Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošloga tjedna oko 3 posto, na 70,36 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 2,2 posto, na 68,45 dolara.

U fokusu trgovaca bio je novi val carina, koje SAD planira naplaćivati na uvoz iz niza zemalja. U ponedjeljak je Trump najavio da će od 1. kolovoza uvesti carine na uvoz iz 14 zemalja, među ostalim iz Južne Koreje i Japana, pa je u srijedu najavio carine za još sedam zemalja, kao i carine od 50 posto za Brazil.

Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva odmah je najavio uvođenje recipročnih carina na uvoz američke robe.

Krajem tjedna je, pak, Trump najavio carine od 35 posto na kanadske proizvode, ali i carine od 50 posto na uvoz bakra. U subotu je najavio carine i na uvoz iz Europske unije – od 30 posto.

U petak su, pak, pozornost trgovaca privukli signali iz Washingtona o mogućim novim sankcijama Rusiji. Trump je rekao da je frustriran potezima ruskog kolege Vladimira Putina, istaknuvši da razgovori o miru u Ukrajini tapkaju na mjestu.

„Američki predsjednik najavio je za ponedjeljak 'veliko' priopćenje o Rusiji i tržišta su nervozna zbog mogućih novih sankcija”, objašnjavaju analitičari ING-a.

Podršku cijenama pružila je, pak, procjena Međunarodne agencije za energiju (IEA) da je odnos ponude i potražnje trenutno možda tješnji nego što se čini jer se bliži vrhunac ljetne sezone vožnje, koji potiče i tempo prerade u rafinerijama.

Azijski ulagači oprezni zbog vala novih carina

Na kineskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica porasle, zahvaljujući boljim nego što se očekivalo gospodarskim podacima, dok su američki i europski terminski indeksi u minusu jer je Washington najavio uvođenje carina od 30 posto na sav uvoz iz Europske unije.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 7,00 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na petak. Pritom su cijene dionica u Australiji, Japanu, Hong Kongu, Šangaju i Južnoj Koreji porasle između 0,1 i 0,6 posto, dok su u Indiji pale 0,15 posto.

Kineske burze porasle

Na kineskim burzama vlada dobro raspoloženje jer je objavljeno da je izvoz Kine u lipnju porastao 5,8 posto na godišnjoj razini, više nego što se očekivalo, i to premda je izvoz u SAD zbog povećanja carina pao gotovo 10 posto. Porastao je i uvoz, više od 1 posto, nakon pada mjesec dana prije, što je potaknulo nadu ulagača u jačanje domaće potrošnje.

Stoga su ulagači optimistični uoči objave prve procjene bruto domaćeg proizvoda (BDP), koja će biti objavljena u utorak. Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da je u drugom tromjesečju kineski BDP porastao 5,1 posto na godišnjoj razini.

Oprez zbog Trumpovih carina

Na ostalim burzama u regiji trguje se oprezno jer su američki i europski terminski indeksi u minusu, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump najavio da će SAD od 1. kolovoza naplaćivati carine od 30 posto na sav uvoz iz Europske unije.

Europska komisija objavila je da bi mogla uzvratiti protumjerama, ali da će s time pričekati do početka kolovoza. A to znači da će se trgovinski pregovori s Washingtonom nastaviti, premda njemački ministar financija zagovara oštar odgovor.

Europski terminski indeksi FTSE, Eurostoxx50 i DAX trenutno su u minusu između 0,1 i 0,7 posto. Američki terminski S&P 500 i Nasdaq indeks u minusu su, pak, oko 0,4 posto.

Tako se na svjetskim burzama i ovoga tjedna može očekivati nesigurno trgovanje, kao i prošloga, kada je Trump najavio uvođenje carina od 1. kolovoza na uvoz iz niza zemalja, među stalim, Japana, Južne Koreje, Brazila, Kanade, Meksika...

Dolar blago ojačao, cijene nafte porasle

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago porasla. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 97,97 bodova, dok je u petak navečer iznosio 97,87 bodova. Pritom je cijena eura skliznula 0,12 posto, na 1,1680 dolara.

No, američka je valuta oslabila u odnosu na japansku, pa je tečaj dolara skliznuo na 147,25 jena, dok je u petak navečer iznosio 147,40 jena.