Crna Gora i Albanija zatražile su veću pomoć NATO-a u borbi protiv ruskih dezinformacija i pokušaja političkog utjecaja na zapadnom Balkanu. Ministri obrane dviju država upozoravaju na sve intenzivnije kampanje na društvenim mrežama kojima se, kako tvrde, nastoji destabilizirati njihove zemlje. Za pomoć traže posebne NATO-ove stručne timove, osobito uoči predstojećih izbora i u trenutku kada obje države nastoje ubrzati pristupanje Europskoj uniji
Crnogorski ministar obrane Dragan Krapović i njegov albanski kolega Ermal Nufi u odvojenim su razgovorima za Politico poručili da NATO mora snažnije odgovoriti na ruske hibridne prijetnje u regiji. 'Rusija kontinuirano provodi informacijske kampanje usmjerene na ranjivosti crnogorskog i drugih društava na zapadnom Balkanu', upozorio je Krapović.
Rekao je da Crna Gora nema dovoljno razvijene kapacitete za odgovor na takve prijetnje, posebno kada je riječ o opremi, stručnom osoblju i strateškoj komunikaciji.
Slične probleme ističe i albanski ministar Nufi, koji tvrdi da su tijekom protekle godine učestale kampanje na društvenim mrežama koje potiču mržnju. Uočene su, kažu, aktivnosti organizacija koje su neizravno povezane s Rusijom. 'NATO bi se trebao pobliže pozabaviti tim pitanjem', poručio je.
NATO bi mogao poslati posebne timove
Obje zemlje, koje su već članice NATO-a, traže upućivanje stručnjaka specijaliziranih za suzbijanje hibridnih prijetnji. Takvi timovi obično okupljaju desetak stručnjaka iz država članica, a njihov je zadatak pomoći u prepoznavanju prijetnji, koordinaciji odgovora i jačanju otpornosti institucija.
Savez ih je počeo razvijati 2018. godine, a Crnoj Gori pomoć je već pružena 2019. Albanija je sličnu podršku dobila 2022., nakon velikog iranskog kibernetičkog napada koji je onesposobio dio državnih digitalnih usluga.
Saveznici su spremni razmotriti novi zahtjev, premda bi za slanje tima u pravilu bila potrebna suglasnost članica, doznaje Politico. Predstavnik NATO-a potvrdio je da Savez na zahtjev može pružiti dodatnu pomoć.
Rusija i Iran iza prosvjeda u Albaniji?
Albanski premijer Edi Rama optužuje Rusiju i Iran da potiču protuvladine prosvjede zbog korupcije. Blerjana Bino, stručnjakinja za komunikacije i suosnivačica istraživačkog centra SCiDEV u Tirani, upozorava da treba razlikovati dokumentirane ruske dezinformacijske kampanje od optužbi o organiziranju prosvjeda.
Ranija istraživanja potvrdila su širenje proruskih narativa o NATO-u, europskim integracijama i društvenim pitanjima, ali nema dokaza da Moskva ili Teheran stoje iza aktualnog prosvjednog pokreta, napomenuka je Bino. 'U ovom pokušaju vlade vidimo način da se delegitimizira opravdano nezadovoljstvo građana', izjavila je Bino za Politico.
Rusija i Iran odbacili su optužbe o umiješanosti u prosvjede. Dio NATO-ovih diplomata također upozorava da Albanija eventualnu pomoć Saveza ne bi smjela koristiti za unutarnjopolitičke svrhe.
Moskva nastoji ojačati utjecaj u Crnoj Gori
U Crnoj Gori ruske informacijske kampanje imaju drukčije političke ciljeve, smatra politolog Ljubomir Filipović sa Sveučilišta Arizona State. Kako ocjenjuje, Moskva nastoji ojačati podršku prosrpskim i proruskim političkim strankama, koristeći pritom i postojeće veze sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
Krapović upozorava da bi izazovi mogli postati još izraženiji tijekom parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, predviđenih za ljeto 2027. godine. Albaniju lokalni izbori očekuju već u svibnju, a obje zemlje nastoje napredovati prema članstvu u EU-u. Crna Gora želi pristupiti Uniji do 2028., a Albanija do kraja desetljeća.
Crnogorski ministar zato traži i češće posjete visokih NATO-ovih dužnosnika, smatrajući da bi time Savez pokazao važnost koju pridaje sigurnosti zemlje. 'NATO i EU moraju ostati snažno prisutni, i praktično i politički', poručio je.
Razlike između dviju država vidljive su i u odnosu građana prema NATO-u. Prema istraživanju Saveza provedenom ovog proljeća, koje je dobio na uvid Politico, ostanak u NATO-u podržava 95 posto ispitanika u Albaniji, ali samo 52 posto u Crnoj Gori, najmanje među članicama Saveza.