo što znači odgovorno upravljanje javnim financijama, dizanje kreditnog rejtinga na investicijsku razinu, zdravi gospodarski rast, povećana zaposlenost i smanjena nezaposlenost... Sve to sada je nažalost izmijenjeno zbog izbijanja epidemije koja je pogodila cijeli svijet i ovaj će program biti i dio rada u novim okolnostima i temelj za gospodarski oporavak zemlje', kazao je premijer.

Efekti su takvi da se na razini 2020. očekuje pad BDP-a od 9,4 posto - to su interne procjene Vlade temeljem svih aktivnosti koje su se morale dogoditi, rekao je premijer Plenković.

Ministar Zdravko Marić kazao je da su u postojećim okolnostima tri glavna cilja Nacionalnog programa reformi: jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija. Ta tri cilja su utvrđena kroz 10 reformskih prioriteta.

Prvi cilj, održivi gospodarskih rast i razvoj, uključuje pet osnovnih prioriteta: unaprjeđenje poslovnog okruženja, investicijska politika okrenuta budućnosti, poboljšanje upravljanja raspolaganja državnom imovinom, unaprjeđenje javne uprave te poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava.

Drugi cilj ima prioritet obrazovanja i osposobljavanja u skladu s potrebama tržišta rada, dok se treći cilj veže uz jačanje okvira za upravljanje javnim financijama, poticanje demografske obnove, unaprijeđenje sustava socijalne skrbi i osiguranje financijske stabilnosti zdravstvenog sustava.

'Mislim da smo zadnjih dana svi itekako svjesni održivosti ova zadnja tri nabrojana sustava', kazao je Marić.

  • +27
  • +24

Sjednica Vlade u NSK

Izvor: Pixsell / Autor: Josip Regović

Na dnevnom redu današnje sjednice Vlade bio je i akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva za ovu godinu, kao i dopuna Odluke o iznimnim mjerama kontrole cijena za određene proizvode te davanje suglasnosti ministru financija za dodatno zaduživanje države uslijed nastupa izvanrednih okolnosti uzrokovanih epidemijom koronavirusa.

Ministri su, uobičajeno nakon proglašenja epidemije, dobili informacije o aktualnom stanju i poduzetim aktivnostima vezanim za koronavirus, kao i o aktivnostima Stožera civilne zaštite. Na dnevnom redu bile su i izmjene i dopune Zakona o obveznim mirovinskim fondovima.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!