Je li došlo to 'pravo vrijeme'?

Na Zapadu sve glasnije grmi 'eureka' – nema države bez ljudi, pa ne može biti ni Palestine bez Palestinaca. Otkako je prošli tjedan Emmanuel Macron iskoračio iz utabane staze velikih zapadnih sila i najavio da će Francuska u rujnu priznati Palestinu, zakotrljala se snježna gruda i pokupila sa sobom i Veliku Britaniju, Kanadu i Maltu.

Dok je 75 posto članica UN-a već priznalo državnost Palestine, zapadni velikani dosad su govorili da čekaju 'pravi trenutak'. A izgleda da je s nezapamćenom humanitarnom krizom u Gazi, u kojoj ljudi svakodnevno umiru čekajući na hranu, u sve više država kucnulo 5 do 12. I dok se Macron s ozlijeđenim europskim egom u trgovinskom i vojnom pripetavanju sa SAD-om ovom najavom usput prsi pred najvećim Bibijevim pajdašem Donaldom Trumpom, britanski premijer Keir Starmer dosad je odolijevao pritiscima parlamenta i svoje stranke da se odvaži na taj korak, u strahu da se ne bi uvrijedio njegov anglosaksonski pobratim.

S obzirom na to da je iznenada odustao od protivljenja 'simboličkoj politici' i najavio priznanje Palestine, doduše kao ultimatum izraelskoj vladi ako ne napravi nešto po pitanju gladi u Gazi i uvjerljivo odustane od megalomanskih pretenzija, izgleda da mu je na kocki bilo ipak nešto važnije od prekooceanskog prijateljstva.

A koliko je ono čvrsto, pokazao je i izostanak Trumpove kritike na Starmerov potez, jer je za istu stvar Macrona pošteno oprao. I tako se sada po ovom pitanju u novoj osovini triju sila Starog kontinenta osamila Njemačka te i dalje hoda po jajima kad je u pitanju Izrael. A tu je i Italija, koja smatra da je priznanje državnosti prije osnivanja države kontraproduktivno jer bi moglo dati vjetar u leđa antisemitizmu i produbiti krizu na Bliskom istoku. Upravo te dvije zemlje sada predvode i europsku struju koja koči sankcioniranje Izraela zbog humanitarne krize, navodno tražeći još jednu šansu za Netanyahua. Istog onog Netanyahua koji je ovaj tjedan rekao da u Gazi izgladnjivanja - nema.

Potres od 8,8 po Richteru bez žrtava - čudo ili...?

U srijedu ujutro sve su nas probudile vijesti o potresu na ruskom poluotoku Kamčatki nadrealne magnitude 8,8 po Richteru, što po stručnjacima predstavlja šesti po jačini potres u povijesti. Usporedbe radi, onaj iz 2010. kod čileanskog grada Quirihue jednake magnitude ubio je 523 ljudi i uništio više od 370.000 domova.

Kako je u pitanju Daleki istok Rusije, očekujete da će se posljedice tog potresa preliti na cijeli svijet, što se u roku od nekoliko sati i dogodilo. Upozorenja na cunami izdana su milijunima ljudi diljem Pacifika, uključujući Rusiju, Japan, Sjedinjene Države i Meksiko. Poslovično spremni Japanci, poučeni iskustvom iz Fukushime, koju je 2010. pogodio potres jačine 8,9, evakuirali su oko 200 tisuća ljudi. Cunami se na kraju i dogodio, i to visine tri do četiri metra, no najveća katastrofa bila je poplava u gradu Severo-Kurilsku na obali otoka Paramušira.

Prema Ruskoj akademiji znanosti, ovo je bio najjači potres u toj zemlji u posljednje 73 godine, uz to da je epicentar bio na otvorenom moru, oko 130 kilometara od rijetko naseljene obale. Kamčatka se, kao i cijeli ruski Daleki istok, nalazi u tzv. Pacifičkom vatrenom prstenu – geološki izrazito aktivnom području poznatom po snažnim potresima i vulkanskim erupcijama. Ljudskih žrtava, srećom, nije bilo.

SAD i EU dogovorili carine, nisu baš svi zadovoljni

Nakon tjedana ili mjeseci cjenkanja SAD i EU postigli su okvirni trgovinski sporazum, a njega ne bi bilo da Trump nije poželio obići svoje terene za golf u Škotskoj, koja je, ako se dobro sjećamo, izvan EU-a. Ursula von der Leyen uhvatila je prvu priliku kad je mogla upecati Trumpa izvan Amerike te uz podršku Starmera izbjegla dodatno kompliciranje spora između dvaju saveznika koji čine gotovo trećinu globalne trgovine.

Prema sporazumu, gotovo svi europski proizvodi koji se uvoze u SAD carinit će se s 15 posto, uključujući automobile, na koje carina trenutno iznosi 27,5 posto, te poluvodiče i farmaceutske proizvode. Stopa od nula posto primijenit će se na zrakoplove i dijelove za njih, određene kemijske proizvode, generičke lijekove, opremu za poluvodiče, neke poljoprivredne proizvode i rijetke minerale.

Listi će se dodati još proizvoda, a o alkoholnim pićima tek se treba dogovoriti, što posebno svrbi Giorgiu Meloni, talijansku premijerku koja je s Trumpom pokušala ugovoriti izuzeće od carina za talijanska vina i žestoka pića koja se u impozantnim količinama izvoze u SAD. Zauzvrat, Unija se obvezala iduće tri godine kupovati američki ukapljeni plin (LNG) u vrijednosti od 250 milijardi dolara, kao i nuklearno gorivo te vojnu opremu, čime bi do kraja Trumpova mandata u SAD trebala ulupati 600 milijardi dolara.

Ovim sporazumom Europska komisija je najzadovoljnija te Von der Leyen tvrdi da je ovo 'najbolje što smo mogli dobiti', a najmanje su zadovoljni – Francuzi. 'Trgovinski sporazum koji je Europska komisija ispregovarala sa Sjedinjenim Državama donijet će privremenu stabilnost gospodarskim akterima kojima prijeti eskalacija američkih carina, ali je neuravnotežen', napisao je francuski ministar za europske poslove Benjamin Haddad na X-u, a taj stav ponovio je i francuski ministar industrije Marc Ferracci, rekavši da će biti potrebni dodatni pregovori koji bi mogli trajati tjednima ili mjesecima prije nego što se sporazum formalno zaključi.

Trump u krevetu s Epsteinom, ups, Sotonom

Svatko se češe tamo gdje ga svrbi, kaže stara narodna, a Trumpa puno više od svih svjetskih problema svrbi slučaj Jeffreyja Epsteina, osuđenog seksualnog zlostavljača koji je počinio samoubojstvo u zatvoru nakon što su se pojavile izgledne indicije da je s partnericom Ghislaine Maxwell podvodio maloljetnice visokom društvu Amerike. Proizlazi to iz činjenice da Trump, za razliku od svih drugih tema koje rješava bahato i odrješito, čim se spomene pokojni Epstein, reagira kao da mu je netko zabio iglu u stražnjicu.

Tko god ga pita bilo što u vezi s tom temom – bilo da zatraži ispunjenje obećanja o objavi sudskih spisa o tom predmetu ili da ga upita za mogućnost pomilovanja Maxwell – otrese ga kao insekta s rukava. 'Nemam veze s tim likom', komentar je američkog predsjednika na pitanje kako to da je više puta snimljen na njegovim tulumima. Što se tiče predizbornog obećanja – objave svjedočenja – Trumpova administracija ih je ovog tjedna formalno zatražila, no zapravo je u pitanju prevencija moguće štete ako iscure mimo njihove kontrole.

Nešto nalik prvoj epizodi nove, 27. sezone legendarnog animiranog satiričnog serijala South Park, u kojoj Trump, lica zalijepljenog na tijelo animiranog lika, leži u krevetu sa Sotonom. On mu u ne tako nježnom razgovoru dvojice ljubavnika poručuje da nije raspoložen za seks s američkim predsjednikom jer mu je 'još jedna nasumična kučka na Instagramu napisala da se nalazi u Epsteinovim spisima'. Nakon toga mu Sotona priznaje da mu se ne sviđa ni njegov mikropenis, toliko malen da 'ništa ne može vidjeti'. Trump je, kažu izvori iz Bijele kuće, pobjesnio kad je vidio ovu satiričnu inscenaciju. A kako i ne bi.

Ide Mile lajkovačkom prugom

Bježao je mjesecima, a sad zbilja nema kamo: Miloradu Dodiku ovoga puta neće pomoći ni evakuacijski zrakoplov predsjednika Republike Srpske parkiran u hangaru aerodroma u Mahovljanima, tek koji kilometar od njegove hacijende u Laktašima. Naime Žalbeno vijeće Suda BiH pravomoćno ga je osudilo na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog neizvršavanja odluka visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta.

Dakle narednih šest godina ne smije biti predsjednik Republike Srpske, no i dalje nije najjasnije tko će mu zaplijeniti taj predsjednički zrakoplov kojim je bježao prilikom prošlog pokušaja da ga se dovede u pravni okvir BiH, prvo u Izrael, onda u Moskvu, a više puta između – kud će suza nego na oko – za Beograd. Možda se prebaci nekom 'firmom Krstić' ili kao onaj Mile iz pjesme – lajkovačkom prugom, pa se još neko vrijeme skriva u nekom od praznih stanova koje njegova poduzetnička obitelj gradi po srpskim gradovima, oplođujući kapital stečen razgranatim biznisima sumnjivog porijekla.

Dodik se oglasio uobičajeno otresitim tonom, odbacivši presudu te poručivši Schmidtu da je 'baksuz' koji se 'već upetljao u politički život BiH tako što je mandat izabranog čovjeka u parlamentu Republike Srpske dodijelio nekome tko je izabran iz Kinder jajeta'. Ipak, priznaje da 'ovo neće stati, što god uradio ili ne uradio'. Je li ovo znak mirenja sa sudbinom, teško je reći, ali će u narednim danima biti nadasve zanimljivo pratiti što se dalje događa na ovu temu.

Nacizam naš svagdašnji

Dok posljednjih godina zagrižena 'američka ljevica' poprilično uspješno iskorištava najsnažniji alat za nametanje ideologije u dobu novih medija - popularnu kulturu - konkurencija sa suprotne strane političkog spektra na drugoj strani Atlantika, kako to obično biva, ne spava.

Njemačka krajnja desnica promijenila je lice – postaje mlađa i sve prisutnija na društvenim mrežama. Umjesto tradicionalnih parola i starog militantnog izgleda, sada joj oruđe regrutacije postaje popularna glazba, kao i šifrirani jezik, internetski memeovi i treninzi borilačkih vještina.

Na nedavnim izborima u Njemačkoj krajnje desni AfD postigao je povijesno najbolji rezultat. I dok je krajnja desnica u toj zemlji zbog nacističke prošlosti donedavno bila tabu-tema, danas sve više mladih bez ustručavanja poseže za simbolima i retorikom kakva je donedavno bila nezamisliva.

Stručnjak za krajnje desnu glazbenu scenu Thorsten Hindrichs ističe da desni ekstremisti sve češće koriste kodirani jezik – Hitler postaje 'šef', a nekada omiljeni im hardcore punk zamijenili su popularnom glazbom i rapom. Hit talijanskog DJ-a Gigija D'Agostina 'L'Amour Toujours' postao je tako svojevrsna himna tzv. prosecco-nacista – mladih koji su na elitnom otoku Sylt na melodiju te pjesme pjevali 'Njemačka za Nijemce – stranci van'.

Obavještajne službe upozoravaju na novi fenomen - regrutiranje kroz borilačke sportove, povratak skinhead kulture, ali i vojničkih čizama s bijelim žnirancima na i dosad dominantnoj hipsterskoj silueti. A sve se češće u javnosti koristi pozdrav rukom s prstima složenim u 'W' i 'P', što simbolizira white power (bijelu moć). 'Postalo je kul biti nacist', upozorava Hindrichs. I sve je više tinejdžera koji to ne pokušavaju sakriti.

Tko si još može priuštiti život u centru grada? Očito netko može

Dobro došli u doba u kojem je najam stana u centrima europskih metropola postao luksuz i za one dubljeg džepa. A s obzirom na to da cijene rastu, očito ima dovoljno onih još bogatijih koji si to mogu priuštiti. Cijene unajmljenog krova nad glavom u urbanim središtima Europe u posljednjih pet godina toliko su odletjele u nebo da na rijetkim adresama možete unajmiti trosoban stan za manje od 2000 eura mjesečno. Prema najnovijem izvješću Deutsche Banka, predvodnik tog balona je London, u kojem se u prosjeku za takav stan u centru treba izdvojiti oko 5000 eura.

Slijede Zürich, Ženeva i Amsterdam, gdje se traženi iznos vrti iznad 3800 eura, a ni Dublin, Pariz, Kopenhagen i München ne zaostaju puno. Sve su to gradovi u kojima visoka potražnja i još viši standardi čine stambeno pitanje pravom životnom jednadžbom.

Samo pet europskih gradova uključenih u analizu nudi trosobne stanove u svojim središtima za manje od 2000 eura: Atena (1080 eura), Budimpešta (1225 eura), Istanbul (1614 eura), Varšava (1881 euro) i Helsinki (1928 eura). Cijene jednosobnih stanova slijede isti uzorak. London je i tu najskuplji s prosjekom od 2732 eura mjesečno, a Atena je ponovno najpovoljnija s 595 eura.

Istanbul je u pet godina zabilježio rast najamnina od čak 206 posto za trosobne stanove, a Lisabon, Prag i Madrid skočili su između 60 i 80 posto. Rijetka iznimka je Helsinki, u kojem su cijene za trosoban stan porasle svega tri, a za jednosoban 18 posto. Iako Zagreb nije obuhvaćen analizom Deutsche Banka, prema podacima eNekretnina, prošle godine je prosječna najamnina stana od 60 kvadrata u centru grada iznosila 750 eura, čime je u tri godine skočila za 37 posto.

EU pokreće najrigorozniji nadzor AI sustava u povijesti

Od 2. kolovoza na snagu stupaju ključne odredbe Zakona o umjetnoj inteligenciji (AI Act), prvog sveobuhvatnog zakonodavnog okvira za regulaciju umjetne inteligencije na razini Europske unije, a on pokušava ukrotiti ChatGPT, Googleov Gemini, X-ov Grok i slične AI sustave.

Sve države članice obvezne su Europskoj komisiji prijaviti koja će nacionalna tijela nadzirati provedbu AI Acta i kontrolirati tržišni nadzor. Time proizvođači i pružatelji AI sustava formalno ulaze pod regulatornu lupu. No mnoge zemlje još nemaju ni timove, ni novac, ni plan. Regulacija dolazi, ali birokracija kasni - been there, seen that. U nekima su izbori zakočili pripreme, u drugima vlada kroničan deficit stručnog kadra. Stručnjaci upozoravaju da bez regulatora zakon ostaje mrtvo slovo na papiru. I ne, ne možete pobjeći iz AI nadzora – 'forum shopping' neće pomoći kada proizvod ulazi na jedinstveno tržište EU-a jer sustavi opće namjene od sada podliježu strožim pravilima transparentnosti, sigurnosti i autorskih prava.

Meta je već odbila potpisati kodeks – tvrde da guši inovacije. Google i OpenAI pak odlučili su igrati po europskim pravilima, barem zasad. Svi novi AI proizvodi moraju biti odmah usklađeni, a stari imaju još dvije godine da se dovedu u red. Kazne? Do 35 milijuna eura ili sedam posto globalnih prihoda, ovisno što je više.

Zvuči kao deja vu i nešto kao GDPR? Točno, i postoji bojazan da će fragmentacija opet razvodniti provedbu. Prava građana su u fokusu, ali pitanje je tko će ih štititi kad nacionalne agencije za to još ne postoje. EU gura AI Act u budućnost, no teret provedbe ostaje na državama koje još 'istražuju' koordinaciju, a od kolovoza svaka nova AI igračka mora proći strogu inspekciju.

Zakon o umjetnoj inteligenciji i dalje se uvodi postupno, kroz faze, te je primjena u cijelosti predviđena za 2. kolovoza 2027. godine. Do tada će pružatelji i korisnici AI tehnologija u EU-u morati naučiti plivati u sve kompleksnijem regulatornom okruženju koje će, barem u teoriji, štititi prava građana – bez gušenja inovacija.

Novi tjedan, novi kraj (novog starog) rata

Nakon pet dana intenzivnih sukoba Tajland i Kambodža zaustavili su krvoproliće, barem na papiru. Najsmrtonosniji okršaj u više od deset godina – koji je eskalirao u borbe teškim topničkim napadima na više lokacija duž njihove 817 kilometara duge kopnene granice – završio je privremenim primirjem, a pregovori vojnih zapovjednika zakazani su za idući tjedan. Premijer Tajlanda Phumtham Wechayachai i kambodžanski lider Hun Manet rukovali su se u utorak u Maleziji i rekli – dosta je. Iza njih – 38 mrtvih, mahom civila, i više od 300.000 raseljenih građana.

Ali mir nije baš odmah zaživio: Tajland je optužio Kambodžu za jutarnje napade na pet lokacija, na što su 'proporcionalno' uzvratili. Phumtham je umanjivao napetosti; iako se iz oružja još dimilo, poručio je: 'Trenutačno je sve mirno.' Dok zapovjednici traže slobodan termin za sastanak, na granici je napeto, ali (zasad) mirno. U gradu Kantharalaku, 30 kilometara od bojišnice, ljudi su se počeli vraćati – trgovine se otvaraju, vojska i civili dijele cestu.

Ovo nije prvi njihov granični sukob, pa eskalacija sukoba koji tinja već desetljećima i nije preveliko iznenađenje. Dvije države već se desetljećima spore oko linije koju je povukla bivša kolonijalna vlast. Ovaj put okidač je bilo ubojstvo kambodžanskog vojnika u svibnju te je izazvalo masovno gomilanje trupa. No ključ za prekid vatre nisu našli sami: malezijski premijer Anwar Ibrahim i sveprisutni Trump – bez kojeg nijedan sukob više ne može proći – bili su ključni posrednici. SAD je jasno poručio: carina od 36 posto na izvoz ostaje dok ne prestane pucnjava, pa Tajland i Kambodža, koji ovise o izvozu, nisu imali puno izbora.

I dok su čelnici u pozlaćenim dvoranama slavili sporazum, civili su konačno mogli izaći iz skloništa. Granica je i dalje militarizirana, ali tenkovi zasad stoje. Je li ovo trajni mir ili samo zatišje pred novu diplomatsku buru? Pa sudeći po povijesti odnosa...

Deepfake pornografija kao oružje u rukama tinejdžera

U Valenciji se dogodilo ono što je do jučer zvučalo kao zaplet distopijskog filma ili pak nove epizode serije 'Black Mirror'. Španjolska policija istražuje 17-godišnjeg mladića zbog sumnje da je pomoću umjetne inteligencije stvorio lažne gole slike školskih kolegica, i to kako bi zaradio. Šesnaest maloljetnica prijavilo je da su njihove slike kružile internetom, iako nikad nisu pozirale gole. Slike su bile uvjerljive, manipulirane AI-em i masovno dijeljene na društvenim mrežama, uz lažne profile i ukradene identitete. Sve žrtve su učenice iste škole, a šok je zavladao i među roditeljima i među nastavnicima.

Jedna od djevojčica sve je prijavila kad se lažni profil pod njezinim imenom pojavio s eksplicitnim sadržajem. Policija je utvrdila da su sve slike bile manipulacije stvarnih fotografija, kreiranih bez pristanka i znanja maloljetnica. Ovo nije prvi takav slučaj – prošle godine u Estremaduri je osuđeno 15 tinejdžera zbog istog obrasca ponašanja. Zasad su kazne minimalne: godinu dana uvjetno.

Španjolska vlada pokušava odgovoriti zakonom kojim bi se ovakvi deepfake sadržaji bez pristanka tretirali kao kazneno djelo, no zakon još uvijek čeka zeleno svjetlo parlamenta. U međuvremenu, AI alati za generiranje slika postaju sve dostupniji, brži i opasniji te se tehnologija koja je obećavala kreativnu revoluciju sve više koristi za osvetu, zlostavljanje i ucjene. Deepfake pornografija postaje oružje u rukama tinejdžera bez kontrole, a žrtve ostaju sramotno nezaštićene. I papa Lav XIV. opetovano upozorava na 'opasnost za ljudsko dostojanstvo' koju donosi AI, a ako institucije ne reagiraju na vrijeme, djeca će postati žrtve budućnosti koju ni sami nismo spremni razumjeti.

Srećom, Europa ipak postaje sve više svjesna ovog problema. Danska tako planira uvesti zabranu dijeljenja deepfake sadržaja na internetu, upozoravajući da bi digitalne manipulacije mogle pridonijeti širenju dezinformacija. Tamošnja je vlada nedavno objavila da postoji široka politička potpora u parlamentu za zakon kojim bi se zabranilo dijeljenje deepfakeova i drugih digitalnih imitacija osobnih obilježja. A Danska nije jedina koja uvodi mjere – brojne europske zemlje i institucije već su poduzele korake za regulaciju ove tehnologije.

Vjerovale su da su sigurne pa završile u arhivi hakera

Kada se aplikacija zamišljena kao zaštita za žene u online dejtanju pretvori u sigurnosnu noćnu moru – vrijeme je za ozbiljna pitanja. Tea Dating Advice, popularna američka aplikacija koja korisnicama omogućuje dijeljenje upozorenja o toksičnim partnerima, postala je meta hakera. U velikom i prilično ozbiljnom incidentu kompromitirano je više od 72.000 fotografija korisnica, među kojima su i one korištene za verifikaciju identiteta, pa i selfiji s osobnim dokumentima – materijal koji može poslužiti za krađu identiteta, lažne profile i deepfake manipulacije.

Tvrtka tvrdi da su slike bile 'trenutno brisane' nakon potvrde identiteta, no napad dokazuje suprotno. Korisnice koje su se registrirale do veljače 2024. sada su u potencijalnoj opasnosti. Naknadno su iz tvrtke objavili da su privremeno isključili funkciju razmjene poruka. Štite li nas aplikacije ili nas izlažu dodatnoj ranjivosti?

Tea je zamišljena kao alat koji ženama pomaže provjeriti je li netko u braku ili je činio prekršaje, koristi li lažni identitet ili ima lošu reputaciju - ukratko, sve one red flags i green flags koje često ne primijetimo na vrijeme kod potencijalnih partnera. Zvuči kao digitalna karma, ali balans između sigurnosti i privatnosti trenutačno je klimav za više od 1,6 milijuna korisnica aplikacije. Tea možda blokira snimanje zaslona i brisanje starih komentara, no sada je jasno da ni to nije bilo dovoljno. Osnivač Sean Cook tvrdio je da ju je stvorio kako bi 'zaštitio žene poput svoje majke', no aktualni skandal ruši to povjerenje. Žene su imale osjećaj kontrole, a završile su u arhivi hakera.

Stručnjaci za AI i sigurnost upozoravaju da su takvi podaci zlatni rudnik za deepfakeove, krađu identiteta i spoofing napade. AI tehnologija već sada omogućava generiranje uvjerljivih lažnih videa i glasova, s pravom osobom u krivom kontekstu. U toj kombinaciji čak i obična slika može postati oružje.

Američke savezne države uvode strože zakone, no praksa aplikacija i dalje ide ispred regulative. Tea nije prva – Tinder je 2014. imao propust koji je omogućio otkrivanje fizičke lokacije korisnika bez njihova znanja. Još poznatiji je slučaj aplikacije Ashley Madison iz 2015., kada su hakeri došli do osobnih podataka milijuna korisnika koji su tražili izvanbračne veze. Više nadzora i biometrije nije uvijek bolje rješenje. Ponekad je najbolja zaštita jednostavno - ne dijeliti.

Australci odrezali YouTube, Britanci blokiraju porno stranice ako ne pokažete dokument

Australija je prelomila - prva je zemlja u svijetu koja će zabraniti djeci korištenje YouTubea. Ali to nije sve.

Od 10. prosinca Australci mlađi od 16 godina više neće moći legalno koristiti društvene mreže, osim ako ne prođu verifikaciju. Novi zakon predstavlja radikalnu mjeru za zaštitu djece od štetnog sadržaja, ovisnosti i online predatora. Meta, Google, X i ostali tehnološki divovi sada će morati dokazivati da znaju koliko su im korisnici zapravo stari.

Facebook, Instagram, YouTube, Snapchat i X bit će prisiljeni provoditi provjere dobi i gasiti račune maloljetnika. I ne, nije dovoljno kliknuti 'da, imam 16 godina'. Razmatraju se metode poput bankovne potvrde, skeniranja dokumenata, AI detekcije ponašanja, pa čak i biometrijske identifikacije. YouTube već najavljuje da će koristiti AI za procjenu starosti gledatelja. Zakon ne navodi točno koje će se metode koristiti, ali kazna za nepoštivanje može doseći gotovo 50 milijuna australskih dolara.

No današnje klince nije baš tako lako zavarati. Premijer Anthony Albanese priznaje da će tinejdžeri vrlo vjerojatno pokušati zaobići sustav VPN-om, no to, kaže, nije razlog da odustanu od ovih mjera. Cilj je, poručuje australski premijer, vrlo jasan - izgraditi digitalni okoliš u kojem se djeca neće prepuštati algoritamskoj džungli bez nadzora.

WhatsApp, LinkedIn, Roblox i slične platforme, koje nisu 'klasične' društvene mreže, vjerojatno će biti izuzete od toga. Australska povjerenica za e-sigurnost imat će zadnju riječ o tome tko je unutra, a tko vani, dok je ministrica komunikacija Anika Wells istaknula da će se razumni koraci definirati u praksi, naglasivši da pravila nisu donesena s ciljem 'postavi i zaboravi', već 'postavi i podržavaj'. Ako Australija uspije, druge zemlje mogle bi slijediti njezin primjer.

U Ujedinjenom Kraljevstvu su pak na snazi zabrane koje se tiču pornografskih stranica. Odnedavno će svi tamošnji punoljetni građani koji žele pristupiti pornografskim internetskim stranicama morati dokazati da imaju 18 ili više godina, i to službenim dokumentima. Riječ je o jednom od najstrožih pravila za provjeru dobi na internetu u svijetu, a dio je novog Zakona o internetskoj sigurnosti (Online Safety Act), koji je britanski parlament usvojio 2023. godine.