Dok se članice NATO-a pripremaju za samit u Ankari idućeg mjeseca, pojedine zemlje suočavaju se s neugodnim pitanjima o tome koliko su doista blizu ispunjenja ambicioznih ciljeva obrambene potrošnje koje je Savez usvojio pod snažnim pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa
Prema dogovoru postignutom prošle godine, članice NATO-a trebale bi do 2035. godine izdvajati pet posto svog BDP-a za obranu i sigurnost. Od toga bi 3,5 posto bilo namijenjeno izravnim vojnim sposobnostima, a dodatnih 1,5 posto ulaganjima povezanima sa sigurnošću.
No jaz između političkih obećanja i stvarnih proračunskih izdvajanja i dalje je velik, a pojedine zemlje mogle bi se naći na meti kritika iz Washingtona.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte trebao bi ministrima obrane predstaviti povjerljivo izvješće o napretku članica prema novim ciljevima u trenutku u kojem europske zemlje pokušavaju dokazati da mogu preuzeti veći dio odgovornosti za svoju sigurnost, a SAD postupno smanjuje vojni angažman u Europi, piše Politico.
vezane vijesti
Trump je više puta upozoravao saveznike da očekuje poštivanje preuzetih obaveza, a iz Bijele kuće poručuju da će se zemlje koje zaostaju suočiti s dodatnim pritiskom.
Španjolska i dalje najveći skeptik
Među najizloženijim državama nalazi se Španjolska. Vlada premijera Pedra Sáncheza i dalje smatra da može ostvariti potrebne vojne sposobnosti uz znatno manju potrošnju od NATO-ova cilja.
Madrid je ove godine za obranu predvidio oko 34 milijarde eura, što odgovara približno dva posto BDP-a. Međutim stručnjaci upozoravaju da bi NATO mogao osporiti dio troškova koje Španjolska ubraja u obrambena izdvajanja, poput ulaganja u telekomunikacije, kibernetičku sigurnost i odgovor na prirodne katastrofe.
Dodatni problem predstavlja činjenica da je Sánchez jedan od najglasnijih europskih kritičara Trumpove politike.
Velika Britanija bez jasnog financijskog plana
Ni Ujedinjeno Kraljevstvo nema potpuno razrađen put prema ispunjenju novih ciljeva. Vlada premijera Keira Starmera trenutačno ima osigurano financiranje za izdvajanja od oko 2,6 posto BDP-a, ali još nije predstavila plan kako dosegnuti NATO-ovih 3,5 posto za vojne sposobnosti.
Taj je problem naglašen nakon ostavke ministra obrane Johna Healeyja, a on je upozorio na nedostatak sredstava za buduće vojne projekte.
Mađarska pod novom vladom
Mađarska je prošle godine za obranu izdvajala nešto više od dva posto BDP-a, no nova vlada premijera Pétera Magyara suočava se s ozbiljnim proračunskim izazovima.
Analitičari procjenjuju da bi obrambena izdvajanja mogla privremeno pasti ispod NATO-ova minimuma od dva posto dok nova vlast pokušava stabilizirati javne financije nakon godina visokih deficita.
Pitanja se postavljaju i oko obrambenih brojki u Češkoj. Prag planira prikazati izdvajanja od 2,1 posto BDP-a, no dio tog iznosa uključuje i troškove modernizacije autocesta.
Takva praksa izazvala je određene sumnje među saveznicima, a premijer Andrej Babiš već je priznao da bi obrambena potrošnja sljedeće godine mogla ponovno pasti ispod dva posto.
Slovenija na udaru zbog metodologije
Posebnu pozornost NATO je usmjerio prema Sloveniji. Prema navodima iz diplomatskih krugova, Rutte je u pismu Ljubljani upozorio da službeni podaci o obrambenim izdvajanjima uključuju projekte koji se prema NATO-ovim pravilima ne mogu računati kao vojna potrošnja.
Kada bi se takvi troškovi izuzeli, slovenska izdvajanja za obranu iznosila bi oko 1,6 posto BDP-a, znatno manje od službeno prikazanih brojki.
Nova vlada premijera Janeza Janše ipak nastoji pokazati snažniju privrženost NATO-u i povećanju vojnih ulaganja.
Italija između Trumpa i birača
Iako je talijanska premijerka Giorgia Meloni jedna od Trumpovih najbližih saveznica u Europi, i ona se suočava s domaćim političkim ograničenjima.
Uoči izbora, koji se očekuju sljedeće godine, povećanje obrambene potrošnje nije osobito popularno među biračima. Rim za ovu godinu planira izdvajanja od oko 2,8 posto BDP-a za obranu i sigurnost, no stručnjaci upozoravaju da će NATO i Washington prije svega promatrati stvarni rast vojnih sposobnosti, a ne samo statističke pokazatelje.
Kako se približava samit u Ankari, sve je jasnije da će NATO-ove članice biti pod pojačanim povećalom. Dok neke zemlje ubrzano povećavaju vojne proračune, druge se suočavaju s političkim, financijskim i administrativnim preprekama.
A upravo bi one mogle prve osjetiti nezadovoljstvo američkog predsjednika jer od saveznika traži da obrambena obećanja pretvore u konkretna ulaganja.
