Trumpov put od idoliziranja ruskog čelnika do njegovog javnog prozivanja i kritiziranja pretvorio se u melodramu personalizirane geopolitike. No ono što slijedi sada daleko je važnije, piše u analizi CNN.

Predsjednikovo prosvjetljenje otvara nove mogućnosti za Ukrajinu, kritičare Vladimira Putina u Kongresu i saveznike SAD-a, ali također nosi rizik — posebice test volje između Trumpa i Putina, dvojice lidera koji drže pod kontrolom dva najveća nuklearna arsenala na svijetu.

Trump je poznat po tome da pojačava pritisak retorikom i carinama u odnosima s prijateljima i neprijateljima. No sada se suočava s nemilosrdnim protivnikom koji podiže ulog ne riječima, već ljudskim životima, što potvrđuju sve intenzivniji napadi dronovima na Kijev — jasna poruka Bijeloj kući.

S obzirom na Trumpovu transakcijsku prirodu, opravdano je postaviti pitanje koliko će dugo trajati njegov novi neprijateljski stav prema nekadašnjem 'prijatelju' iz Kremlja. Iako sada govori o pomoći Ukrajini u obrani, teško je zamisliti da bi njegova podrška dosegnula razinu desetaka milijardi dolara vojne i financijske pomoći koju je Kongres SAD-a poslao Kijevu tijekom Bidenove administracije.

Ipak, američki predsjednik je u četvrtak za NBC News izjavio kako je osigurao dogovor kroz NATO o slanju novih Patriot proturaketnih sustava Ukrajini, koji su joj prijeko potrebni za obranu civilnih ciljeva od ruskih napada.

'Mi šaljemo oružje NATO-u, a NATO to oružje plaća sto posto', rekao je Trump. 'Slat ćemo Patriote NATO-u, a NATO će ih zatim distribuirati', dodao je. Točni detalji sporazuma još nisu jasno objavljeni.

Zaokret u Trumpovoj retorici

Čini se da je Trump stigao do prekretnice. Premda je nekada Ukrajinu optuživao za ratne žrtve, sada se okrenuo protiv Rusije. Kako će to utjecati na američku politiku prema ratu i Rusiji, ali i na Trumpove vlastite pokušaje da usmjeri američko vodstvo, ostaje pitanje na koje tek treba odgovoriti.

Trumpova nedavna izjava da je 'umoran od Putinovih gluposti' predstavlja iznenađujući zaokret, ali u skladu s njegovim često sirovim stilom diplomacije.

Nitko nije upornije pokušavao uvjeriti Putina da okonča rat u Ukrajini od samog Trumpa, koji je godinama hvalio ruskog predsjednika zbog njegove 'pameti' i 'snage'. Ipak, unatoč svim pokušajima, Putin je odlučno odbacio sve američke ponude za primirje i mir.

Putinovi motivi i zapadna zabluda

Iz zapadne perspektive Putin je napravio veliku političku grešku: mogao je imati mirovni sporazum potpomognut SAD-om koji bi potvrdio teritorijalne dobitke, uvelike osigurao da Ukrajina nikada ne uđe u NATO, i istovremeno podijelio zapadne saveznike.

Putin, prema vlastitim riječima, vidi sukob kao ispravljanje povijesne nepravde – kako zbog ruskih prava na Ukrajinu, tako i zbog šireg nezadovoljstva proizašlog nakon pada Berlinskog zida. Njegovo inzistiranje na 'korijenima rata' uključuje i tvrdnje o prijetnji od strane NATO-a i želju za povlačenjem savezničkih trupa iz bivših komunističkih država.

Nova strategija ili privremena frustracija?

Mnogi američki i europski promatrači godinama su pokušavali uvjeriti Trumpa da Putin nikada nije imao namjeru završiti rat. Sada, kada je Trump to napokon priznao, postavlja se pitanje hoće li pokušati prisiliti Putina na pregovore, primjerice povećanjem američke vojne pomoći Ukrajini ili uvođenjem novih sankcija Rusiji, Kini i Indiji.

Trump je u posljednje vrijeme govorio o ljudskim žrtvama u Ukrajini i hrabrosti njihovih snaga, ali njegova dugoročna podrška Zelenskom može ovisiti o osobnim motivima – želi li Nobelovu nagradu za mir ili zaista zauzima stratešku poziciju prema ratu.

Analitičari nagađaju da bi, ako propadne nada u mirovni sporazum, Trump mogao odvojiti rat od drugih pitanja i pokušati surađivati s Rusijom na gospodarskom planu, dopuštajući Putinu da nastavi sukob bez američkog uplitanja.

Rizici rastu s porastom napetosti između SAD-a i Rusije

Jedan od najvećih rizika u razdoblju napetosti između Bijele kuće i Kremlja bio bi scenarij u kojem se Trump i Putin nađu zarobljeni u spirali eskalacije — potencijalno kako bi obranili vjerodostojnost koju su obojica značajno uložili u njihov međusobni odnos.

Nema dokaza da Trump želi sukob s Putinom. Također, ništa u Putinovom ponašanju ne upućuje na to da želi sukob s Trumpom ili SAD-om. No, ruski je čelnik često prijetio nuklearnim oružjem tijekom sukoba u Ukrajini, očito s ciljem da zastraši zapadne zemlje i njihove građane. Budući da je Trump više puta izrazio užasnutost katastrofalnim posljedicama mogućeg nuklearnog sukoba, to je karta koju bi Putin mogao ponovno odigrati ako napetosti ozbiljno eskaliraju.