Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata ističe da se možda i ne može govoriti o odgovornosti pojedinca za smrt pacijenta, ako se sustav oslanja na protokole, parametre i vitalne znakove, umjesto anamneze i cjelovitih pregleda
Smrt 38-godišnjeg Luke Palatinuša, koji je prije 10 dana umro u čekaonici hitnog prijema Županijske bolnice Čakovec, otvorila je niz pitanja, na koja odgovor čeka njegova obitelj, ali i brojni drugi akteri.
Luka je u bolnicu došao po drugi put u kratkom vremenu zbog boli u prsima, utrnuća desne ruke, teškog disanja i jakog znojenja. Nakon pregleda je vraćen u čekaonicu, gdje se kasnije srušio i, unatoč 50-minutnoj reanimaciji, preminuo.
Bolnica je provela unutarnji nadzor u kojem je utvrđeno da su "mjere oživljavanja provedene bez odgode i u punom opsegu uz sudjelovanje dežurnog tima specijalista", ali da "život pacijenta nije bilo moguće spasiti".
“Zbog zaštite dostojanstva pokojnika i privatnosti obitelji, kao i zbog obveze čuvanja povjerljivosti zdravstvenih podataka koja vrijedi i nakon smrti pacijenta, pojedinosti medicinske dokumentacije ne iznosimo u javnost", poručuju iz Županijske bolnice Čakovec za 24sata.
Pitanje odgovornosti
Njegova supruga je ranije iznijela šokantne detalje njegova prijema u bolnicu, ali i istaknula da je Luka posljednjih tjedana imao probleme s trncima u ruci, boli u prsima i teškim disanjem. Liječnici su mu 9. kolovoza u bolnici u Čakovcu rekli da nije problem u srcu, već u tlaku.
Nakon njegove smrti poručili su da je "pacijent nakon terapije naveo da se tegobe povlače, stoga nije otpušten, već je čekao kontrolnu obradu". No, supruga tvrdi da joj je Luka rekao da mu je sve lošije te ju je zamolio da ga odveze u Varaždin. Navodi i da se reanimaciji nije pristupilo odmah, već nakon što su ga liječnici, uz pomoć drugih pacijenata podigli na krevet.
Zbog toga Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata upozorava da se cijeli slučaj ne smije svesti na pitanje odgovornosti samo jednog liječnika.
"Izuzetno smo potreseni još jednom smrću pacijenta za koju smatramo da je posljedica propusta sustava. Ponekad pacijenti na prvi pogled mogu izgledati sasvim uredno, a zapravo se nalaze u životnoj opasnosti", upozoravaju iz udruge.
Problem je u sustavu?
Na hitnim prijemima, kažu, uglavnom rade specijalizanti ili liječnici s manje iskustva, a često i bez potpore iskusnijih kolega. Zbog toga navode da nije nužno problem u pojedincu, nego u sustavu koji naglasak stavlja na protokole, parametre i vitalne znakove, umjesto anamneze i cjelovitih pregleda.
Zbog toga se pitaju što znači da je nalaz Luke Palatinuša bio "uredan", ako je došao zbog boli u prsima, visokog tlaka, trnaca u rukama i teškog disanja, koje su trajale tjednima.
"Ili treba zabraniti samostalni rad specijalizantima na hitnim prijemima ili hitno treba mijenjati trijažne protokole, jer je očito da ovakav sustav ne funkcionira i da može imati tragične posljedice", poručuju iz udruge.