Slovenija je postala prva članica Europske unije koja je zabranila uvoz, izvoz i prijevoz oružja i vojne opreme namijenjene Izraelu preko svog teritorija. Premijer Robert Golob povukao je ovaj potez, upozorivši da neće čekati reakciju Europske unije na stradavanja u Pojasu Gaze.

Kako, osim načelne osude humanitarne krize s kojom se suočavaju Palestinci, iz Bruxellesa nije stigla nikakva reakcija, Slovenci su, kako navode njihove vlasti, odlučili dosljedno i načelno zagovarati poštivanje međunarodnog prava i zaštitu ljudskih prava.

No što to znači u praksi? Stručnjak za obranu i geopolitička pitanja Marinko Ogorec tvrdi da je to demonstracija neslaganja s izraelskom politikom. Ranije su priznali državnost Palestine, a prije dva tjedna proglasili su nepoželjnima izraelske ministre nacionalne sigurnosti Itamara Ben-Gvira i financija Bezalela Smotricha. Može li najnoviji potez službene Ljubljane izazvati neke dodatne reperkusije po Sloveniju?

'Ono što Izrael radi u Palestini počeo je osuđivati veći broj europskih zemalja. Veći dio njih će vjerojatno donijeti slične odluke, no to neće ništa značiti na gospodarskom planu ili planu naoružavanja Izraela, jer oni imaju apsolutnu pomoć SAD-a, od kojih i nabavljaju najveću količinu streljiva, naoružanja i svega ostalog', rekao je Ogorec, dodavši da je to slučaj i sa Slovenijom.

Proliferacija iz Srbije

Ova mjera se najvjerojatnije odnosi na tranzit oružja prema Izraelu, ponajprije iz luke Koper. No otkud oružje dolazi? Poznato je da se preko luke Koper odvija velik dio industrijske trgovinske razmjene Srbije. Upravo je naš istočni susjed, prema podacima Amnesty Internationala iz 2009. godine, bio drugi najveći izvoznik oružja u Izrael u razdoblju od 2004. do 2007. godine.

Njihova vojno-tehnološka suradnja intenzivirala se nakon napada Hamasa, a koji je bio povod za reakciju što je dovela do trenutne situacije u Pojasu Gaze. Naime od 7. listopada 2023. pa do travnja prošle godine ukupna vrijednost izvoza oružja i vojne opreme iz Srbije u Izrael kretala se oko 15 milijuna eura.

U to vrijeme Vijeće za ljudska prava UN-a podržalo je poziv za prekid prodaje, prijenosa i preusmjeravanja oružja, streljiva i druge vojne opreme Izraelu kako bi se spriječilo daljnje kršenje međunarodnog humanitarnog prava te kršenje ljudskih prava. Upozorili su tada da ovakav oblik trgovine mora prestati.

No, prema pisanju Balkanske istraživačke mreže (BIRN), unatoč apelu UN-a, u srpnju prošle godine Srbija je u Izrael izvezla oružja i streljiva za još 7,3 milijuna eura. Iako nije poznato kojim se putevima ono dostavlja Izraelu, nije isključeno da se to odvija i preko luke Koper.

'Vjerojatno je da se u većoj mjeri to neće promijeniti. Srbija će nastaviti ispunjavati svoje ugovore vezane uz isporuku oružja Izraelu, tako da tu neće biti nekih većih promjena, ali te isporuke nisu u nekakvoj značajnoj mjeri', kaže Ogorec.

Trump (vjerojatno) zna za to

Dodaje da je Izrael 'u velikoj mjeri samodovoljan po pitanju proizvodnje naoružanja, opreme i streljiva te se u velikoj mjeri oslanja na SAD'. To je, naglašava, sasvim dovoljno za funkcioniranje njihove vojske. Sav ostali uvoz oružja Ogorec stoga smatra - političkom odlukom.

No kako je baš SAD najveći i najgorljiviji saveznik Izraela, pitanje je na koji način će reagirati Donald Trump. On je tek prije nekoliko dana postao svjestan toga da u Gazi vlada glad, ali i dalje bespogovorno brani politiku Netanyahua prema Palestincima. Ne treba zaboraviti ni to da je njegova supruga Melanija - Slovenka.

'Jedno su obiteljski odnosi, drugo su nacionalni interesi. U državnim odnosima ne postoje nikakvi emotivni segmenti, nego samo čisti interes. SAD ima velikih interesa prema Izraelu i u tom kontekstu svatko tko se na neki način tome suprotstavi nije dobrodošao u američkoj vanjskoj politici. To ne znači da će automatski odmah rušiti političke, gospodarske i sve ostale odnose. Da mu supruga nije iz Slovenije, Trump vjerojatno ne bi ni znao da postoji tako nešto', ustvrdio je stručnjak za geopolitiku.

A što je s Hrvatskom?

Slovenci još, kaže on, mogu prekinuti diplomatske odnose s Izraelom, ali nijednoj strani to ne bi trebalo uzrokovati velike probleme. No što je s Hrvatskom, koja se nalazi između izvoznika oružja i jednog od glavnih tranzitnih pravaca prema Izraelu? Ogorec tvrdi kako mu nije poznato to da Hrvatska ima slične dealove s Izraelom.

'Imamo sporazume po kojima smo korisnici određenih izraelskih sustava, dobivamo i uvozimo neke sustave', ustvrdio je.

Ranije su iz Vlade stizale poruke da se Hrvatska zalaže za 'dvodržavno rješenje', odnosno međusobno priznanje Izraela i Palestine, uz osiguravanje uvjeta za suživot u miru i toleranciji. No to u ovom trenutku djeluje jako optimistično. Kako će to utjecati na inače korektne, ali ne i intenzivne odnose dviju zemalja, trenutno je teško pretpostaviti.