HŽ Infrastruktura tijekom ožujka će pokrenuti javnu nabavu za radove na preostalom dijelu postojećeg kolosijeka na dionici Dugo Selo – Križevci, procijenjene nabavne vrijednosti 25 milijuna eura bez PDV-a.

Moglo je, a nije

Radovi će se, kako je navedeno u dokumentaciji, obavljati na dvije poddionice: Dugo Selo – Vrbovec i Vrbovec – Križevci, a predviđeni rok za završetak radova je osam mjeseci od uvođenja u posao. I sve to možda ne bi bilo toliko zanimljivo, s obzirom na velika ulaganja u željeznicu, da nije riječ o projektu koji je mogao biti sufinanciran sredstvima EU-a u sklopu projekta Rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Križevci.

Međutim, kako je zbog višegodišnjih kašnjenja otpala mogućnost da se posljednje spomenuta nabava sufinancira europskim sredstvima, na kraju će je financirati HŽ Infrastruktura, odnosno hrvatski porezni obveznici.

Podsjetimo, dionica Dugo Selo – Križevci (38,2 km) sastavni je dio pravca Rijeka – Zagreb – Budimpešta na Mediteranskom koridoru i jedan je od prvih velikih željezničkih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj sufinanciranih iz EU fondova.

Radovi na obnovi postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo – Križevci, uz izgradnju šest novih i rekonstrukciju postojećih sedam mostova, gradnju nadvožnjaka, podvožnjaka i pothodnika, rekonstrukciju postojećih kolodvora Dugo Selo, Vrbovec i Križevci, izgradnju novog kolodvora Gradec te nadogradnju stabilnih postrojenja električne vuče i modernizaciju signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja, započeli su u srpnju 2016. godine i trebali su biti dovršeni do 2020. godine.

Međutim, već 2017. godine Hidroelektra, jedan od podizvođača, našla se u problemima i počela propadati, pa je umjesto nje u posao ušao Integral Inženjering iz Laktaša. No radovi nisu išli ništa bolje. Potom je i DIV Gradnja, članica zajednice ponuditelja koja je dobila taj posao, zapala u probleme, a zatim je stigla i pandemija covida-19 te su radovi dodatno usporeni. Na kraju će na sve još stići rat u Ukrajini i dodatno poskupljenje svega.

Slabo povlačenje iz fondova EU

Podsjetimo, definirana je vrijednost prihvatljivih troškova u iznosu od 193,4 milijuna eura, od čega EU udio iznosi 164,4 milijuna eura. Iz Operativnog programa Promet (OPP) u proračunskom razdoblju 2007. – 2013. odobreno je 23,5 milijuna eura. Od tog iznosa iz OPP-a dodijeljeno je 20 milijuna eura, dok je nacionalno učešće iznosilo 15 posto, odnosno 3,5 milijuna eura. Ta su sredstva trebala biti potrošena do 2016. godine.

Projekt je, međutim, faziran, odnosno prebačen u novo proračunsko razdoblje EU-a. Tako je iz proračunskog razdoblja 2014. – 2020., u sklopu Operativnog programa 'Konkurentnost i kohezija' (OPKK), za projekt osigurano 169,9 milijuna eura, od čega nacionalni doprinos iznosi 25,5 milijuna eura (15 posto), dok preostala 144,4 milijuna eura dolaze iz EU proračuna. Time dolazimo do ukupno 164,4 milijuna eura koje je nudila Europska unija.

Kraj 2023. godine bio je zadnji rok za korištenje sredstava iz proračunskog razdoblja 2014. – 2020., nakon čega više nije postojala mogućnost faziranja i prebacivanja u iduću financijsku perspektivu. Drugim riječima, projekt je tada trebao biti dovršen. Dvije godine i dva mjeseca nakon tog roka još uvijek nije.

Upitani koliko je od novca koji nam je EU kroz fondove nudila stvarno povučeno, iz HŽ Infrastrukture odgovaraju da je 'od navedenog iznosa kroz zahtjeve za nadoknadom sredstava odobreno ukupno 113,2 milijuna eura, od čega EU dio iznosi 96,3 milijuna eura'. Na pitanje koliko je iznosila financijska korekcija na projektu, odnosno koliki dio troškova HŽ Infrastruktura nije mogla opravdati pa je na kraju financiran nacionalnim sredstvima državne tvrtke, navode kako je za 'projekt određena financijska korekcija u iznosu od pet posto odobrenih troškova radova i nadzora, odnosno ukupno 10,8 milijuna eura'.

Nefunkcionalan projekt

S obzirom na to da je, prema Smjernicama o zaključenju operativnih programa donesenima u svrhu pružanja pomoći iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda, Kohezijskog fonda i Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (2014. – 2020.), još od kraja 2023. godine riječ o 'operaciji koja ne funkcionira', daljnje financiranje projekta palo je isključivo na teret HŽ Infrastrukture, odnosno hrvatskih poreznih obveznika.

S obzirom na to da je projekt prema spomenutim Smjernicama nefunkcionalan, odnosno da je riječ o operaciji koja ne funkcionira, propisano je da mora najkasnije do 15. veljače 2027. biti dovršen. Ne bude li tako, Hrvatska bi u proračun EU-a trebala vratiti sredstva koja je iz EU fondova uspjela povući, pa bi u konačnici kompletno financiranje palo na teret hrvatskih poreznih obveznika.

No u HŽ Infrastrukturi uvjeravaju da se to neće dogoditi te da se završetak pokrenutih radova na projektu Dugo Selo – Križevci planira sredinom 2026. godine.

Također napominju da radovi na rekonstrukciji dijela postojećeg kolosijeka pruge Dugo Selo – Križevci, spomenuti na početku teksta, vrijedni 25 milijuna eura bez PDV-a, nemaju veze s EU financiranjem i projektom rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo – Križevci. Navode da su to dvije odvojene priče, iako se radi o istoj trasi.

Koliko će u konačnici koštati rekonstrukcija i gradnja pruge i svih objekata na trasi dugoj 38,2 kilometara, u HŽ Infrastrukturi kažu kako će 'konačni iznosi utrošenih sredstava biti poznati po okončanju izvođenja svih aktivnosti projekta, odnosno po završetku svih plaćanja za njegovo izvođenje'.

Bit će zanimljivo vidjeti, kada se podvuče crta, je li financiranje projekta, započetog prije deset godina, većim dijelom palo na nacionalni ili europski proračun. Sa spomenutih 25 milijuna i bez njih. Makar se radi o istoj pruzi.

Ovaj članak nastao je u okviru projekta EuSEE, koji sufinancira Europska unija. Izneseni stavovi i mišljenja su, međutim, isključivo stavovi autora/autorica i ne odražavaju nužno stavove tijela koje je dodijelilo autorski doprinos te se Europska unija ne može smatrati odgovornom za njih.