Na početku sjednice Nikola Grmoja kazao je da će se glasati o zaključku Mirele Ahmetović da se na saslušanje pozove i glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek. Taj je prijedlog izglasan s 5 glasova za i 4 suzdržana.

Zekanović je ponovio da su ove sjednice protuposlovničke, ali tražio je i da se na saslušanje pozovu neki drugi akteri, a Grmoja je predložio da to budu Jadranka Kosor, Zoran Milanović, Tihomir Orešković, Božo Petrov, Tomislav Panenić i Slaven Dobrović. Taj prijedlog je prihvaćen.

Prvi je svjedočio bivši direktor Ine Davor Štern. 'Volim Inu i radio sam u njoj gotovo cijelu karijeru. Tamo sam ostvario svoj američki san od radnika na radilištu do glavnog direktora Ine. Spomenuli ste prodaju Ine. Osobno samtram da je najveća greška napravljena prilikom privatizacije Ine 2003. kada je mimo natječaja MOL-u prodano 25 % plus jedna dionica Ine, uz pravo veta. To pravo veta je bilo poison pill. Nitko nije bio spreman ući u Inu zbog njega. Kostrenčić, koji je tad zastupao OMV, tvrdio je da je bio zainteresiran za Inu, ali im nije bilo dano pravo veta u pregovorima. Kad su kasnije saznali da je veto uključen u uvjete kupovine, natječaj je bio gotov. Tad je već bilo jasno da je MOL krenuo na Inu. Prvo kao partner', kazao je Štern.

'Posljedice ugovora pod koruptivnim radnja mogu se poništiti, ali prodaja dionica se ne može poništiti', rekao je Štern.

'Vlada Jadranke Kosor bila je čvrsto na tragu toga da se situacija u Ini stabilizira. Izbor za članove ovog NO jedini je napravljen putem javnog natječaja. Onda se dogodilo nešto neuobičajeno. Ministar Popijač me pozvao i dao listu ljudi koji su se javili na natječaj i rekao da pokušam naći ljude koji će to dobro raditi jer on nije iz struke. Doveo sam gđu Sekulić, g. Vanđelića, tako je nastao NO. Radili smo 2012. cijelu godinu kad smo opozvani i kad smo imali nalog maknuti se, napravili smo izvješće koje smo g. Petroviću i Ramljaku na čelu CERP-a predali. Oni su smatrali da ne treba, no mi smo mislili suprotno. Ne bih ulazio u izvješće, ali po meni sadrži sve što je Inu opterećivalo tad, a opterećuje i danas', pojasnio je Štern kako je biran NO kada je on bio član.

Govorio je o upravljanju Inom. 'U obranu MOL-a, svaka kompanija na njihovom mjestu bi napravila isto. Kupili bi prvi paket i iskazali želju da kupe još dionica. Bila je iskonska želja 1998. da MOL i Ina postanu jedna kompanija i da krenu u osvajanje tržišta u regiji. Promjenom vlasti 2000. to je sve palo u vodi i zaustavljen je proces. Ta prvotna želja MOL-a da se priključi Ini je pretvorena u nešto sasvim drugo. Trebali smo biti jednaki partneri, ali kasnije je to postalo nešto drugo', kazao je Štern.

'Četvrti kvartal 2008. godine je bio koban za Inu. Tada je počelo puzajuće neprijateljsko preuzimanje Ine', kazao je Štren, pojašnjavajući kada je Ina tada, iz njemu nejasnog razloga kupila 200 tisuća tona nafte kada je cijena nafte bila rekordno visoka. 'To je uzrokovalo gubitak od 1,6 milijardi kuna INA-i pa je MOL uskočio u pomoć s kreditom ', kazao je.

Kasnije, dodao je Hrvatsku je čekao ulazak u EU, a ljudima u NO je rečeno 'da ne talasaju' da se nešto ne omete oko ulaska u EU. 'Kasnije dolazi do drastičnog pada proizvodnje, to se vidi u ovom izvješću, Ina nije ništa ulagala u proizvodnju i po tome se moglo vidjeti kako će doći do problema. MOL je lagano to preuzimao, hrvatska strana se nije žalila. MOL je preuzeo sve poslovne funkcije i bilo kakva promjena modela upravljanja neće donijeti nikakve promjene. Ako se Inu smatra kao tvrtku kćer MOL-a onda oni to mogu, no moraju pokazati većinski udio u dionicama, što nisu pokazali, dakle nije vidljivo da imaju 51 posto dionica. A ponašaju se kao da su 100-postotnom vlasništvu', kazao je Štern.

'Bijele noći? Tu se moram pohvaliti. One su potpisane i preuzete u vrijeme mog direktorovanja Inom, to je bio najbolji projekt u povijesti Ine. Kupili su polje od 650 bušotina što i danas proizvoda dva i pol milijuna nafte, više nego Ina ikad u povijesti. To je prodano u vrijeme Račanove vlade, bilo je napravljeno na način koji ukazuje na korupciju, ali nemam dokaza. Račun je bio u inozemstvu. Izgubio se kompletan potencijal, to je polje puno obećavalo. Ini se nudilo još dodatnih polja, ali do toga nije došlo jer su polja prodana. Prodajom je zarađeno, ali je propuštena velika dobit', kazao je Štern.

Govorio je i o sirijskim nalazištima, koja je Ina napustila u vrijeme Milanovićeve vlade. 'Zvao me Klisović, tadašnji zamjenik ministrice vanjskih poslova, i rekao da Ina to mora napustiti radi nastupajućih sankcija prema Siriji. Ja sam se tada tome suprostavio koliko sam mogao, rečeno mi je da kao nova članica EU moramo biti predvodnik u tim sankcijama. Mjesečna faktura za ta polja je bila u iznosu 60 milijuna dolara. Kasnije je to područje zahvaćeno ratom, ali koliko znam ruske i kineske kompanije, koje su nudile preuzeti ta polja, radile su cijelo vrijeme. Zanima me recimo što je sad s tim poljima, trebali smo doći natrag u njihov posjed', kazao je.

Govoreći i zatvaranju rafinerije Sisak, kazao je da je on bio protiv toga. 'Moram priznati da sam ja u jednom momentu 1998/1999. godine govorio, nisam zagovarao, ali sam govorio o tome da ukoliko se nastavi politika određivanja cijene Ini za derivate da će se rafinerija Sisak kao višak morati zatvoriti. ali to je bio isključivo politički pritisak na Vladu da dozvoli povišenje cijena. ali nikad nam nije bilo u planu zatvaranje rafinerije Sisak', poručio je Štern.

'Rafinerija Rijeka ima idealnu poziciju da bude za preradu nafte trećih zemalja na izvoz na treća tržišta i ona bi uvijek imala svoju funkciju, a domaća nafta, uz uvoznu je mogla biti okosnica rada rafinerije Sisak i po toj shemi je uvijek mogla ostati uz velike svote za njenu modernizaciju', kazao je Štern.

Međutim, dodao je, koliko bi smisla imalo ulagati u modernizaciju neke rafinerije kad se u EU od 2035. zabranjuje prodaja novih vozila na dizel. 'Uz izgubljeno tržište se postavlja pitanje koliko bi rafinerija Sisak imala opravdanja. Da nije izgubljeno tržište, imala bi svakako za nastavak rada', smatra Štern.

'Ne znam tko je savjetnik', odgovorio je Štern nakon što ga je Mirela Ahmetović upitala tko savjetuje premijera ili ministra.

'Korporativno upravljanje kad je preneseno fizički, svi segmenti upravljanju su u Budimpešti. Svi nalozi dolaze otamo. Vraćanje upravljanja Inom u Hrvatsku je neizvedivo bez stvaranja nove kompanije koja bi to preuzela. Jer u ovim uvjetima, samo s nekim kozmetičkim promjenama upravljanja, se ne bi ništa postiglo', kazao je Štern

'Što se tiče rafinerije Rijeka... Da je izvršena privatizacija autocesta i da je koncesionar donio odluku o zatvaranju te ceste, kako bi Hrvatska reagirala? To je paralela s rafinerijom. Ona nam je izuzetno potrebna i štetna je odluka zatvoriti je. Što se tiče štete koje je nanijelo upravljanje Inom, govori se o milijardama dolara štete', kazao je Štern.

'Nije bilo govora o ulasku Rosnjefta u Inu. Bilo je pokušaja Lukoila, ali to je bilo prije donošenja Zakona o Ini. Kada je donesen zakon, onda je paket dionica prodal MOL-u', kazao je Štern.

Govoreći o upravljačkim pravima MOL-a, Štern je rekao: 'U svom radu sam često bio primoran na neke ustupke jer smo mi nešto očekivali kao država, nemoj ovo radi ulaska u EU, nemoj ovo radi monetizacije nečega, pa radi Schengena, koje više nije pitanje... Ali Hrvatska mora napraviti nešto po tom pitanju.'

Što misli o nacionalizaciji Ine, pitala ga je među ostalim Katarina Peović. 'U jeku krize došlo je do nekoliko nacionalizacija energetskih kompanija - Njemačka i Francuska. No, ne znam na koji način i pod kojim se uvjetima to događa. Što se tiče deliberalizacije tržišta, kad je država ugrožena, ona mora napraviti sve što je u njenom interesu', kazao je.

'Ja sam protiv otkupa ili prodaje. Sve do sada što se napravilo je nakaradno i ne može se vratiti. Brakorazvodne parnice loše završavaju ako i dobro krenu. Smatram da bi miran pristup razvodu braka između Ine i MOL-a, gdje bi se poštivalo što je MOL uložio, da bi se u tom mekanom pristupu razvodu braka moglo doći do pravičnog razlaza', poručuje Štern.

Na pitanje da li je Uprava Ine trebala znati o nestaloj milijardi kuna iz afere Ina, Štern je kazao: 'Da nije došlo do situacije s Ukrajinom, ostalo bi na desetak milijuna i prošlo bi ispod radara. Mislim da se poklopilo što nitko nije očekivao - da će loš ugovor završiti katastrofalno i po meni je krivnja Uprave da je dozvolila takav način trgovine. To zahtjeva najstrože kažnjavanje.'

Zekanović je konstatirao: 'Jedina korupcija koju ste istaknuli je vezano uz Bijele noć, Siriju, tj. SDP-ove vlade. Drago mi je da ste to jasno izgovorili, da je tu korupcija nezapamćenih razmjera, govorimo o milijardama. To je poticaj za institucije da se istraže svi koji sui sudjelovali u nečasnim radnjama. Drago mi je da vam je kolegica Ahmetović zahvalila na razotkrivanju i priznala da je njena stranka bila glavna i odgovorna u tim koruptivnim aktivnostima.'

To je prokomentirao Grmoja, kazavši da 'nitko nije zaštićen' i da je 'vijeće tu da se otkrije istina'.

'Hvala što ste priznali da ste ponosni na arbitražu. Nakon što je Milanović započeo arbitražu, Petrov inzistirao, više nije bilo mogućnosti izlaska iz arbitraže. Ovo je mali korak za Grmoju, ali velik za istinu', ustvrdio je ponovno Zekanović.

'Simpatičan je način na koji pokušavate obraniti Plenkovića. Vidim tu i natruhe određene zaljubljenosti, baš mi je drago', odgovorio mu je Grmoja.

Na pitanje Zekanovića, Štern je rekao da ne vidi odgovornost ministra gospodarstva Davora Filipovića u aferi Ina. Što se tiče arbitraže kazao je da je njegovo mišljenje o njoj negativno. 'Nikad ne bih ulazio u to nego tražio druga rješenja. Arbitraža uvijek završi podjelom krivice i troškova. Arbitraža je po meni najgori način rješavanja sporova', rekao je Štern.

Napravljena je kratka stanka nakon koje je saslušan Siniša Petrović, koji je bio predsjednik NO Ine. 'Koliko god je moje iskustvo u Ini takvo da sam požalio što sam bio član NO-a, dijelom poslovno i privatno mi je dalo nemjerljivo iskustvo i odgojilo me. Bio sam predsjednik NO-a Ine od 2012. prosinca do lipnja 2016. Temeljem ovoga što je rekao gospodin Štern, obojica smo imali istu želju i viziju u smislu kako bi Ina trebala poslovati, ali smo gledali na to kako to treba učiniti u funkciji predsjednika NO-a', kazao je Petrović.