Američki predsjednik Donald Trump okupio je u Bijeloj kući više od 20 čelnika najvećih naftnih kompanija kako bi ih uvjerio da ulažu u Venezuelu, no sastanak je pokazao veliku suzdržanost industrije
Iako Trump vjeruje da bi američke kompanije trebale brzo iskoristiti goleme venezuelanske rezerve nakon svrgavanja režima Nicolasa Madura, konkretna obećanja izostala su, a pojedini direktori otvoreno su izrazili sumnju.
Trump je poručio da očekuje ulaganja od najmanje 100 milijardi dolara i tvrdio da će kompanije u Venezueli imati 'apsolutnu sigurnost'. Detalje o budućem političkom uređenju zemlje i investicijskim jamstvima, međutim, nije iznio.
Najveći igrači skeptični
Predstavnici Chevrona, koji je donedavno proizvodio oko četvrtinu venecuelske nafte, izbjegavali su govoriti o konkretnim planovima, naglašavajući tek općenitu predanost 'boljoj budućnosti' zemlje. Slično je postupio i Harold Hamm iz Continental Resourcesa, dugogodišnji Trumpov saveznik, koji je priznao da ga potencijal Venezuele zanima, ali bez ikakvih obveza.
vezane vijesti
Najotvoreniji u skepticizmu bio je direktor ExxonMobila Darren Woods, koji je poručio da Venezuela trenutačno 'nije prikladna za investiranje'. Upozorio je na potrebu temeljitih pravnih i ekonomskih promjena te snažnih jamstava za zaštitu ulaganja, podsjećajući da je imovina njegove kompanije ranije bila nacionalizirana.
Strana iznimka i stare traume
Kao iznimka se istaknuo španjolski Repsol, čiji je predsjednik uprave izjavio da je kompanija spremna utrostručiti proizvodnju u Venezueli u iduće dvije do tri godine. No i ta proizvodnja trenutačno je znatno manja od razina koje su nekad dosezale američke kompanije.
Na oprez dodatno utječu i povijesna iskustva. Tijekom 2000-ih, za mandata Huga Cháveza, venezuelanska je država nacionalizirala imovinu više međunarodnih energetskih tvrtki, što je neke od njih stajalo milijarde dolara gubitaka.
Ogroman potencijal, ali i golemi troškovi
Prema podacima Međunarodne agencija za energiju, Venezuela raspolaže s više od 300 milijardi barela nafte, oko 17 posto svjetskih rezervi. Unatoč tome, proizvodnja je pala na manje od milijun barela dnevno. Analitičari Rystad Energyja procjenjuju da bi do 2040. bilo potrebno više od 180 milijardi dolara ulaganja kako bi se proizvodnja podigla na tri milijuna barela dnevno.
Trump tvrdi da je pristup tim rezervama strateški ključan za SAD i upozorava da bi, bez američke intervencije, prostor preuzeli Kina ili Rusija. Istodobno se nada da bi veća proizvodnja snizila cijene goriva, što je jedno od njegovih ključnih političkih obećanja. No za naftne kompanije, u uvjetima globalne prezasićenosti tržišta i pada cijena, to predstavlja dodatni razlog za oprez.
Na kraju sastanka Trump je poručio da ima i druge potencijalne investitore ako se američki naftaši ne odluče na ulazak u Venezuelu, no zasad je jasno da entuzijazam predsjednika ne dijele svi koje je pokušao pridobiti.
