Predsjednica udruge Petra Kontić naglasila je kako je cilj tematske konferencije otvoriti prostor za međusektorsku raspravu o važnosti ravnomjerne podjele kognitivnog i emocionalnog rada, podići svijest o njegovim dalekosežnim posljedicama na ravnotežu privatnog i poslovnog života, produktivnost na tržištu rada, rodnu ravnopravnost i demografske trendove.

Naročito je istaknula potrebu za uključivanjem mentalnog rada žena u javne politike i u okvir za donošenje odluka, kao i razvijanja konkretnih prijedloga za sustavne promjene.

''U zadnjih godinu, dvije počeli smo se u udruzi B.a.B.e baviti temom kućanskih poslova kao dosta nevidljivog segmenta usklađivanja privatnog i poslovnog života, a u zadnjoj godini fokusirali smo se na mentalni rad kao najnevidljiviji dio od svih poslova koje žene obavljaju da bi cijelo kućanstvo funkcioniralo'', kazala je Kontić.

Dodala je i da su u kućanstvima žene i dalje dominantne u obavljanju kućanskih poslova uključujući i mentalni rad pa je usklađivanje privatnog i poslovnog života veliki izazov za žene.

''U istraživanju se pokazalo i da dosta muškaraca kao izliku zašto ne sudjeluju u kućanskim poslovima koriste ''da ne znaju kako''. To je bila naša nit vodilja koji smo koristili kroz cijelu našu kampanju i internetsku platformu ''Virtualno kućanstvo'' s istaknutim sloganom ''Ako ne znaš, nauči. Podijelimo poslove u kući'', kazala je Kontić, pozivajući se na posljednje istraživanje o kućanskom radu i kognitivno-emocionalnom upravljanju kućanstvom (KEUK).

Pokazalo se da, kad je riječ o obavljanju kućanskih poslova, rutinski poslovi i dalje isključivo domena ženskog rada, i to za čak 90 do 97 posto žena.

Primjerice, u najjednostavnijem poslu - pripremi popisa za kupovinu žene prednjače s 58 posto dok je to prvenstveno ''posao'' za samo šest posto muškaraca. U planiranju obroka na dnevnoj bazi žene sudjeluju sa 69, a muškarci s četiri posto.

Slični su i podaci u poticanju drugih članova obitelji da obavljaju kućanske poslove, što čini 49 posto žena i samo šest posto muškaraca.

Prema tom istraživanju Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru , donekle izjednačenu poziciju žene i muškarci imaju u rješavanju sukoba u obitelji - u tome žene prve pokušavaju ''smiriti'' situaciju u 25 posto slučajeva, muškarci u 21, a oboje u 53 posto slučajeva.

U istraživanju provedenom na oko 3600 ispitanika kućanski posao koji obavlja gotovo jednaki postotak žena i muškaraca jest briga o plaćanju računa (37 posto žene, 35 posto muškarci, a zajednička je to ''briga'' u 27 posto slučajeva).

Piletić: Ravnoteža poslova između muškaraca i žena iznimno važna

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić istaknuo je da je pitanje ravnoteže poslova žena i muškaraca iznimno važna tema, a pogotovo kada se cijelo hrvatsko društvo suočava s tragičnim slučajevima ponovnog, evidentnog nasilja u obitelji koji rezultira i femicidom.

Naglasio je i kako u posljednjih nekoliko godina socijalne politike u Hrvatskoj sve snažnije prepoznaju nejednaku podjelu brige, odgovornosti i mentalnog tereta kao važan faktor rodne neravnopravnosti u obiteljima.

''Organizacija, planiranje, emocionalna briga i svakodnevna koordinacija važan su aspekt funkcioniranja obitelji, a upravo mentalni rad ima vrlo konkretne posljedice na sudjelovanje žena na tržištu rada i na organizaciju obiteljskog života'', kazao je ministar Piletić.

U panel raspravi "Mentalni rad: od obiteljske sfere do društvene odgovornosti - izazovi i rješenja" sudjelovali su pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Marija Lugarić, državna tajnica u Ministarstvu demografije i useljeništva Željka Josić i profesorica Blanka Čop s Pravnog fakulteta u Splitu.