Trumpov zabavnik: Putin je 'pun s**nja', a Željka Cvijanović muško

Na početku smo to zvali Trumpov zabavnik, onda jedno vrijeme više nije bilo zabavno, no ovaj tjedan američki predsjednik vraća se u ljetni način rada. Istina, počelo je nimalo zabavno – večerom s Benjaminom Netanyahuom, izraelskim vođom koji se i dalje trudi nametnuti kao glavni izvođač pripremnih radova za Trumpovu maštariju zvanu rivijera Gaza. Uz zveket srebrnih žlica opet se razgovaralo o mogućem raseljavanju Palestinaca iz Gaze, a na konkretno pitanje Trumpu je li moguće pomalo zaboravljeno rješenje s dvije države (Izrael i Palestinu), Trump je rekao 'Ne znam' i prebacio lopticu Netanyahuu.

U veselom svijetu Donalda Trumpa ovoga tjedna glavni negativac je pak – Vladimir Putin. 'Zasipa nas s puno sranja. Čitavo je vrijeme jako ljubazan, no na kraju se to pokaže potpuno besmislenim', samo je jedna od ilustrativnih rečenica izgovorenih o ruskom vođi koji mu, čini se, sve više ide na živce. A onda je preko CNN-a procurila i snimka s neke donatorske večere iz 2024. na kojoj se hvalio kako je Putinu zaprijetio da će 'bombardirati Moskvu' ako nastavi s napadima na Ukrajinu.

Bavio se Trump ovog tjedna i svojom omiljenom igračkom – carinama. U srijedu je obavijestio sedam zemalja, uključujući Alžir, Irak, Libiju i Filipine, o višim carinama, a istog dana je poručio liderima Gabona, Gvineje Bisau, Liberije, Mauritanije i Senegala da bi njih američke carine mogle zaobići. Po kojem kriteriju izvlači zemlje koje će nagraditi, a koje kazniti, nikako nam ne ide u glavu, no zato smo ovog tjedna postali svjesni i lingvističkih muka koje tište američkog predsjednika.

Prvi gaf bio je upravo vezan za carine, koje je američka administracija, uz spomenute afričke zemlje, natovarila i BiH te Srbiji, koje će od 1. kolovoza plaćati 30, odnosno 35 posto. U pismu u kojemu Predsjedništvo BiH obavještava o uvođenju uvećanih carina za proizvode iz BiH, obratio se trenutnoj predsjedavajućoj Željki Cvijanović u muškom rodu, nazivajući je 'gospodin predsjednik'. Ni Afrika nije ostala pošteđena lingvističkih gafova – Trump je prilikom bilateralnog susreta pohvalio liberijskog predsjednika Josepha Boakaija zbog njegovog izvrsnog znanja engleskog jezika, a da nije bio ni svjestan da je čovjek učio engleski od rođenja, jer u Liberiji je to službeni jezik. Sreća pa mu nije odmah udario i neke carine.

Musk više nije Trumpova pudlica: Može li kupiti fotelju u Bijeloj kući?

A Trumpov bivši najbolji prijatelj ili pudlica, kako ga je volio zvati, Elon Musk, u potpunosti se otrgnuo s lanca. U Americi, kolijevci dvostranačkog sustava, Musk je baš zapeo imati treću stranku. Ona se, pretenciozno – a kako drugačije – zove Američka stranka, i još uvijek nije najjasnije hoće li u njoj sjediti ikakvi ljudi ili će joj politike određivati Muskovo manipulativno AI čeljade GROK, koje se već počelo glasati – da ne kažemo groktati – kao njegov tatica.

Musk kaže da bi zasad bio zadovoljan s dva, tri zastupnička mjesta koja bi bila presudna kod donošenja novih zakona. No jasno je da tu njegove ambicije ne staju. To što se posljednji 'treći put' koji je nešto napravio u američkoj politici dogodio prije više od 100 godina, kad je Progresivna stranka Theodorea Roosevelta osvojila 27 posto glasova na izborima, ne remeti njegove planove. Još manje ga uzbuđuju komplikacije koje nova stranka u SAD-u mora proći kako bi postala iole relevantna: primjerice, u Kaliforniji treba predati potpise preko milijun birača kako bi uopće mogao na izbore.

Sve te tričarije mogu se kupiti novcem. Američki blogeri su izračunali da bi Musk u jednom potezu prešišao Trumpa kad bi svakom glasaču dao tisuću dolara za glas, što bi koštalo 77 milijuna dolara, a to je tek četvrtina njegove imovine. Ako može kupiti što god hoće, zašto onda ne bi mogao kupiti i fotelju u Bijeloj kući?

Balkan gori, a Vučić kao telefonira

Balkan gori i to u svakom smislu riječi: više desetaka šumskih požara haralo je proteklog tjedna u Sjevernoj Makedoniji, dok je u Srbiji samo u srijedu zabilježeno čak 628 požara na otvorenom prostoru. Ništa bolja situacija nije ni u Grčkoj, gdje ljudi bježe s ljetovanja u panici od buktinje, a vatrogasci krajnjim naporima suzbijaju buktinje koje prijete velikim gradovima. Makedonski požari odnijeli su i jedan život, pa je vlada proglasila kriznu situaciju, dok je u Srbiji Vučić morao odglumiti telefonski poziv u kojemu direktoru elektroprivrede zapovijeda da popravi nekakvu banderu stradalu u požaru.

Vučić, tradicionalno, ima puno većih problema. Diljem Srbije već su deset dana u toku blokade prometa, nasumične, proračunate i inteligentne, ali izrazito iritantne za srpsku vlast i tabloide koje prosvjednike zovu, pazi sad: blokaderima, teroristima, nacistima, stranim plaćenicima, domaćim izdajnicima, ustašama, bagrom, ološem, huliganima, idiotima, kretenima i imbecilima. Najdalje su dogurali u Užicama, gdje već tri dana uspješno blokiraju Ibarsku magistralu, i dalje glavnu prometnicu od Srbije prema moru, zbog čega je Vučić brže-bolje potrčao otvoriti autocestu na tom potezu, iako ona nema uporabnu dozvolu.

Promet su paralizirali i u većim gradovima, poput Beograda ili Novog Sada, ishodišta višemjesečnih prosvjeda zbog tragičnog pada nadstrešnice na željezničkom kolodvoru. Tamo su u četvrtak čak blokirali mostove koji vode prema Petrovaradinu, mjestu održavanja globalno poznatog festivala Exit, koji je, čini se, konačno odlučio prestati saditi tikve s Vučićem i pustiti bendove da s pozornice poručuju kako su mu ruke krvave. Exit će pobjeći iz Srbije, priča se u Egipat, a što će sva ta omladina koja ne vidi budućnost u svojoj zemlji, pitanje je za Vučića. On bi ih sve strpao u legendarni Ćacilend, no i njemu je presudila priroda – snažni udari vjetra doslovno su otpuhali improviziranu uličnu kuću studenata lojalnih Vučiću. Koliko smo upratili, za krpanje Ćacilenda još nije uputio ni jedan lažni telefonski poziv.

Robert Golob – veći anti-NATO baja od Sancheza?

Gori i politička scena u Sloveniji, a najnoviji požar potpalio je upravo premijer Robert Golob, koji je iz samo njemu znanih razloga zapeo forsirati referendum o članstvu zemlje u NATO-u. Sve je krenulo prošlog petka, kad je većina koju u slovenskom parlamentu tvori lijevi centar, uz podršku ekstremnijih lijevih, ali i desnih stranaka, izglasao referendum o obrambenim izdacima koje Slovenija, kao članica NATO-a koja je te obveze preuzela na zadnjem samitu saveza, do 2030. treba podići na 3 posto BDP-a. Istog dana iz Golobove stranke podigli su ulog, najavivši pokretanje procedure za konzultativni referendum o članstvu Slovenije u NATO-u.

E sad, kad bi to bilo tako lako, mogao bi to svatko. Ustavni stručnjaci su na sastanku u srijedu upozorili Goloba da malo prikoči, jer da je ugovor s NATO-om malo kompliciranija stvar i seže u domenu međunarodno preuzetih obaveza Slovenije, dok su čelnici parlamentarnih stranaka, posebno onih zdesna, nemalo zbunjeni, a bez njihove podrške Golob nema teoretske šanse osigurati dvotrećinsku većinu potrebnu za ovakvu odluku. Razlog zbog kojeg se Golob toliko trsi s mogućnošću izlaska iz NATO-a je, po svemu sudeći, oponašanje poteza španjolskog premijera Pedra Sancheza, koji je Trumpu šmekerski uvalio košaricu na temu izdvajanja iz proračuna za NATO. Golob bi, čini se, bio veći katolik od pape, da ne kažemo veći ljevičar od Sancheza, iako zdravorazumski argumenti tvrde suprotno. Pratit ćemo što se po ovom pitanju dalje krčka u deželi.

Tajvan se busa u 'prsa junačka': Ništa nas ne smije iznenaditi!

Naši stariji čitatelji sjetit će se masovnih vježbi civilne i vojne obrane u bivšoj Jugoslaviji, poznatih pod nazivom - Ništa nas ne smije iznenaditi (skraćeno NNNI). Nešto slično tome ovih dana prakticiraju Tajvanci. Na poligonima širom otoka pokazuju mišiće. Najveća vojna vježba u povjesti pod imenom Han Guang (u slobodnom prijevodu 'obrana svjetla naroda Han') tutnjat će deset dana kopnom, zrakom i morem. U nju je uključeno više od 22.000 rezervista i najnovije ubojite američke igračke poput tenkova M1A2T Abrams i raketnih sustava HIMARS.

Tajvanska vlada poručilo je građanima da se strpe ako malo zaglave u prometu ili ako im avion kasni. Poseban naglasak stavljen je na 'sive prijetnje', tj. na kineski običaj da šalju svoje brodove na izlete oko tajvanskog otoka. S druge strane mora, iz Pekinga nije dugo trebalo čekati na bijesnu reakciju. Sve je to, kažu, 'blefiranje, samoobmana i guranje otoka prema neovisnosti'. Glasnogovornik kineskog Ministarstva obrane, poručio je da 'nikakvi manevri ne mogu zaustaviti mač protiv neovisnosti'. Eto, Marko Perković Thompson nije jedini koji voli koristiti hladnu oštricu u simbolične svrhe.

Hladni rat ljeta gospodnjeg 2025.: U modi je vojnički maslinasto zelena

NNNI prigrlili su i Zapadnoeuropljani. U najvećoj europskoj luci Rotterdamu krenule su ozbiljne pripreme: stižu ratni brodovi, vojne vježbe, logistički planovi i to sve u režiji NATO-a. Sve s ciljem da se preduhitri napad Rusije koji glavni vojni umovi predviđaju da će se možda dogoditi do 2030. godine. Četiri do pet puta godišnje, plan je NATO-a, vojska će dolaziti na izlete u Rotterdam – ne turističke, već borbene. Brodovi će ostajati po nekoliko tjedana, da se malo osvježe, nadopune i uvježbaju.

Zanimljivo, unatoč veličini i važnosti, Rotterdam nikada nije imao zaseban vojni terminal, ni u Hladnom ratu ni za vrijeme Zaljevskog rata 2003. godine. Uz to, najavljena je i organizacija godišnjih amfibijskih vojnih vježbi unutar same luke. Ali to nije sve. U planu je i stvaranje zajedničkih europskih rezervi ključnih sirovina, ne samo nafte, već i bakra, litija i grafita. Predlaže se skladištenje lijekova, hrane i vode u blizini velikih logističkih središta poput Rotterdama. Uglavnom, preperska logika na velikoj skali.

EU se sprema za - SVE

I dalje nas prati NNNI psihoza. Glavno izvršno tijelo Europske unije, Komisija odlučila je ozbiljno pripremiti Kontinent za sve moguće apokaliptične scenarije – rat, pandemija, masovni nestanak struje… samo recite. Izradit će se strategija zaliha, ne samo maski i lijekova već i generatora, dronova, opreme za popravak podmorskih kabela i prijenosnih mostova. Do 2026. EU namjerava osnovati centar za kritične sirovine za zajedničku kupnju takvih dobara.

Također se radi na razvoju sustava za praćenje otpadnih voda koji bi 'djelovao poput radara za rano upozoravanje' kako bi otkrio zarazne bolesti prije pojave simptoma. 'Znamo s kojim se prijetnjama suočavamo... hibridni napadi, nestanci struje, ekstremni vremenski uvjeti i širenje bolesti. To više nisu neki rizici iz budućnosti. Zato pripravnost premještamo s margina na prvu crtu naše obrane', poručila je povjerenica za upravljanje krizama Hadja Lahbib.

Jugo se sprema, valovi dižu: Von der Leyen na vjetrometini

U sjeni tenkova, ratnih brodova i ogromnih skladišta igraju se igre moći među europskim čelnicima. Krajnji desničari u Europskom parlamentu zahukali su glasanje o povjerenju predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Znali su da nemaju šanse za uspjeh. Pokazalo je to i glasovanje gdje je njihov prijedlog prikupio 175 glasova dok je u obranu prve žene Bruxellesa stalo 360 europarlamentaraca. Ali, čini se da im krajnji cilj nije niti bio rušenje Von der Leyen već samo podsjetiti druge političke struje koliko je lagano izazvati politički potres u EU. Pitanje je samo hoće li sljedeći napad doći s lijevog centra, gdje su socijalisti i liberali sve nezadovoljniji njezinim političkim skretanjem udesno.

Ne bi ni to automatski dovelo do ostavke Von der Leyen – njezina Europska pučka stranka dominira u parlamentu – međutim značajno bi oteža rad birokratskih kotačića Bruxellesa. Sve se to dešava u trenutku u kojem bivši guverner Europske središnje banke, Mario Draghi, dramatično upozorava da se Europa suočava sa 'sporom agonijom'. Uskoro nas čeka novi megdan Komisije i Parlamenta na pitanju migracija. Lijevi centar se glasno izjasnio da niti po razno neće podržati novu direktivu kojom bi se olakšale deportacije migranata. Za Von der Leyen nema prostora za uzmak jer to traže nacionalni čelnici. Jugo se sprema, valovi dižu…

AI iz temelja mijenja Internet

A ako niste znali, način na koji konzumirate Internet mogao bi se uskoro iz korijena promijeniti. Naime, OpenAI, tvrtka koja stoji iza generativnog alata ChatGPT, uskoro izlazi na tržište s web preglednikom koji pokreće umjetnom inteligencijom, što bi trebalo predstavljati udarac za Google i njihov dosad neprikosnoveni Chrome. Tri neovisna izvora potvrdila su za Reuters da bi preglednik trebao biti lansiran u nadolazećim tjednima.

Ako novi preglednik koji razvija OpenAI počne redovito koristiti 400 milijuna aktivnih korisnika ChatGPT-a tjedno, mogao bi ozbiljno ugroziti ključni izvor prihoda Googlea – oglašavanje. Google Chrome jedan je od temelja Alphabetova oglašivačkog poslovanja, koje čini gotovo tri četvrtine ukupnih prihoda kompanije. Preglednik je dio šire strategije OpenAI-ja kojom žele integrirati svoje usluge u svakodnevni osobni i poslovni život korisnika.

Tvrtka, koju vodi poduzetnik Sam Altman, krajem 2022. lansirala je ChatGPT, čime je pokrenula globalnu revoluciju u području umjetne inteligencije. Naravno, na ovakav potez Altman se nije odlučio baš ničim izazvan – u travnju je ponudio Googleu da bi otkupio Chrome ako bi američki regulatori prisilili Alphabet na njegovu prodaju. No Google nije ponudio Chrome na prodaju i najavio je žalbu na presudu o monopolu. OpenAI je stoga odlučio razviti vlastiti preglednik, a kako ćemo za godinu dana zvati guglanje, pokazat će vrijeme.