Samit NATO-a u Ankari trajao je nešto kraće nego što se očekivalo, po svemu sudeći da bi se prilagodio nevelikoj koncentraciji američkog predsjednika Donalda Trumpa jer, kako je objavljeno, on nema strpljenja sjediti na dugim sastancima. Upravo on, očekivano, ponovno je ukrao show: iritirao je Europljane ponovnim spominjanjem Grenlanda, ali i iskoristio pozornicu za objavu da će njegov rat protiv Irana i iranskog vodstva, koje je prozvao 'šljamom', očito trajati još neko vrijeme
U Ankari smo očekivano svjedočili Trumpovu rollercoasteru: najprije se istresao na euroatlantske saveznike da bi se nešto kasnije hvalio neviđenim zajedništvom i s njima potpisao izjavu u kojoj čvrsto stoji uz članak 5. Povelje NATO-a koji predviđa kolektivnu obranu 32 države članice.
To, ali i najava dodatne pomoći Ukrajini, izazvalo je reakciju Rusije pa je preko glasnogovornice Ministarstva vanjskih poslova Marije Zaharove poručeno da nas vode prema 'katastrofi za cijeli svijet'.
vezane vijesti
Indiskrecije govore da je na zatvorenim sastancima Trumpov ton bio znatno blaži i pomirljiviji nego kada su kamere bile u blizini, ali jednako tako tvrdi se da su europski lideri bili vrlo oprezni s njime, pa čak i da su se dogovorili ne spominjati poraz reprezentacije SAD-a od Belgije na Svjetskom prvenstvu, što je američkom predsjedniku evidentno teško palo.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte ostao je pri svome, pa je 'taticu' Trumpa ponovno obasipao komplimentima na granici pristojnosti, pažljivo je balansirao u odnosu prema njemu i uskakao mu u riječ, očito vrlo planski, da bi prevenirao moguće izljeve bijesa i iracionalnosti.
Soba puna ljubavi i jedinstva
'Bilo je sjajno, soba je bila prepuna ljubavi i jedinstva', kazat će Trump nakon sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, na kojemu je, pomalo iznenađujuće, Ukrajini ponudio licencu za proizvodnju moćnog oružja Patriot. Njegovo završno obraćanje javnosti ponovno je bilo zbrčkano: NATO gotovo nije ni spominjao, ali je zato hvalio turskog autokrata Erdogana – njemu je najavio skidanje sankcija za kupnju američkih borbenih zrakoplova F-35, što je pak izazvalo nervozu u redovima Izraela – da bi cijeli performans zaključio u bizarnom tonu.
Govorio je o američkoj ekonomiji i zatim se pohvalio da je on osobno 'broj jedan na Tik Toku', što će eventualno zasjeniti jedino njegova izjava da je Amerika ponovno napala 'Islamsku Republiku Japan'.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović, koliko je poznato, na samitu u Ankari nije se istaknuo ni po čemu osim po eventualno nezahvalnoj poziciji na zajedničkoj fotografiji, što bi za Hrvatsku trebala biti najbolja moguća vijest.
Akrap: Samit uspio, SAD samo drukčije komunicira
Prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti 'Dr. Franjo Tuđman' Gordan Akrap pokazao se i kao sjajan analitičar kada je, 24 sata prije samita NATO-a, javno predvidio da će SAD ponuditi Ukrajini licencu za proizvodnju Patriota. O tome, ali o ostalim specifičnostima događanja u Ankari, Akrap je govorio za tportal.
'Dozvola za Patriote zapravo nije potpuna promjena američkog stava prema ratu Rusije protiv Ukrajine, već samo promjena javnog komuniciranja o tom stavu. U nejavnoj sferi odavno je bilo potpuno jasno da postoji snažna suradnja oko razvoja ukrajinskih borbenih sposobnosti – na koncu, njihovi dronovi i besposadni sustavi teško bi imali mogućnost komuniciranja izvan spektra vidljivosti, dakle na više od tristotinjak kilometara, bez neke vrste pomoći s više razine', objašnjava Akrap.
Samit NATO-a u Ankari on ocjenjuje 'uspjelim, s puno sadržaja te odličnom, jasnom i nedvojbenom zajedničkom izjavom'. Kao konkretne pomake navodi povezivanje s arapskim državama iz Istanbulske inicijative, dodatno povezivanje sa zemljama na Indopacifiku te pozicioniranje Turske kao čimbenika koji upravlja procesima na južnom krilu Saveza, Bliskom istoku i u srednjoj Aziji. Akrap kaže da ovaj razvoj događaja nije najbolje primljen u Izraelu, no pretpostavlja da bi i oko toga moglo doći do promjena uz posredovanje SAD-a i arapskih država.
Iran i Rusija dodatno izolirani
Dogodilo se, naglašava, dodatno izoliranje Irana i Rusije, i to 'u svakom smislu'.
'Donald Trump otvara važna pitanja na sebi svojstven način – u pozadini, daleko od očiju i pažnje javnosti. Osim poruka upućenih Španjolskoj, ostale poruke ne treba uzimati potpuno ozbiljno, no Španjolska će sasvim sigurno biti izložena snažnom pritisku iz SAD-a na različitim područjima. Ne može se isključiti ni povlačenje NATO-ovih institucija s njenog teritorija, što će SAD sasvim sigurno tražiti', smatra Akrap.
Sam nastup Trumpa, koji često graniči s bizarnim, on smatra uobičajenim za osobu koja se konstantno nalazi u središtu pažnje te lidera još uvijek jedine stvarne globalne sile, no naglašava da američkog predsjednika ne treba analizirati po onome što govori nego po onome što radi.
'Zajednička izjava samita, u kojoj sve države jasno ostaju privržene Članku 5., ozbiljna je i snažna uzevši u obzir to da se u izjavama vodećih ljudi NATO-a otvaraju vrata ovog saveza Ukrajini. Dokument je sažet, ali sadržajan te usmjeren na budućnost i nadnacionalnu suradnju, s time da Europa prihvaća odgovornost za budućnost na svom teritoriju, ali i u svom susjedstvu', objašnjava Akrap za tportal.
Odnos toplo-hladno
Što se tiče ponovno razbuktanog rata SAD-a protiv Irana te iranske odmazde Americi i 'njenim saveznicima u regiji', Akrap naglašava da se očito radi o toplo-hladnom odnosu.
'Ako Iran prestane s napadima na brodove, prestat će i napadi SAD-a. Primjetna je promjena mišljenja kod država koje su imale nešto pozitivniji odnos prema Iranu, i to u negativnom smjeru, što nas dovodi u situaciju da bi se, ako Teheran nastavi s neopravdanim napadima na civilne ciljeve, mogao suočiti na samo sa SAD-om, već i s državama iz islamskog svijeta koje će Americi dati potporu u različitim oblicima i na različitim razinama oko planiranja, izvođenja i nadzora učinkovitih napada. U tom bi se slučaju Iran našao u bitno drugačijoj vojnoj, političkoj i sigurnosnoj, ali i vjerskoj situaciji, jer više neće moći računati na izgradnju percepcije da se iza napada na njega krije i napad na islam', zaključuje Akrap.
