Amerikanci izlaze na međuizbore koji bi mogli promijeniti odnos snaga u Washingtonu i otežati Donaldu Trumpu nastavak predsjedničkog mandata. Demokrati se nadaju preuzimanju većine u Kongresu, a posljednje ankete daju im prednost pred republikancima. No završnicu kampanje obilježavaju politički preokreti u ključnim saveznim državama, sudski sporovi oko glasovanja i sve veći strah od nereda i mogućeg nepriznavanja izbornih rezultata
Ulozi su veliki. Birači odlučuju o svih 435 mjesta u Zastupničkom domu, 35 mjesta u Senatu te guvernerima u 36 saveznih država. Republikanci trenutačno kontroliraju oba doma Kongresa, no imaju tijesnu većinu, osobito u Zastupničkom domu.
Izbori se održavaju na polovici Trumpova drugog mandata i smatraju se važnim pokazateljem zadovoljstva birača njegovom politikom. Više od 50 milijuna Amerikanaca već je iskoristilo mogućnost prijevremenog glasovanja, osobno ili poštom, a među njima je i Trump.
Ankete najavljuju velike probleme za Trumpa
Posljednja istraživanja javnog mnijenja pokazuju da demokrati imaju prednost u borbi za Zastupnički dom, dok je ishod izbora za Senat znatno neizvjesniji.
Prema anketi Reutersa i Ipsosa provedenoj krajem listopada, demokratske kandidate podržava 47 posto registriranih birača, a republikanske 36 posto. Usto je Trumpova popularnost pala na jednu od najnižih razina njegova predsjedništva, a njegov rad odobrava tek 32 posto ispitanika.
Dopisnik HRT-a iz Washingtona Gordan Žvanović u središnjem Dnevniku istaknuo je da bi demokrati, prema pojedinim projekcijama, mogli osvojiti oko 240 mjesta u Zastupničkom domu, u kojem trenutačno imaju 214 zastupnika.
Dopisnik Nove TV Ivica Puljić upozorava da ankete, unatoč takvim pokazateljima, ne jamče pobjedu. 'Ankete kažu - bit će to plavi tsunami, odnosno uvjerljiva pobjeda demokrata', rekao je Puljić, naglašavajući da će presudnu ulogu imati odaziv birača. 'Izlaznost je ključ. Ako republikanci izađu u većem broju, onda ankete ne znače ništa', poručio je.
Amerikance najviše brinu cijene i troškovi života
Jedna od ključnih tema izbora je gospodarstvo, odnosno rast troškova života. Mnogi Amerikanci nezadovoljni su cijenama hrane, stanovanja i goriva, a dio birača za takvo stanje okrivljuje Trumpove carine i rat s Iranom. Prema istraživanju Reutersa i Ipsosa, gotovo tri četvrtine ispitanika smatra da se troškovi života kreću u pogrešnom smjeru.
Trump je pritom sebe postavio u središte republikanske kampanje, pa bi nezadovoljstvo njegovom politikom moglo utjecati i na rezultate stranačkih kandidata.
Žvanović upozorava da je predsjednik izgubio dio potpore među latinoameričkim biračima zbog svoje imigracijske politike, dok su rast cijena i rat u Iranu dodatno opteretili republikance. Pritom povijest nije na strani vladajuće stranke. Na američkim međuizborima stranka aktualnog predsjednika tradicionalno gubi dio mjesta u Kongresu, premda to ne znači da će se takav ishod nužno ponoviti.
Demokratska zastupnica šokirala stranku
Koliko je završnica kampanje nepredvidiva, pokazuje Michigan, jedna od saveznih država u kojima bi se mogla odlučiti većina u Senatu. Demokratska zastupnica Haley Stevens u nedjelju je iznenada podržala republikanskog kandidata Mikea Rogersa, iako je prethodno najavljivala potporu kandidatu svoje stranke Abdulu El-Sayedu.
'Naš demokratski kandidat za Senat Abdul El-Sayed izjavio je da više nisam dobrodošla u njegovoj kampanji i da bih se trebala držati podalje. I ima pravo. Upravo zato dajem podršku Mikeu Rogersu', poručila je Stevens.
Njezinoj odluci prethodio je sukob s El-Sayedom, od kojeg je tražila da se ogradi od oglasa jedne vanjske političke organizacije o američkoj potpori Izraelu. Stevens je oglas smatrala antisemitskim, dok je El-Sayed poručio da njegova kampanja nije sudjelovala u njegovoj izradi te da se ne slaže s njegovim sadržajem.
Odluka je izazvala oštre reakcije demokrata, koji su je optužili za izdaju stranke. Stevens je pritom poručila da se i dalje smatra demokratkinjom. El-Sayed je odbio pridavati važnost njezinoj podršci republikancima te je rekao da se želi usredotočiti na probleme stanovnika Michigana, ponajprije troškove života.
Neizvjesno i u republikanskoj utvrdi Teksasu
Napeta utrka vodi se i u Teksasu, saveznoj državi u kojoj republikanci desetljećima dominiraju politikom, a demokrati nisu osvojili mjesto u američkom Senatu još od 1988. godine.
Demokratski kandidat James Talarico natječe se protiv republikanca Kena Paxtona, kojeg podržava Trump. Posljednje ankete upućuju na tijesnu utrku, a pojedine daju prednost Talaricu. Paxton je u završnici kampanje odustao od planiranog velikog skupa kod povijesne utvrde Alamo. Njegov stožer nije objasnio promjenu, a umjesto toga najavljeni su skupovi u drugim dijelovima Teksasa.
Birače u toj državi, kao i u ostatku SAD-a, osobito brinu životni troškovi. 'Mnogi se muče posljednjih godina, krajnje je vrijeme da pronađemo način kako vratiti novac u džepove običnih ljudi', rekla je za HRT Ashley, pristaša demokratskog kandidata.
Republikanski birači, s druge strane, upozoravaju na ono što smatraju prijetnjom socijalističkih ekonomskih politika te ističu važnost slobodnog tržišta.
Sud zaustavio pokušaj blokiranja rezultata na Aljasci
Još ozbiljnije napetosti pojavile su se na Aljasci, gdje se republikanski senator Dan Sullivan natječe protiv demokratkinje Mary Peltola. Spor je izazvao drugi kandidat gotovo istog imena, Daniel J. Sullivan, koji se također nalazi na glasačkom listiću.
Republikanci tvrde da je njegova kandidatura pokušaj zbunjivanja birača i oduzimanja glasova aktualnom senatoru. Za tvrdnje da su iza toga demokrati zasad nisu izneseni neovisno potvrđeni dokazi. Trumpova administracija zatražila je da se, u slučaju poraza republikanskog senatora, zaustavi potvrđivanje izbornih rezultata dok se ne istraži moguća zabuna među biračima.
No savezna sutkinja Sharon Gleason u nedjelju je odbacila taj zahtjev, zaključivši da savezna vlada nema odgovarajuću pravnu osnovu za takav postupak.
Strah od osporavanja izbornih rezultata
Slučaj Aljaske nije jedini sudski spor koji je obilježio završnicu kampanje.
Trumpova administracija u ponedjeljak se obratila Vrhovnom sudu tražeći da se u Kaliforniji privremeno izdvoje i ne prebrojavaju glasovi poslani poštom za više od 20.000 registriranih birača za koje sumnja da nemaju američko državljanstvo.
Niži sudovi već su odbili takve zahtjeve, upozoravajući na opasnost da bi zakoniti birači mogli ostati bez prava glasa. Kalifornijske vlasti osporavaju pouzdanost podataka na kojima savezna vlada temelji svoje tvrdnje.
Ivica Puljić upozorava da uoči izbora raste zabrinutost zbog mogućih incidenata na biralištima i pokušaja osporavanja rezultata. 'Mislim da ima razloga za takve bojazni', rekao je, navodeći strahove od mogućeg raspoređivanja pripadnika Nacionalne garde i imigracijske službe ICE na izborna mjesta.
Upozorio je na tvrdnje administracije da se na biračkim popisima nalaze stotine tisuća osoba koje nisu američki državljani, ističući da takve navode treba provjeriti prije donošenja bilo kakvih zaključaka. Brige izaziva mogućnost širenja dezinformacija na društvenim mrežama. Puljić je pritom upozorio na utjecaj Elona Muska, vlasnika platforme X i jednog od najvećih financijera republikanskih kandidata.
Što ako demokrati preuzmu Kongres?
Ako demokrati osvoje Zastupnički dom, Trump će se u drugoj polovici mandata suočiti s puno većim parlamentarnim nadzorom. Demokratska većina mogla bi pokretati istrage o radu njegove administracije, pozivati dužnosnike na saslušanja i otežavati donošenje zakona koje predsjednik podržava.
Preuzimanje Senata bilo bi još značajniji politički udarac za republikance. Oni trenutačno imaju 53 mjesta u tom domu, a demokrati bi za većinu morali ostvariti neto dobitak od najmanje četiri mjesta. Trump, međutim, poručuje da bi svoje političke ciljeve mogao nastaviti ostvarivati predsjedničkim ovlastima, uključujući pravo veta.