Već traju radovi na rekonstrukciji i izgradnji brojnih pruga diljem Hrvatske. U sljedećih će 10 godina biti gotova i dva kapitalna projekta: izgradnja nizinske pruge od Zagreba do Rijeke te spajanje Istre s ostatkom Hrvatske
Veliki investicijski ciklus koji traje već neko vrijeme uglavnom se vidi kroz izgradnju novih cesta. No, paralelno s tim procesom traje i rekonstrukcija postojećih te izgradnja novih pruga.
Tako bi do kraja 2029. godine trebala biti gotova rekonstrukcija 44 kilometra duge pruge od Karlovca do Zagreba. Radovi uključuju izgradnju novih mostova i vijadukata te uređenje kolodvora i stajališta. Kad sve bude gotovo, vlakovi će moći prometovati 160 kilometara na sat, odnosno 20 minuta između ta dva grada.
Uz to, ovih je dana započela i izgradnja drugog kolosijeka na dionici od Hrvatskog Leskovca do Zagreba. Uvertira je to u izgradnju nizinske pruge od Zagreba do Rijeke, koja bi trebala biti kraća za 56 kilometara od postojeće trase.
Kompleksan projekt
Koliko je taj projekt kompleksan, govori i činjenica da je riječ o potpuno novoj dvokolosiječnoj, elektrificiranoj pruzi projektiranoj za brzine od 120 do 160 kilometara na sat, ovisno o tome je li riječ o teretnim ili putničkim vlakovima, piše Večernji.
Najveći izazov bit će svladavanje planinskog terena. To će se nastojati postići izgradnjom više od 30 vijadukata, mostova i tunela, pri čemu se ističe tunel kroz Veliku Kapelu dug čak 14 kilometara, čime će postati najdulji u Hrvatskoj. S obzirom na novu trasu, do 2036. godine predviđena je izgradnja pet novih kolodvora i jednog stajališta.
"Procijenjena vrijednost radova iznosi oko tri milijarde eura, dok će se konačna vrijednost preciznije definirati nakon izrade idejnog projekta i analize tržišnih cijena u trenutku raspisivanja natječaja za izvođenje radova. Projektom će se sagraditi suvremena dvokolosiječna i elektrificirana željeznička veza između Zagreba i Rijeke, kojom će se prevladati ograničenja postojeće planinske pruge te stvoriti brz, pouzdan i kapacitetno snažniji željeznički koridor prema srednjoj Europi", poručuju iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
Realizacija i ambicije
Kroz europske izvore financiranja u okviru financijskih razdoblja 2014. – 2020. i 2021. – 2027. u prometnu infrastrukturu ugovoreni su i provode se projekti ukupne vrijednosti oko 5,57 milijardi eura, od čega se oko 3,45 milijardi eura odnosi na bespovratna sredstva Europske unije. Navedeni iznos odnosi se isključivo na projekte koji se provode uz potporu europskih fondova i instrumenata financiranja, kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija, Program Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027., Nacionalni plan oporavka i otpornosti te Instrument za povezivanje Europe (CEF)
Najveći se dio ulaganja odnosi na željeznicu. U tijeku su radovi vrijedni više od 1,7 milijardi eura. U sljedećih 10 godina je planirano u pruge uložiti još oko šest milijardi eura iz različitih izvora.
Trenutno je u tijeku rekonstrukcija i gradnja drugog kolosijeka pruge Dugo Selo – Novska vrijedna oko 900 milijuna eura, završava se modernizacija dionica Dugo Selo – Križevci i Križevci – Koprivnica – državna granica s Mađarskom, a počela je i 280 milijuna eura vrijedna modernizacija dionice Hrvatski Leskovac – Karlovac. U tijeku su i brojni projekti obnove lokalnih, regionalnih i međunarodnih pruga, među kojima su dionice Pitomača – Kloštar, Generalski Stol – Oštarije, Ogulin – Moravice, Karlovac – Ozalj, Knin – Zadar, Osijek – Koška i druge.
"Važan budući projekt u željezničkom sustavu predstavlja i povezivanje Istre s ostatkom hrvatske željezničke mreže gradnjom željezničkog tunela Ćićarija i pripadajućih spojnih pruga. U tijeku je priprema studijske dokumentacije i idejnog projekta s ishođenjem lokacijske dozvole. Vrijednost ovih aktivnosti je dva milijuna eura, a završetak pripreme projekta očekuje se do 2029. godine. Projekt predviđa gradnju tunela duljine oko 15 kilometara i vijadukta duljine oko četiri kilometra, čime bi se omogućila izravna željeznička povezanost Istre s ostatkom Hrvatske", navode iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture buduće planove.
Ulaganja u vlakove
No, nešto mora i voziti po tim prugama. Već je u prometu 70 novih niskopodnih vlakova, koji su koštali 363,4 milijuna eura. Dogovorena je i nabava šest elektrodizelskih vlakova za prugu Zagreb-Split, vrijednih 57,3 milijuna eura. Do 2029. stiže još pet elektrodizelskih, 10 elektrobaterijskih i četiri baterijska vlaka uz tri punionice. Sve skupa će koštati 228,8 milijuna eura.
U tijeku je i priprema potencijalnog financiranja nabave dodatnih 30 novih vlakova iz Socijalnog fonda za klimatsku politiku.