Jučer je Donald Trump u Ovalnom uredu odlučno i oštro govorio, najavljujući nove isporuke američkog oružja Ukrajini koje će financirati europske vlade te prijeteći dodatnim carinama koje bi, ako budu uvedene, mogle ozbiljno pogoditi rusku ratnu blagajnu. No kako je na te prijetnje reagirala burza u Moskvi? Porasla je za 2,7 posto
Razlog tomu leži u činjenici da se Rusija već neko vrijeme priprema za još strože sankcije iz Washingtona. Ovakav razvoj događaja stoga ne doživljava kao šok, već više kao očekivanu vijest, pa čak i kao određeno olakšanje.
'Rusija i Amerika ulaze u novu rundu sukoba oko Ukrajine', upozorio je u ponedjeljak ruski tabloid Moskovskij komsomolec. 'Trumpovo iznenađenje u ponedjeljak neće biti ugodno za našu zemlju.'
I doista nije bilo 'ugodno'. No Moskva osjeća stanovitu utjehu u činjenici da sekundarne carine, koje bi trebale pogoditi ruske trgovinske partnere, neće stupiti na snagu još 50 dana. To joj ostavlja dovoljno vremena za osmišljavanje protuodgovora i moguću dodatnu odgodu njihove provedbe.
vezane vijesti
Trumpov zaokret
Unatoč tome, Trumpova izjava označava značajan zaokret te stroži pristup Rusiji. Istovremeno, ona odražava i njegovu frustraciju zbog nepopustljivosti Vladimira Putina kada je riječ o sklapanju mirovnog sporazuma.
Nakon povratka u Bijelu kuću u siječnju, Trump je zaustavljanje rata u Ukrajini postavio kao jedan od svojih glavnih vanjskopolitičkih ciljeva. No mjesecima je službeni odgovor Moskve glasio: 'Da, ali...'
Da – izjavila je Rusija u ožujku, kada je načelno pozdravila prijedlog o sveobuhvatnom prekidu vatre. Ali uz uvjet da Zapad obustavi vojnu pomoć Ukrajini, da prestane s dijeljenjem obavještajnih podataka s Kijevom te da ukrajinska vojska zaustavi mobilizaciju.
Kremlj: Treba ukloniti temeljne uzroke rata
Moskva tvrdi da želi mir. Ali, prema Kremlju, prvo se moraju otkloniti 'temeljni uzroci' rata. Ti uzroci, međutim, ruske vlasti tumače bitno drukčije nego Ukrajina i Zapad. Prema ruskoj verziji, rat je posljedica vanjskih prijetnji njezinoj sigurnosti – iz Kijeva, iz NATO-a i od 'kolektivnog Zapada', piše BBC.
Ipak, činjenice govore drugačije: u veljači 2022. nisu Ukrajina, NATO ni Zapad napali Rusiju. Upravo je Moskva pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu, započevši tako najveći kopneni rat u Europi još od Drugog svjetskog rata.
Strategija 'Da, ali...' dulje je vrijeme Kremlju omogućavala da izbjegne dodatne američke sankcije, a da istovremeno nastavi s vođenjem rata. No kritičari Kremlja upozoravali su da se iza tog 'Da, ali...' skriva taktika odugovlačenja. Prema njihovim riječima, Rusija time jednostavno kupuje vrijeme. Ipak, Trump nadao se da će pronaći način da privoli Putina na potpisivanje sporazuma.
Putinu se ne žuri
S druge strane, ruski predsjednik ne pokazuje da mu se žuri. Kremlj očito smatra da ima inicijativu na bojištu. I dalje tvrdi da želi mir, ali pod vlastitim uvjetima, a ti uvjeti uključuju prekid zapadnih isporuka oružja Ukrajini. No iz Trumpove najnovije objave jasno je da do toga neće doći.
On sada tvrdi da 'nije zadovoljan' Vladimirom Putinom. No razočaranje je, čini se, obostrano. I u Rusiji raste nezadovoljstvo američkim predsjednikom. U ponedjeljak je Moskovskij komsomolec napisao: 'Trump očito gaji veličanstvene iluzije. I ima dugu jezičinu.'
