NEKRETNINE NA BUBNJU

Utjerivačima dugova posao procvjetao

2010-Mercedes-Benz-E-Class-Front-1920x1440

2010-Mercedes-Benz-E-Class-Front-1920x1440

Izvor: Promo fotografije / Autor: Mercedes

Unatrag godinu dana bez posla je u Hrvatskoj ostalo gotovo 50.000 ljudi, čitav jedan grad veličine Siska, dok će na burzi rada do kraja godine posao tražiti cijeli jedan Osijek i, primjerice, Split zajedno

Svaki deseti radnik u industriji više ne radi, deset posto manje radnika broji i turizam, graditelji pak bilježe svoje najcrnje dane. Među tih 300 tisuća ljudi, koji će iduću godinu dočekati nezaposleni, svakako je i ogroman broj onih s barem jednim kreditom, zahvaljujući kojima, ako nitko drugi, posla imaju – utjerivači dugova, piše Novi list

Oni sami ne vole da ih se tako naziva i trpa u isti 'koš' sa 'zelenašima', jer riječ je o agencijama registriranim za posredovanje pri naplati dugovanja, koje angažiraju banke, leasing ili osiguravajuće kuće, kako bi umjesto njih naplatile svoja potraživanja od dužnika.

Mercedesom u kukuruze

Makar je time značajno smanjio vrijednost automobila i povećao dug,jedan im je dužnik s »mercedesom« kupljenim na leasing pokušavaopobjeći kroz kukuruzište! Ta je potjera uspješno završena, no često se,kaže Bilić, ona seli i preko granica Hrvatske. Velik broj dužnika imadvojno državljanstvo, najčešće bosansko ili srbijansko, zbog čega se»Intervencijski centar«, registriran i za detektivske poslove, proširioi na ta dva tržišta. Svoje filijale imaju u Republici Srpskoj te uSrbiji, gdje vrlo uspješno, kažu, uspijevaju doći do neplaćenihpokretnina, čiji su papiri često lažirani, a pravi vlasnici posvedrugi. Samo su iz Srbije u posljednje vrijeme dovezli nekoliko desetakaautomobila, kupljenih na leasing u Hrvatskoj.

Tim je agencijama, kažu same, zbog krize posao porastao za 15 do čak 20 posto budući da je i sve više stanova koji idu na »bubanj«, no ponajviše automobila, brodova i drugih pokretnina. Dok nije bilo recesije, a kredita jest, mnogi su se zaduživali do grla, opravdano ili pak iznad svake svoje mogućnosti.

Danas, kad je do grla došla i voda, uredi za posredovanje pri naplati dugovanja posla imaju preko glave, o čemu najbolje svjedoči podatak prema kojem je takvih agencija još prije dvije, tri godine bilo desetak, a danas ih je dvostruko više.

'Intervencijski centar« ured je za posredovanje pri naplati koji posluje od 2003. godine i u svom poslu – ne osjeća krizu. Kako ističe prvi čovjek ureda Hrvoje Bilić, pogrešno je one koji se naplatom duga bave nazivati 'utjerivačima dugova', jer riječ je, kaže, o visokoobrazovanim ljudima koji, prije svega, moraju biti dobri psiholozi.

Njegova agencija broji šest zaposlenih, od kojih dvije, u svom poslu vrlo uspješne, žene, a svima je posao ponajviše terenski.

– Naši su klijenti gotovo sve leasing kuće u Hrvatskoj, njih 90 posto, ali i osiguravateljske kuće te neke banke. Umjesto njih, nakon sklapanja ugovora, mi od dužnika naplaćujemo dugovanje i to na način da već prilikom prvog kontakta s dužnikom nastojimo osjetiti njegov »puls«, odnosno vidjeti ima li namjeru podmiriti dug, ili se toj svojoj obavezi planira odupirati.

Nevjerojatno je kako ljudi koji uzmu auto na leasing, ili bilo tko u kreditu, ne shvaća da pokretnina ili nekretnina koju 'posjeduje' nije njegovo vlasništvo i da, kao takva, pravom vlasniku mora biti vraćena ukoliko se dug ne otplaćuje, napominje Bilić.

Koliko je kriza povećala broj onih koji svoje obaveze ne plaćaju na vrijeme, kaže, teško je procjenjivati, no činjenica je da posla imaju više nego prije. Pritom, dodaje, najviše posla imaju s onima koji su se zadužili kako bi kupili građevinske strojeve, poljoprivrednu mehanizaciju ili bilo koje druge radne strojeve jer mnogobrojna, milijunska ulaganja u posao sada propadaju.

Najčešće, dužniku agencija za naplatu dugovanja omogući 30 dana od prvog kontakta da dug plati, ili pak da vrati kupljeno. Događa se da čitav iznos duga odjednom, kaže Bilić, »osvane« na stolu, no najčešće, pritom i najelegantnije rješenje jest, kaže, vraćanje pokretnine.

Na pitanje tko agentima stvara najveće probleme i do kojih je dužnika najteže doći, Bilić odgovara da su najproblematičniji oni koji su kupovali automobile za 30.000 i 40.000 eura, dok su puno skloniji dogovoru oni skromniji, građani koje je zadesila zla sudba zvana ekonomska kriza. Što veći auto, kaže Bilić, veći je i problem s dužnikom.

»Intervencijski centar«, koji radi u cijeloj Hrvatskoj, odgovara Bilić, ne primjećuje regionalne razlike, na način da na nekom području Hrvatske ima više dužnika i nenaplaćenih potraživanja od drugih, no činjenica je, veli, da je posla za agente više tamo gdje u stečaj ode, ili se potpuno ugasi, neka tvrtka.

Slučaj je to bio s 'Viktorom Lencom', 'Kamen Ingradom', sada pak s 'Pevecom', čiji su mnogobrojni radnici u kreditima i bez svjetla na kraju tunela.

Nije rijetkost da se oni »dobrostojeći«, koji su kupovali daleko iznad svojih mogućnosti, pokušavaju i fizički obračunati s agentima za naplatu dugovanja, zbog čega ovaj posao, osim psiholoških, traži i dobre pregovaračke sposobnosti. Na pitanje kako se s tim nose, Bilić odgovara da je 'sve to život, u kojem se kruh mora nekako zaraditi'.

Kad je čovjek dužan, spreman je na sve, pa agenti, kaže Bilić, na terenu nailaze i na one spremne obračunati se vatrenim oružjem, ili barem batinama, a imali su i slučajeva pravih filmskih potjera automobilima.

Koliko potjera i slučajeva naplate dugovanja općenito završava pljenidbom vozila ili neke druge pokretnine, teško je, kaže Bilić, precizirati. Činjenica je, veli, da se ured nastoji s dužnikom što bolje, na obostranu korist, dogovoriti, a i leasing kuće su vrlo fleksibilne prema onima koji su već otplatili većinu duga.

Najteže je, kaže, upravo s onima 'najbogatijima', ujedno i najbahatijima, koji za svoje skupocjene automobile često ne uplate niti prve dvije rate. No i oni koji dotad nikad nisu krali, niti lagali, često se, kad im voda dođe do grla, zaključuje Bilić, okreću laži.

– Mi ne primjenjujemo silu, već samo dužnike nastojimo upozoriti na nešto što oni stalno »zaboravljaju«, a to je da njihova pokretnina s vremenom gubi vrijednost, a dug pak raste. Izlaz, pa bilo to i vraćanje vozila, uvijek postoji, zaključuje.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi