Iako je SAD dosad bio nesklon preuzimanju izravnih obveza, prepuštajući ih Velikoj Britaniji i Francuskoj, komentari iz Bijele kuće sada signaliziraju da je Washington možda spreman pomoći održati sigurnost od daljnjih ruskih napada nakon što se rat u Ukrajini završi, piše dopisnik BBC-jev za sigurnost Frank Gardner. Ipak, Trump je naglasio kako sigurnosna jamstva nipošto ne podrazumijevaju ulazak Ukrajine u NATO.

Kopnene snage

Najmanje vjerojatna opcija. Trump ovaj rat vidi prvenstveno kao europski problem, tvrdeći da se "nikada ne bi dogodilo da je on bio na vlasti". Slanje američkih kopnenih snaga, čak i u mirovnoj ulozi, u sukob koji mu je izrazito odbojan, zahtijevalo bi potpuni politički zaokret.

Zračne i pomorske patrole

Nešto izgledniji scenarij. Američko ratno zrakoplovstvo već sada provodi nadzorne letove iznad Crnog mora i drugih područja kako bi pratilo razvoj rata. Međutim, postoji golema razlika između nekonfrontacijskih izviđačkih misija i patrola koje bi bile spremne ući u izravan oružani sukob s nuklearnom silom kao što je Rusija.

Obavještajna podrška

Američki obavještajni podaci, prikupljeni satelitskim i zračnim putem, pokazali su se ključnima u pomoći Ukrajini da zaustavi napredovanje ruskih invazijskih snaga. U slučaju postizanja mirovnog sporazuma koji bi prihvatile sve strane, ovo je područje u kojem bi Sjedinjene Države gotovo sigurno bile voljne nastaviti pružati pomoć.

Logistika

Kakav god oblik na kraju poprimile britansko-francuske "sigurnosne snage' u sklopu mirovnog sporazuma, trebat će im opsežna logistička podrška. Iako je Trumpova administracija najavila namjeru smanjenja američke vojne prisutnosti u Europi, pružanje nesmrtonosne pomoći poput logistike područje je u kojem bi Washington vjerojatno bio spreman sudjelovati.