Rusija namjerava u okviru proširenja posebne gospodarske zone izgraditi teretnu luku na Volgi, u Nižegorodskoj oblasti kako bi kompanijama olakšala put do međunarodnih tržišta preko Kaspijskog jezera i Crnog mora, objavila je regionalna uprava
Luka u Nižnjem Novgorodu, na sjevernoj obali Volge, već je povezana plovnim putevima s Baltičkim i Bijelim morem na sjeveru te Kaspijskim jezerom i Crnim morem na jugu. Nova luka bit će izgrađena 'preko puta', na južnoj obali Volge, u gradu Boru.
vezane vijesti
"Očekujemo da će (nova luka) značajno povećati obujam riječnih isporuka i omogućiti kompanijama iz Nižnjeg Novgoroda da dosegnu međunarodna tržišta putem Kaspijskog jezera i crnomorskog bazena", izjavio je guverner Nižegorodske oblasti Gleb Nikitin.
U okviru proširenja posebne gospodarske zone u Nižegorodskoj oblasti uz luku se planira i gradnja novih proizvodnih pogona, a na ulaganje se obvezalo deset kompanija iz metalurškog sektora, logistike i poljoprivredno‑industrijskog sektora, prenosi novinska agencija Interfax. Nova riječna luka nadovezuje se na gradnju prometne infrastrukture na Međunarodnom transportnom koridoru sjever‑jug (INSTC) koji bi trebao spojiti Baltičko more s Indijskim oceanom preko Kaspijskog jezera i Hormuškog tjesnaca.
Koridor se proteže od Sankt Peterburga u Finskom zaljevu i preko Moskve i Volgograda dolazi do Kaspijskog jezera, na koje izlaz, uz Rusiju, imaju i Kazahstan, Turkmenistan, Iran i Azerbajdžan. Iz ruske luke Astrahan brodovi bi Kaspijskim jezerom stizali u iransku luku Bandar e-Ahali.
Veza bi se nastavila željezničkom i cestovnim prometnicama do iranske luke na obali Hormuškog tjesnaca Bandar Abbas koji bi se potom brodovima povezao preko Indijskog oceana s Mumbaijem. Plan predviđa i gradnju prometnica uz obalu Kaspijskog jezera, u Kazahstanu, Turkmenistanu, Uzbekistanu i Azerbajdžanu.
Ugovor o gradnji tog 7.200 kilometara dugačkog prometnog pravca potpisali su još 2000. Rusija, Iran i Indija, a kasnije su im se pridružili Azerbajdžan, Bjelorusija i srednjoazijske zemlje. Dosad je dovršeno 75 posto planirane infrastrukture i posao dobro napreduje, usprkos geopolitičkim nestabilnostima na Bliskom istoku, ocijenio je u lipnju ove godine institut Gulf Research Center (GRC) sa sjedištem u Saudijskoj Arabiji i fokusom na široj regiji Perzijskog zaljeva, koja, uz šest članica Vijeća za suradnju GCC obuhvaća i Iran, Irak i Jemen.
Gradnja infrastrukture na koridoru sjever‑jug bila je tema i samita na kojem su se početkom listopada u Dušanbeu okupili čelnici Rusije, Kazahstana, Uzbekistana, Turkmenistana i Kirgistana, izrazivši želju za zajedničkim razvojem tog projekta, prema izvješću Asia Newsa. Koridor sjever‑jug osobito je važan za Moskvu budući da joj transport robe preko Kaspijskog jezera omogućuje izbjegavanje oštrih zapadnih sankcija.
Tako je, primjerice, ruska robna razmjena s Iranom u 2024. poskočila za 16 posto, na 4,8 milijardi dolara. Prema podacima iz Hrvatske enciklopedije, u robnom prometu na Kaspijskom jezeru prevladava nafta, zatim drvo, žito, pamuk, riža i natrijev sulfat.
