O toj su temi u HRT-ovoj emisiji Otvoreno govorili Andreja Metelko-Zgombić, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, zatim Marija Barilić, ravnateljica Uprave za obitelj i socijalnu politiku pri Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, potom Diana Topčić Rosenberg, osnivačica Adopte, udruge za potporu posvajanju, te prof. dr. sc. Branka Rešetar s Pravnog fakulteta u Osijeku.

Metelko-Zgombić je istaknula je kako u Zambiji teku dva sudska postupka, jedan su pokrenuli hrvatski državljani smatrajući da su protupravno lišeni slobode i pred višim sudom su pokrenuli postupak ne bi li dobili oslobađanje.

'Smatrali su da su predugo bili lišeni slobode, 15 dana pa onda produženom odlukom još 15 dana. S druge strane, to se vrijeme utrošilo kako bi nadležni organi u Zambiji vidjeli postoji li temelj za podizanje optužnice. Ovaj je petak pročitana optužnica, no sutra naših osam državljana izlazi pred sud i bit će u prigodi čuti što im se stavlja na teret', rekla je te dodala da je Ministarstvo vanjskih poslova bilo uz te ljude od početka, kada su saznali da su uhićeni.

'Do sada nismo dobili formalni pisan odgovor. Dobili smo usmeno da su te osobe u pritvoru. Razgovarali smo s čitavim nizom institucija u Zambiji', naglasila je Metelko-Zgombić te dodala da su hrvatski građani u dobrom stanju i da ih je hrvatski konzul vidio četiri puta.

Topčić Rosenberg je rekla kako ne zna što je u ovom slučaju pošlo po zlu, ali postoje informacije o velikom broju posvajanja iz država Afrike, a primarno iz Konga. Kako kaže, u svim se medijima pozitivno priča o posvojenju djece iz Konga. 'Znam da je bilo nekoliko problematičnih posvojenje iz Konga', naglasila je. Na pitanje zašto se djeca ne posvajaju u Kongu, već se treba odlaziti u Zambiju, Topčić Rosenberg je rekla kako se to ne radi zbog sigurnosne situacije.

Barelić je rekla kako je ključno da se, kada se govori o posvojenju iz trećih država koje nisu ugovornice Haške konvencije o zaštiti djece i suradnji kod međudržavnog posvojenja, osobe koje to žele moraju obratiti legalnim tijelima u toj državi. Kako kaže, kada su se o tim problemima obraćali ministarstvu, to su im i naglašavali.

Na pitanje zašto je ovaj slučaj završio na sudu u Zlataru, odnosno Varaždinu, a ne u mjestu prebivališta, Rešetar je rekla kako u medijima i relevantnim časopisima postoji problem 'pranja djece', odnosno sheme međudržavnog posvojenja što se temelji na nezakonitim radnjama u državama koje nisu potpisnice Haške konvencije, u kojima se roditelji na prijevaran način nagovaraju da pristanu na posvojenje djece, ali oni nisu svjesni da time gube svaku vezu sa svojim djetetom.

'Oni su prevareni zbog svog siromaštva. Prevareni su da djeca idu na nekakvo obrazovanje. Kada pitaju o svojoj djeci, rečeno im je da su potpisali da se njima gubi svaka veza s djecom', rekla je Rešetar i dodala kako je taj problem bio stvar Haške konvencije.