analiza portala politico

Tko će preuzeti Kremlj, ovisi o tome kako će Putin otići s vlasti. Ovo su četiri moguća scenarija i odgovarajući pretendenti

04.10.2022 u 16:15

Bionic
Reading

Katastrofalna vojna avantura ruskog predsjednika Vladimira Putina (69) u Ukrajini povećala je izglede da će se njegova 22-godišnja vladavina približiti kraju. Način na koji će Putin otići iz Kremlja utjecat će i na ustoličenje njegova nasljednika, a portal Politico razradio je četiri moguća scenarija, uz odgovarajuće pretendente za poziciju novog ruskog vladara

Vladimir Putin neutralizirao je svoje suparnike i izmijenio ustav kako bi zadržao vlast. Šansa da je dobrovoljno preda novom vođi je mala, ali više nije zanemariva, konstatira Politico, navodeći kome bi ruski lider mogao ustupiti mjesto.

Operacija Nasljednik: Putin odlučuje tko će preuzeti žezlo u Kremlju

Nikolaj Patrušev — Superšpijun

Aktualni tajnik Vijeća sigurnosti Rusije i bivši šef ruske Federalne sigurnosne službe (FSB), nasljednice zloglasnog KGB-a, dijeli Putinov svjetonazor; gaji animozitet prema Zapadu, posebno SAD-u. S tim da su Patruševljevi stavovi ekstremniji od Putinovih. Svojedobno je, bez ikakvih dokaza, optužio bivšu američku državnu tajnicu Madeleine Albright da je rekla kako Sibir i Daleki istok ne bi trebali biti ruski; nagađalo se da je takav zaključak proistekao iz strogo povjerljivog projekta 'čitanja misli' zapadnih vođa. Patrušev je nedavno dodatno aktiviran, pa je bio i u službenom posjetu Kini. Ako postane predsjednik, ovaj 71-godišnjak vjerojatno će biti samo prijelazna figura.

Dmitrij Medvedev — Slugan

Ako ikome, Putin može vjerovati Medvedevu, svojoj davnašnjoj desnoj ruci još iz Sankt Peterburga. Dok je vladao Rusijom kao premijer, Medvedev mu je grijao predsjedničku fotelju i pritom dobio prolaznu ocjenu kao 'modernizator', obilazeći Silicijsku dolinu i koristeći iPad. Sada, kao zamjenik predsjedajućeg Vijeća sigurnosti, ponovno je izravno podređen Putinu, a njegovi pokušaji da se distancira od uloge šefovog trbuhozborca osuđeni su na propast. Ovaj 57-godišnjak dovoljno je mlad da ponovno vlada Rusijom, ali njegova sudbina neodvojivo je povezana s Putinovom.

Aleksej Djumin — Tjelohranitelj

Prema vlastitom iskazu, Aleksej Djumin jednom je spasio Putina od noćnog napada smeđeg medvjeda, ispraznivši okvir svog službenog pištolja pred noge zvijeri dok je prijeteći stajala na pragu jednog planinskog odmarališta. Neustrašivo lojalan, ali još uvijek human (medvjed je preživio); ima li boljih kvalifikacija za Putinovog nasljednika, ujedno onoga koji će zaštititi šefa od suđenja za ratne zločine u Haagu? Najistaknutiji veteran Savezne gardijske službe bio je i uspješan zapovjednik specijalaca u operaciji pripajanja Krima 2014. godine. Dvije godine kasnije Putin ga je imenovao guvernerom Tulske oblasti, ali bi mu upravo status Putinova miljenika mogao pomutiti izglede u borbi za vlast.

  • +9
Aleksej Djumin Izvor: EPA / Autor: ANATOLY MALTSEV

Dmitrij Patrušev — Princ

Nikolaj Patrušev nazvao je rusku špijunsku elitu 'novim plemstvom', a njegov sin Dmitrij Patrušev sada se spominje kao jedan od 'prinčeva' - vjerodostojan potencijalni nasljednik. Taj 44-godišnjak imenovan je ministrom poljoprivrede 2018., nakon školovanja na FSB-ovoj akademiji i vođenja državne Ruske poljoprivredne banke. On nema puno izgleda, ali bi svakako mogao ublažiti strahove da će Rusija, suočena s porazom u Ukrajini, pokrenuti samoubilačku nuklearnu eskalaciju. Nasljedni bi vladar, po definiciji, imao jači instinkt za preživljavanje od ludog diktatora skrivenog u podzemnom bunkeru.

Kremaljska urota: Putin je svrgnut, onesposobljen ili ubijen

Često se borba za nasljeđe vodila među insajderima iz Kremlja - što je britanski ratni vođa Winston Churchill slavno usporedio s 'borbom buldoga pod tepihom'.

Trojka

Možda je najbliža povijesna paralela s Putinom Staljin, čija je smrt 1953. pokrenula borbu za vlast u kojoj je kratkotrajna 'trojka' završila smaknućem jednog od svojih članova, omraženog bivšeg šefa tajne policije Lavrentija Berije. Kad bi Putin bio svrgnut, onesposobljen ili ubijen te zamijenjen kolektivnim vodstvom, njegova smrt mogla bi dovesti do deeskalacije sukoba sa Zapadom. Nezahvalno je nagađati tko bi mogao kovati zavjeru protiv Putina, ali najmoćniji predstavnici u Vijeću sigurnosti mogli bi biti 'šareni' - koliko god sada izgledali lojalni Putinu. Uz Patruševa seniora, to su šef FSB-a Aleksandar Bortnikov, ministar unutarnjih poslova Vladimir Kolokolcev, pa i oslabljeni ministar obrane Sergej Šojgu.

Mihail Mišustin — Premijer

Po ruskom ustavu, kada predsjednik nije u stanju obavljati svoje dužnosti, privremeno ih obavlja premijer. Time je Mihail Mišustin u najboljoj poziciji da postane vršitelj dužnosti šefa države ako se Putin ozbiljno razboli ili bude ubijen. Mišustin (56) je bio glavni ruski poreznik prije nego što je imenovan premijerom 2020., kada je Putin progurao ustavne promjene i praktički se zacementirao kao doživotni predsjednik. Kao lojalni krizni menadžer, Mišustin je nastojao minimizirati posljedice zapadnih sankcija, no hoće li ostati lojalan? Povratak palog vladara nije izričito predviđen ustavom.

Sergej Sobjanin — Moskovljanin

Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin mogao bi se uključiti ako prosvjedi u glavnom gradu snažno eskaliraju. Trenutno prosvjedi protiv Putinove mobilizacije nisu ni blizu Euromajdanu u Kijevu 2014., kada je svrgnut predsjednik Viktor Janukovič. Sobjanin je napravio pristojan posao kako bi metropolu učinio pogodnijom za život - uredivši parkove, povijesne zgrade i javni prijevoz. Prethodno, taj 64-godišnjak bio je guverner naftom bogate pokrajine Tjumen, šef administracije Kremlja i potpredsjednik Putinove vlade.

Obojena revolucija: Rusi ustali protiv Putina

Putinova patološka odlučnost da izbriše Ukrajinu s karte svijeta proizlazi iz njegovog straha od 'obojene' revolucije u Rusiji, piše Politico. Ukrajinci su već dvaput smijenili svoje vođe mirnim prosvjedima, u Narančastoj revoluciji i prosvjedima na Euromajdanu.

Aleksej Navaljni — Zatvorenik

Borac protiv korupcije Aleksej Navaljni bio bi glavni kandidat za vođenje ruske 'obojene' revolucije jer je prije deset godina pomogao organizirati goleme prosvjede protiv Putinova povratka na mjesto predsjednika. Prosvjed je propao, ali Navaljni je ustrajao, pa je otrovan i utamničen. Iznimno hrabro suprotstavlja se ratu i iza rešetaka, ali njegove šanse za dolazak u Kremlj nisu velike. Moguće je zamisliti njegovo oslobađanje nakon svrgnuća Putina, ali to bi bio tek prvi korak na dugom i zavojitom putu do vlasti u zemlji koja tek treba održati slobodne ili poštene izbore.

Mihail Hodorkovski — Izgnanik

Bivši naftni tajkun Mihail Hodorkovski (59) još je jedan kritičar režima koji se sukobio s Putinom i izgubio. Oduzeto mu je naftno carstvo Jukos, bačen je u zatvor na 10 godina i konačno je otišao u egzil. Njegova zaklada Otvorena Rusija, zabranjena u Rusiji, nastavlja s kampanjom za reforme i zasad ne pokazuje očitu ambiciju za preuzimanje postputinovske Rusije. Međutim stariji Rusi sjećaju ga se kao nemilosrdnog poslovnog čovjeka. Oni još pamte kaotične Jeljcinove godine i oligarhe koji su nagomilali ogromnu imovinu u korumpiranoj privatizaciji sovjetskih industrijskih pogona.

Mučna vremena: Vojni puč protiv Putina

Iako moderna Rusija nema povijest uspješnih vojnih udara, bilo bi pogrešno isključiti mogućnost da Putin bude svrgnut u oružanoj pobuni.

Mihail Mizincev — Mesar

Ministar obrane Sergej Šojgu i načelnik Glavnog stožera Valerij Gerasimov imaju iza sebe grozne ratove, što ih zapravo isključuje iz mogućeg preuzimanja vlasti. U Rusiji ne postoji tradicija vojnog puča, ali tu je general koji je napredovao na valu šokantne brutalnosti: Mihail Mizincev, 'mariupoljski mesar', vodio je razornu opsadu u kojoj je poginulo više od 20.000 civila prije pada ukrajinskog lučkog grada. Aktualni zamjenik ministra obrane, zadužen za logistiku, možda neće biti izravan pretendent na vlast, ali ga treba imati na oku.

Ramzan Kadirov — Vojskovođa

Čečenski moćnik Ramzan Kadirov, samozvani 'Putinov pješak', jedan je od najvećih ratnih huškača. Sukob karakterizira kao obračun između njegove osobne vojske, kadirovaca, i ukrajinskih boraca koje naziva 'neonacističkim đavolima'. Međutim njegovi ratnici bolji su na TikToku nego na bojištu, piše Politico, podsjećajući da Kadirov na Telegramu broji više od 2,6 milijuna sljedbenika. Pa ipak, bilo kakav pokušaj da se iskoristi Putinova slabost za vlastitu promociju izložio bi ga osobnom riziku, tvrdi pariški ekonomist Sergej Guriev, zaključujući da bi u slučaju političkih previranja u Rusiji vjerojatnije tražio više autonomije ili neovisnost za Čečeniju.

Jevgenij Prigožin — Plaćenik

Ako se itko trenutno doima kao vrhovni zapovjednik Rusije, to je Jevgenij Prigožin (61), poznatiji kao Putinov 'kuhar' koji vodi tajnovitu plaćeničku postrojbu Wagner, regrutirajući zatvorenike za odlazak na bojišnicu u Ukrajini. Prigožin je osobno pod zapadnim sankcijama i zbog farme trolova Internet Research Agency, a koja je navodno nastojala utjecati na američke izbore. Zanimljivo, ranio je tužio medije jer su ga povezivali s Wagnerom, da bi prošlog tjedna potvrdio ne samo da je osnovao postrojbu 2014., već i da je tada 'osobno čistio staro oružje'. Taj oligarh, čini se, 'miriše krv' u Moskvi iako bi preduvjet za bilo kakav njegov iskorak prema Kremlju bio potpuni i katastrofalni kolaps države.