između zdravlja i opsesije

U pauzi na filere: Kad filtri na društvenim mrežama promijene cijelu generaciju

19.05.2024 u 16:44

Bionic
Reading

Sredinom 2010-ih društvene mreže bile su prepune fotografija provučenih kroz različite filtre – selfiji sa psećim ili zečjim ušima i ini oblici proširene stvarnosti sve su nas zabavljali. Ujedno bi nam ti filtri malo poboljšali ten i smanjili nos, ali odmah je bilo jasno da je tehnologija na djelu te im nije bila ni svrha zavarati druge. No danas raste jaz između identiteta koji predstavljamo na društvenim mrežama i osobe koju vidimo u zrcalu

Društvene mreže preplavile su fotografije sa savršenim licima - filtri su toliko napredovali da je često teško raspoznati jeste li napravili digitalni ili pravi facelifting. No što se događa kad se pogledamo u ogledalo, nakon što po cijele dane gledamo svoje uljepšane i nerealne verzije te se lažno predstavljamo cijelom svijetu?

Kako za tportal objašnjava docentica Inja Erceg s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, prema nalazima mnogih istraživanja čini se da prekomjerna primjena filtara za fotografije nema povoljan učinak na mentalno zdravlje.

'Nerealno i brzinsko uljepšavanje svoje slike dugoročno može pridonijeti nižem samopoštovanju, višim razinama anksioznosti i depresivnosti, razvoju poremećaja hranjenja, kao i lakšem prihvaćanju estetske kirurgije', ističe ova psihologinja.

Istraživanje koje je objavila Američka psihološka udruga 2023. pokazalo je da su tinejdžeri i mlade odrasle osobe koji su upola smanjili vrijeme provedeno na društvenim mrežama u razdoblju od nekoliko tjedana značajno poboljšali način na koji vide sebe.

Pandemija 'Snapchat dismorfije'

Na pitanje postajemo li narcisoidno društvo, jer smo toliko opsjednuti svojom slikom na društvenim mrežama, Erceg kaže da je nezahvalno odgovoriti na to jer se narcisoidnost odnosi na mnoge aspekte sebe te na mnoge aspekte života.

'U kontekstu tjelesnog izgleda postajemo sve svjesniji svog izgleda zbog mnogobrojnih fotografija i selfija', kaže Erceg, dodavši da je zbog društvenih mreža socijalno uspoređivanje u velikoj mjeri olakšano, što također može doprinijeti lošijoj slici o sebi. Iako znamo da nitko ne izgleda kao na svom profilu na Instagramu, uvijek uspoređujemo svoje stvarno tijelo s tuđim.

No treba li uopće pokušavati spriječiti nuspojave tehnološkog napretka ili je zdravije prihvatiti vrijeme u kojem živimo te sve trendove koji dolaze s njim? Odnosno je li veći psihološki teret na onome tko se odupire takvim trendovima, jer je njegov moral ukorijenjen u nekom prošlom vremenu, ali zato nije in, ili je teže onom pojedincu koji u potpunosti prihvaća sve to, ali se onda mora nositi i s lošim posljedicama tih trendova.

Erceg kaže da, unatoč sve učestalijoj primjeni filtara za fotografije na društvenim mrežama i novim trendovima kojima smo okruženi, svaki pojedinac ima pravo na odabir i odluku o upuštanju u njih.

'Ne postoji imperativ uključivanja u trendove koji nam ne odgovaraju. Ne bih generalizirala i rekla da je nekome nametnut tehnološki napredak u smislu primjene filtara. Možemo odlučiti želimo li se pridružiti trendovima - koji vrlo vjerojatno, posebice dugoročno, ne pogoduju psihičkom zdravlju pojedinca - ili ih koristiti s mjerom ili pak nikako.

Međutim socijalni utjecaji, poput onih vršnjaka, prijatelja, kolega i osoba na društvenim mrežama, mogu biti snažni i djelovati na naše postupke.

Ugledni estetski liječnik, dr. Nikola Milojević iz Poliklinike Milojević kaže pak da su upravo današnji filtri glavni krivci za tjelesnu dismorfiju kod sve većeg broja ljudi.

'Ta perfekcija na internetu... ti ljudi zaborave kako stvarno izgledaju, pa se pogledaju u ogledalo kad se probude i odmah požele ići kod doktora da im se to riješi', smatra Milojević.

Znanstvenici s Medicinskog fakulteta u Bostonu još su 2018. utvrdili da filtri imaju katastrofalan učinak na samopouzdanje ljudi, nazivajući taj trend 'Snapchat dismorfijom'. A tadašnji filtri proširene stvarnosti bezazleni su u odnosu na visokosofisticirane mogućnosti koje nude danas.

Studija Sveučilišta City u Londonu iz 2020. pokazala je da 90 posto žena u dobi od 18 do 30 godina s kojima su razgovarali koristi filtre na društvenim mrežama kako bi poboljšale svoj izgled. A studija iz 2022., koja je proučavala pripadnike generacije Z među korisnicima Instagrama, otkrila je da su oni koji su se služili filtrima na svojim fotografijama bili skloniji obavljanju estetskih korekcija.

Društvene mreže smanjile su stigmu koju je donosilo korištenje tretmana estetske medicine. Prebacivanje fokusa s estetske kirurgije na estetsku medicinu učinio ju je sigurnijom i dostupnijom prosječnom čovjeku.

Popraviti zub, otići na frizuru i filere

I dr. Milojević kaže da na estetske zahvate dolaze sve mlađi ljudi, posebice zato što su postali široko dostupni. 'Mladi su danas kao enciklopedija – znaju sve o estetskim zahvatima. Sve su već istražili na TikToku, Instagramu, YouTubeu, web stranicama. Znaju sve detaljno i nemaju straha', ističe Milojević.

Ta nova generacija gleda na korištenje filera kao na odlazak na frizuru ili popravljanje zuba. 'Popraviti usnicu, udubljenje u području podočnjaka, ožiljke nakon akni, akne, izravnati nos – znaju da mogu otići u pauzi za ručak kod doktora i imati fantastične rezultate', dodaje Milojević.

Pritom su, kako kaže, dermalni fileri kod mlađe populacije popularniji od botoksa jer je najčešće riječ o oblikovanju nosa, uklanjanju podočnjaka i oblikovanju lica, dok je za anti-ageing nekad bolji botoks.

I dok smo 90-ih godina imali trend 'zamrznutih lica' (pillow face) uslijed prekomjernih plastičnih operacija, a 2010-ih trend duck lips – danas se ipak teži manje vidljivim i dostupnijim korekcijama, a samim time one postaju masovnija pojava (prije su si bilo kakve korekcije mogli priuštiti samo izrazito bogati ljudi). Govorimo već o nekom globalnom idealu ljepote, u kojem nekima postaje normalno injektirati filere jednom godišnje, kao što trebate otići na sistematski pregled.

S druge strane, opsesiju tijelom, koja je obilježila 2000-e, zamijenila je opsesija anti-ageom. Djevojke već u 20-ima kupuje kremice protiv nastajanja bora, a kad gravitacija lagano krene raditi svoje, odmah posežu za filerima. Cijela znanost danas se bori za to da čovjeka što dulje održi zdravim i vitalnim te se to prelilo i na industriju ljepote.

  • +6
Kendall Jenner,, ikona plastične generacije Izvor: Profimedia / Autor: Jakub Porzycki/NurPhoto/Shutters / Shutterstock Editorial / Profimedia

Gdje je granica?

Dolazimo do društvenog paradoksa, prema kojem za žene nije poželjno pokazivati znakove starenja, ali istovremeno nije poželjno ni raditi nešto po tom pitanju, barem ne kirurški. U takvoj jednadžbi rješenje su prirodne korekcije. Naravno, nema ništa loše u tome da utječete na proces starenja kad već možete. No kad to postaje opasno?

Problem je, kako kaže Milojević, u tome što neki pretjeruju s estetskim korekcijama jer su im dostupne, no za te iskrivljene standarde ljepote krivac je ponajprije modna industrija, a ne sama estetska medicina, smatra on.

Psihologinja Erceg pak ističe da starenje i njegove znakove možemo odgoditi i usporiti stilom života. 'Estetska kirurgija i fileri su brza rješenja koja mijenjanju izgled samo izvana, no ne i zdravstveno stanje tijela. Zdrav stil života sasvim sigurno može pridonijeti i poželjnijem tjelesnom izgledu, a ako se odlučimo za neku estetsku intervenciju, bilo bi dobro činiti to planirano, promišljeno i s mjerom', dodaje.

Dr. Milojević s druge strane naglašava da estetska medicina ima i jako pozitivan psihološki aspekt jer ljudima može pomoći vratiti samopouzdanje.

'Mi doista psihološki dižemo ljude. Prekomjerno znojenje, koje je velik psihološki problem, migrene, ožiljci, umoran izgled kao posljedica gubitka neke osobe… sve su to stvari koje rješavamo botoksom, filerima i laserom. Često se šalim da sam psiholog s iglom', kaže doktor.

Postaju li fileri polako stvar higijene?

Milojević ističe da se promijenila percepcija te se starenje više ne smatra nečim normalnim, nego bolešću - na čemu se temelji i cijela longevity medicina.

'U budućnosti ćemo iznutra i izvana pomlađivati kožu i tijelo jer je starenje zapravo bolest koju možemo spriječiti (promjene zbog sunca, pušenja, zagađenja itd.). Estetska medicina postala je mainstream – bez straha, bez velikih nuspojava i problema možemo izgledati kao bolja inačica sebe. To je higijena kože, ali je bitno otići kod stručnjaka koji neće pretjerati i koji će odabrati alate ovisno o pacijentu', dodaje.

A u tu 'higijenu' ne spadaju samo punjenje izgubljenog volumena i 'peglanje' bora, nego i biostimulatori, laseri, krvna plazma i pomlađivanje kože.

Na pitanje hoće li se onda u budućnosti na one koji imaju bore na licu gledati kao na nekoga tko ne drži do sebe, Milojević kaže da takve scenarije ipak treba ostaviti za futurističke filmove.

'To je ipak korak predaleko. Istina, danas nekoga tko ima žute zube gledamo kao nekoga tko ne drži do sebe. Ali imati plastično lice bez bora nije ni ljudski ni normalno. Male nesavršenosti moraju ostati. Uskoro ćemo biti zdraviji iznutra i živjeti dulje, ali porculanska lica ne mogu biti standard', kaže Milojević.

sve osim nogometa

Učitavanje...