ZNANSTVENI SKUP

Trianon na Baranju utjecao i pozitivno i negativno

  • Autor: Kruno Kartus
  • Zadnja izmjena 18.06.2011 12:02
  • Objavljeno 18.06.2011 u 11:56
Izlaganja na skupu o Trianonu

Izlaganja na skupu o Trianonu

Izvor: tportal.hr / Autor: Kruno Kartus

Međunarodni znanstveni skup 'Trianon - dodiri i približavanja: povijesna zbilja na raskrižju vjerodostojnosti' održan u Belom Manastiru okupio je oko pedeset povjesničara, pravnika i ekonomista, eksperata za jedan od najpresudnijih dokumenata u europskoj povijesti

Stručnjaci iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Mađarske i Hrvatske analizirali su povijesna društveno-politička i strateška kretanja uoči, tijekom i nakon donošenja Trianona 1920. godine, koji je značajno prekrojio granice Mađarske

'Danas kada imamo ozbiljan povijesni odmak od gotovo jednog stoljeća, 91 godinu, sa značajno manjim emocijama, a puno više razboritosti dajemo stvarno stanje te po mnogočemu elementarno presudnoga sporazuma za razdijeljenu Europu nakon Prvog svjetskog rata.', rekao je otvarajući skup povjesničar Franjo Čičak

Sporazum su u palači Trianon u francuskom Versaillesu 4. lipnja 1920. godine potpisale sile Antante i Mađarske. Dvije trećine teritorija Mađarske podijeljeno je između Austrije, Čehoslovačke, Rumunjske i Kraljevine SHS, a velika Mađarska svela se na trećinu nekadašnjeg područja.

Voditelj odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku Ivan Balta objasnio je kako je sporazum značajno utjecao na područje Baranje, koja je kao ugarska županija podijeljena novom granicom pa je južni dio pripao Kraljevini SHS dok je veći sjeverni dio ostao Mađarskoj.

'Uvjetno negativan utjecaj očituje se kroz etničkim i gospodarskim pitanjima, slabljenju robne razmjene u Baranji, a uvjetno pozitivan utjecaj u sprečavanju rata i stradavanju ljudi.“, ocjenio je. Balta je zaključio da baranjsko područje danas postaje most suradnje na regionalnoj razini kao doprinos europskim integracijama.

Grad Rijeka u Trianonu se izričito spominje što je objasnio Željko Bartulović, profesor Pravnog fakulteta u Rijeci. On je obrazložio živopisnu političku scenu u tom gradu uoči i nakon Trianonu.

'Sporazum izričito navodi da se Ugarska odriče prava na Rijeku, a koliko je to značajno govori i činjenica o lučkom prometu – luka Rijeka u to vrijeme bila je deseta po prometu u svijetu.“, naglasio je Bartulović. Hrvatske, mađarske i talijanske političke grupacije okupljene u razne pokrete i institucije borile su se za vlast u gradu, koji uoči Trianona nije imao posve jasan međunarodnopravni status.

Ekolog Darko Getz ukazao je na nestanak glasovitog močvarnog područja Palača nedaleko Osijeka, godinama sustavno isušivanog i melioriranog životinjskog rezervata po bioraznolikosti bogatijeg od današnjeg Kopačkog rita.

'Bare Palače danas više nema, ali moramo je se sjetiti barem jednom godišnje na Dan močvara.“, predložio je Getz. Kada se već raspravlja o povijesnoj sudbini Baranje Getz je upozorio da nepovratno propadaju povijesni spomenici poput biljskog dvorca Eugena Savojskog. „Nejasno je zašto institucije na taj način dozvoljavaju nestanak povijesnih spomenika ili ih doslovce ruše kao što se to nedavno dogodilo u Kopačevu kada je srušen Narodni dom.“.

Skup su organizirali Zavod za baranjsku povjesnicu Beli Manastir, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta J.J. Strossmayera Osijek i Centar za kulturu grada Belog Manastira.

Franjo Čičak pohvalio je rad ravnatelja zavoda Davorina Tasliđića primjetivši da se upravo zahvaljujući njegovu znanstvenom angažmanu povijest Baranje istražuje na vrlo raznolik i opsežan način. „Malo je zavičaja koji se toliko znanstveno proučavaju kao Baranja i to zahvaljujući profesoru Tasliđiću koji je uspio na tome angažirati brojne znanstvenike i akademike.“, rekao je Čičak.

Na skupu su bili prisutni Ivan Doboš, gradonačelnik Belog Manastira i Kovácsné Bodor Erika, dogradonačelnica Mohača.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi