U Njemačkoj su tako pronađeni dronovi i eksploziv za koje se sumnja da su bili povezani s pripremom napada na zračnu luku u Leipzigu. U Crnom moru oboren je pak dron u blizini plinske platforme, a europske sigurnosne službe već su istraživale i navodni ruski plan za atentat na čelnika velike obrambene kompanije.

Unatoč tome, europski čelnici i dalje uglavnom izbjegavaju govoriti o ratu. Umjesto toga koriste izraz 'hibridni rat', dovoljno širok da obuhvati niz neprijateljskih aktivnosti, ali i dovoljno oprezan da EU i NATO ne dovede do pitanja o otvorenom vojnom odgovoru.

Sigurnosni stručnjaci, diplomati i obrambeni dužnosnici s kojima je razgovarao Politico upozoravaju da riječ 'hibridni' može ublažiti dojam ozbiljnosti prijetnje i prikriti koliko je sukob s Rusijom već eskalirao.

Njemački istražitelji ovog tjedna pronašli su treći dron i eksploziv povezane s planiranim napadom na zračnu luku, a kancelar Friedrich Merz poručio je da se zemlja suočava s 'vrlo stvarnim prijetnjama' i pojačanim djelovanjem 'hibridnih napadača'.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nakon incidenta u Crnom moru upozorila je pak da je Europa izložena 'sve intenzivnijoj kampanji prijetnji' i 'hibridnom ratovanju'.

Raste i broj incidenata zbog kojih pojedine obavještajne službe strahuju da bi Rusija u konačnici mogla pokušati testirati odlučnost NATO-a izravnim napadom na neku njegovu članicu, a direktor CIA-e John Ratcliffe ovog tjedna otputovao je u Moskvu kako bi upozorio Kremlj da ne napada članice Saveza.

'Doista jesmo u hibridnom ratu, koji više i nije toliko hibridan', rekao je Camille Grand, bivši pomoćnik glavnog tajnika NATO-a, a danas čelnik Europskog udruženja zrakoplovne, sigurnosne i obrambene industrije.

On kaže da su čelnici obrambenih kompanija posljednjih mjeseci pojačali osobno osiguranje nakon prijetnji upućenih čelniku Saaba i otkrića plana za atentat na direktora njemačkog obrambenog diva Rheinmetalla. Europske institucije ipak nastoje izbjeći dojam da je Rusija pred izravnim vojnim napadom na neku europsku državu. 'Možemo vrlo jasno reći da europske službe ne vide rizik od napada na europske zemlje', rekao je visoki dužnosnik EU-a pod uvjetom anonimnosti.

Zašto Europa i dalje govori o 'hibridnom ratu'

Pojmovi 'hibridna prijetnja' i 'hibridno ratovanje' često se povezuju s radom bivšeg analitičara Pentagona Franka Hoffmana iz 2007. godine, premda nije potpuno jasno tko je prvi upotrijebio taj termin.

Europska komisija pod njime podrazumijeva kombinaciju prisilnih i subverzivnih aktivnosti te konvencionalnih i nekonvencionalnih metoda, od diplomatskih i vojnih do gospodarskih i tehnoloških. Cilj je ostvariti određene političke ili strateške interese bez prelaska praga formalno proglašenog rata. Jedan od dužnosnika EU-a objasnio je da se taj izraz koristi za aktivnosti koje ne uključuju izravne napade na europske vojne ili civilne ciljeve.

Takva terminologija omogućuje Uniji da izbjegne stanje otvorenog rata, a time i pitanje vojnog odgovora EU-a ili NATO-a. Nakon gotovo dva desetljeća sabotaža, kibernetičkih napada i provokacija takve su prijetnje za europske vlasti u određenoj mjeri postale gotovo svakodnevica.

Postoji i gospodarski razlog za oprez s riječima. Kada bi europske države službeno počele govoriti da se nalaze u ratu ili izravnom sukobu s Rusijom, posljedice bi mogle biti ozbiljne: ulagači bi mogli početi povlačiti kapital, a cijene osiguranja snažno porasti.

James Appathurai, zamjenik pomoćnika glavnog tajnika NATO-a za inovacije, hibridne prijetnje i kibernetičku sigurnost, smatra da taj izraz i dalje dobro opisuje ruske aktivnosti, uključujući upade dronova i zrakoplova u zračni prostor članica NATO-a i EU-a.

'Koristimo izraz 'hibridne aktivnosti' jer smo odavno otišli dalje od samih prijetnji, što se vidi iz kibernetičkih napada, sabotaža i upada dronova', rekao je, dodajući da NATO na takve poteze odgovara, među ostalim, koordiniranim protjerivanjem ruskih 'diplomata' ili raspoređivanjem vojnih snaga u Baltičkom moru radi zaštite podmorske infrastrukture.

'Kako možete tvrditi da niste u sukobu?'

Kritičari, međutim, upozoravaju da se izraz 'hibridni rat' počeo koristiti toliko široko da bi mogao stvarati lažan osjećaj sigurnosti, čak i kada se govori o atentatima, eksplozivnim napravama i upadima dronova. 'Trebali bismo jednostavno govoriti o sukobu', smatra Pawel Wieczynski, izvršni direktor obrambeno-tehnološke kompanije DataWalk.

Podsjetio je da je Rusija prošlog prosinca gotovo srušila cjelokupnu poljsku energetsku mrežu.

'Bili smo nekoliko minuta udaljeni od toga da cijela zemlja ostane bez električne energije. Pokušavaju dizati željezničke pruge u zrak, a u najmanje jednom slučaju u tome su i uspjeli. Šalju pakete napunjene eksplozivom. Tu je i golema količina kibernetičkih napada, a Poljska je kibernetički najnapadanija zemlja u Europi', rekao je.

'Kako možete tvrditi da niste u sukobu ako strana država ubija građane i diže vaše željezničke pruge u zrak?' dodao je, pozivajući se na ubojstvo Semjona Skrepeckog, umjetnika i otvorenog kritičara Vladimira Putina.

Grand smatra da se postupno intenziviranje ruskih aktivnosti može usporediti s načinom na koji je Zapad povećavao vojnu pomoć Ukrajini nakon početka ruske invazije 2022. godine. 'Počeli smo slanjem kaciga i vreća za spavanje, a završili na projektilima dugog dometa', rekao je.

Rusija, smatra on, koristi sličnu logiku postupnog pomicanja granica. 'To je metoda kuhanja žabe', kazao je Grand, opisujući situaciju u kojoj se na opasnost ne reagira dovoljno snažno jer se ona postupno razvija te ističući: 'Ono što nas je jučer šokiralo sutra postaje normalno, i tako sve dok se ne nađete u mnogo intenzivnijoj situaciji. Oni testiraju granice.'