Stanovnici Utqiagvika na Aljasci u srijedu su posljednji put ove godine vidjeli sunce. Kako prenosi Fox Weather, a prema podacima organizacije Arctic Slope Native Association, 18. studenoga izašlo je oko 12:41 po lokalnom vremenu, a zašlo nešto više od sat vremena kasnije, oko 13:42. Sve do 23. siječnja 2027. godine Sunce se neće ponovno pojaviti iznad horizonta
Stanovnici grada Utqiagvika u srijedu su posljednji put ove godine vidjeli sunce. Unatoč tome što ih čekaju gotovo dva mjeseca bez sunčeve svjetlosti, svakodnevica u gradu ne staje - odrasli i dalje idu na posao, djeca u školu, a život zajednice teče uobičajenim ritmom.
Nije potpuni mrak, a nebo krasi polarna svjetlost
Iako traje polarna noć - prirodna pojava uzrokovana nagibom Zemljine osi od 23,5 stupnjeva - Utqiagvik nije u potpunoj tami 24 sata dnevno. Svakog dana grad ima nekoliko sati sumraka, kad nebo obasjava blijeda plavičasta svjetlost nalik onoj neposredno prije zore. Temperature pritom padaju duboko ispod ništice, a duge vedre noći pružaju priliku za promatranje polarne svjetlosti.
Grad bez cesta i s dubokom tradicijom Iñupijata
Prema popisu iz 2020. godine u Utqiagviku živi 4927 stanovnika, od kojih 63 posto čine Iñupijati, autohtoni narod koji to područje naseljava više od 1500 godina. Grad je sve do 2016. nosio ime Barrow, kada su stanovnici na referendumu, sa samo šest glasova razlike (381 prema 375) – odlučili vratiti tradicionalni naziv, premda mnogi mještani i danas koriste staro ime.
Do Utqiagvika ne vodi nijedna cesta iz ostatka Aljaske. Putnici stižu zrakoplovima iz Anchoragea i Fairbanksa, dok se teret doprema zrakoplovima tijekom cijele godine te teglenicama u ljetnim mjesecima. Većina domova grije se prirodnim plinom iz obližnjih polja, kućama izvan vodovodne mreže voda se dovozi cisternama, a prodaja alkohola u gradu je zabranjena.
Kitolov i gotovo tri mjeseca neprekidnog dana
Lov, ribolov i tradicionalni kitolov i dalje imaju važnu ulogu u lokalnom gospodarstvu i prehrani, a nakon uspješne sezone kitolova Iñupijati u lipnju slave festival Nalukataq. Jedan od najprepoznatljivijih simbola grada je luk od kitovih kostiju poznat kao 'Vrata Arktika', a ondje se nalazi i kitolovačka postaja Cape Smythe iz 1893. godine, koja slovi za najstariju zgradu s drvenom konstrukcijom na Arktiku.
Koliko god zima bila duga i mračna, ljeto donosi posve suprotnu sliku: Utqiagvik tada uživa u gotovo 84 dana neprekidnog dnevnog svjetla, tijekom kojih sunce uopće ne zalazi.