Trump uveo carine Uniji pa se posvetio ozbiljnim državničkim poslovima: Šećer se vraća u Coca-Colu

Nakon što je istim postotkom prijetio Alžiru, Libiji, Šri Lanki i Bosni i Hercegovini, Donald Trump odlučio je od 1. kolovoza odrezati carinu od 30 posto na uvoz iz EU-a. 'Trgovinski odnos je daleko od recipročnog. Godinama smo pregovarali s EU-om o trgovinskom odnosu, ali su vaši veliki i dugotrajni suficiti, potaknuti vašim tarifnim politikama, neprihvatljivi', napisao je na svom legendarnom Truth Socialu i tako prebacio lopticu u Bruxelles.

Europska komisija je, kao i inače na Trumpove poteze, reagirala oprezno pogubljeno te odgovara uobičajenim briselskim birokratskim frazama o tome da će 'poduzeti sve potrebne korake za zaštitu interesa EU-a, uključujući donošenje proporcionalnih protumjera ako to bude potrebno'. Poneki premijer, poput nizozemskog Dicka Schoofa, usudi se procijediti da je ta najava 'zabrinjavajuća', a poneki Trumpov fan, poput Giorgie Meloni, još se uvijek nada da je moguć dogovor o blažim carinama.

Osim toga i petljanja s oružjem koje malo šalje, malo ne šalje Ukrajini, proteklog tjedna uglavnom se bavio stvarima iz domene našeg već uigranog Trumpova zabavnika. Već danima priprema se za put u Škotsku da bi obišao svoje terene za golf i onako usput se susreo s britanskim premijerom Starmerom, gnjavatorima iz njegova pokreta MAGA, koji ga maltretiraju da ispuni predizborno obećanje objave dokumenata o pokojnom svodniku Jeffreyju Epsteinu, poručio je da je on 'prilično dosadan', a ključni prioritet bilo mu je vraćanje šećera od šećerne trske u Coca-Colu, za što tvrdi da je to postigao. Sreća pa je Coca-Cola multinacionalna korporacija te će, kad jednom dođe u Europu, moći na miru popiti svoju zašećerenu Colu bez drakonskih carina.

Europski parlament poručio Von der Leyen: Dalje nećeš moći, plati pa ćeš proći

A Ursula von der Leyen je ovog tjedna na dvostrukim mukama, ne samo zbog Trumpa, već i na domaćem, europskom terenu. Predložila je novi europski proračun s najambicioznijim višegodišnjim financijskim okvirom ikad u iznosu od dva bilijuna eura, što je oko 1,26 posto bruto nacionalnog dohotka EU-a. A pazite ovo - u taj iznos uključena su sredstva za vraćanje kredita koje je Unija podigla za oporavak od pandemije. Otplata duga započinje 2028. i troškovi kamata i glavnice procjenjuju se na nadrealnih 25 do 30 milijardi eura godišnje.

Nego, što imamo u tom proračunu? Gotovo polovica, iznos od 865 milijardi, ići će državama kroz financijske omotnice, a njih ovoga puta kao u postkorona razdoblju neće trošiti na oporavak i otpornost, već na nacionalne i regionalne planove o partnerstvu. Milijarde će tako otići na koheziju, ruralni razvoj, ribarstvo i obalna područja, upravljanje granicama, socijalnu politiku, sigurnost hrane, migracije i unutarnju sigurnost. Ovdje je primjetan bitan rez, jer su ranije na troškove kohezije, tj. razvoja siromašnijih regija i poljoprivrede, odlazile više od dvije trećine proračuna.

Nešto sitno – oko 11 posto proračuna – dobit će i zemlje kandidatkinje za EU kroz program Globalna Europa, a iz ovog paketa izdvojena je Ukrajina te dobiva 100 milijardi eura kao izvanproračunsku stavku. Ursula je spremila 400 milijardi eura u čarapu za crne dane ili, ne daj Bože, situaciju poput pandemije covida.

Za razliku od Hrvatske, u kojoj kad premijer ili ministar financija predlože proračun zastupnici samo kimaju glavom i ispuštaju zvukove da je 'uravnotežen', u Europskom parlamentu većina je odmah uletjela đonom, pa on u ovakvom obliku sigurno neće proći. 'Snažna Unija zahtijeva snažan proračun', poručili su čelnici kluba pučana (EPP), socijalista (S&D), zelenih i liberala (Renew) te najavili da će 'braniti ambiciozan i robustan višegodišnji financijski okvir s povećanim resursima u usporedbi s razdobljem 2021.-2027.'. Usuglašavanje slijedi u narednim mjesecima, srećom – imaju vremena.

Nova ukrajinska premijerka spašava 'vojnika' Zelenskog?

A o Trumpovim hirovima – srećom po njega, barem ne carinskim – ovisi i Volodimir Zelenski. No i njemu je dojadila ta igra voli me-ne voli me oko Patriota i ostalih oružanih kerefeka, pa se posvetio unutrašnjim pitanjima. Konkretno – rekonstrukciji vlade, a nju će nakon pet godina stolovanja Denisa Šmihala, koji ostaje u fotelji ministra obrane, preuzeti dosadašnja prva potpredsjednica i ministrica gospodarstva Julija Sviridenko.

Izgledna buduća ukrajinska premijerka solidno se reklamira u zapadnim medijima, kako s progresivne strane (prva žena u toj fotelji nakon čuvene narančaste revolucionarke Julije Timošenko), tako i sa strane sposobnosti. Prati je ugled stručne i pragmatične menadžerice, sklone deregulaciji i operativnim rješenjima, s reputacijom osobe koja ne tolerira nepotizam ni lobiranje u izboru bliskih suradnika. Demonstrirala je to u ključnom trenutku energetske krize, kad je u roku od nekoliko mjeseci preusmjerila opskrbu gorivom s Rusije na Europsku uniju.

Pregovaračke vještine pokazala je i prilikom sporazuma sa SAD-om o mineralima te ga je praktički sama dogovorila s američkim ministrom financija Scottom Bessentom i tako spustila loptu nakon one ponižavajuće scene između Trumpa i Zelenskog u Bijeloj kući. Zelenskom je i inače lojalna – da nije, ne bi toliko daleko ni dogurala, a nakon premijerske fotelje u Ukrajini, ovisno o tome kako zemlja bude kotirala u međunarodnim institucijama, sigurno je čeka i neka fotelja u međunarodnim institucijama.

Ondje poplava, ovdje suša

To što su na jugu Europe vrućine malo popustile ne znači da i dalje ne pratimo devastirajuće efekte klimatskih promjena, u čemu su proteklih tjedna najgore prošle najveće velesile – SAD i Velika Britanija. Tek što su se smirile strašne poplave u Teksasu, izbile su nove na gusto naseljenom sjeveroistoku SAD-a. Već prvog dana, u ponedjeljak, odnijele su dva života u New Jerseyju te je ondje proglašeno izvanredno stanje, a nadrealne snimke stigle su iz New Yorka, gdje su ljudi mahnito bježali iz stanica podzemne željeznice na Manhattanu. Potopljene su stotine automobila, a u Central Parku izmjeren je intenzitet padalina od pet centimetara na sat, što je, kaže gradonačelnik Eric Adams, druga izmjerena količina u povijesti.

S druge strane Atlantika pak vape za vodom. Zbog najsušeg i najtoplijeg proljeća unazad više od 100 godina najveća britanska tvrtka za vodoopskrbu Thames Water u ponedjeljak je najavila privremena ograničenja u isporuci da bi se smanjila potrošnja u dijelovima južne Engleske. Restrikcije kreću 22. srpnja i pogodit će domaćinstva u nekoliko grofovija, uključujući Oxfordshire, Gloucestershire i Berkshire. Britancima koji tamo žive zabranjeno je zalijevati vrt, prati automobile i prozore ili puniti bazene i dječje bazenčiće na napuhavanje. Sličnim putem kreću i drugi opskrbljivači, pa čuvena engleska trava više neće biti tako zelena.

O privatnosti u privatnosti?

Šutnja je zlato. A neki imaju dovoljno zlata da tu šutnju i plate. Dobre stare izreke drži se i izvršni direktor Mete Mark Zuckerberg jer je, s vrhom svoje kompanije, postigao nagodbu s dioničarima koji su ih tužili zbog višekratnog kršenja privatnosti korisnika Facebooka, uključujući skandal s Cambridge Analyticom. Dioničari su od 11 članova uprave tražili da nadoknade tvrtki više od osam milijardi dolara kazni i sudskih troškova. Dogovor je postignut u četvrtak, uoči drugog dana suđenja. Točan iznos nagodbe nije poznat, a Meta je odbila komentirati detalje, pa se tako Zucki elegantno izvukao iz jednog od povećih skandala te će o privatnosti razmišljati - u privatnosti.

Naime Zuckerberg i ostali optuženi nagodbom su izbjegli svjedočenje pod prisegom, čime je spriječeno da javnost dozna kako je u Meti donošenje odluka dovelo do zloupotrebe podataka milijuna korisnika. Pravna stručnjakinja upozorila je da nagodba skriva odgovore na pitanja o potencijalnim nezakonitim praksama u toj kompaniji.

Podsjetimo, tužba je uslijedila nakon otkrića iz 2018. da je Cambridge Analytica, politička konzultantska tvrtka koja je radila za Trumpovu kampanju, imala pristup podacima milijuna korisnika Facebooka bez njihova pristanka. Dioničari su tvrdili da je Zuckerbergova pasivnost omogućila takvo curenje podataka, a optužbe su proširili i na druge direktore, poput Petera Thiela (Palantir), Reeda Hastingsa (Netflix) i Sheryl Sandberg, bivše operativne direktorice Mete. Ups.

Divlji zapad na baterije?

Nekad se na bicikliste gledalo ispod obrva na prometnicama, a sada su tu cestovnu Zlatnu malinu preuzeli - električni romobili, odnosno njihovi vozači. Ozljeda je sve više, pa i kršenja pravila u prometu, čemu je na kraj odlučila stati susjedna Italija, počevši od vozača - krivaca.

Naime njihova anonimnost uskoro postaje prošlost u toj zemlji. Ministarstvo prometa najavilo je nova pravila koja će uvesti registarske oznake za ova popularna vozila i obavezne kacige za sve vozače, bez iznimke. Više neće biti dovoljno samo stisnuti gas i nestati u gužvi. Sada će vas moći prepoznati po slovima i brojkama na naljepnici, kažu iz ministarstva.

Naljepnica s tri slova i tri broja postavit će se na stražnji blatobran ili upravljač, na visinu koja omogućuje da vas prepoznaju i pješaci s lošim vidom. Cijena oznaka zasad nije poznata, ali talijanske vlasti obećavaju da neće 'oderati' građane više nego što ih deru kazne za prebrzu vožnju.

Mjere dolaze nakon niza nesreća na romobilima diljem Europe. Samo u Hrvatskoj ove godine zabilježeno ih je 257, s 73 teško ozlijeđenih osoba. Liječnici iz splitskog KBC-a upozoravaju na 'epidemiju' prijeloma i ozljeda mozga, a policija apelira na roditelje da ne kupuju romobile djeci mlađoj od 14 godina.

Talijanski dužnosnici uvjereni su da će nove mjere vratiti red na ulice. Pa bi li Hrvatska trebala slijediti njihov primjer i riješiti ovaj 'Divlji zapad na baterije'?

Make kava great again

Brazilska kava trenutno juri preko Atlantika prema SAD-u brže nego ikad, i to zbog sveprisutnog Trumpa i njegovih novih carina od 50 posto, a one stupaju na snagu 1. kolovoza. Trgovci doslovno preusmjeravaju brodove usred oceana, otkazuju pristajanja u drugim lukama i guraju kontejnere s kavom prema američkim dokovima da bi stigli na vrijeme. Neki čak iz zaliha u Kanadi i Meksiku šibaju kavu prema američkom tržištu, a uvoznici već dižu veleprodajne cijene, s uračunatom carinom za sve što stigne nakon dana D.

SAD, koji inače proizvodi tek jedan posto kave, sad panično grabi zalihu omiljenog napitka. Brazilci, koji pokrivaju trećinu američke potrošnje, govore da će je slati Europi i Aziji ako zažive carine. Predsjednik brazilske zadruge Expocacer otvoreno kaže da od njihove najave nisu sklopili nijedan novi ugovor s američkim kupcima.

Trump, koji očito želi Ameriku učiniti opet 'velikom', a i budnom i bez kave, dodatno ljuti trgovce. 'Carinu plaća uvoznik i prebaci je na potrošače, a vi se onda pitajte zašto latte košta osam dolara', kaže jedan od izvoznika. Strukovno američko udruženje uporno šuti o tom kaosu, iako su još u ožujku molili Bijelu kuću da barem kavu izuzme iz carinskih udara.

Ako SAD ne popusti, smiješi nam se brazilska kava u Europi, a Amerikanci će svoje jutarnje doze možda početi mjeriti na kapaljku.

Zagrli drvo u gradu bez betonskih ploča

Tri praščića gradila su kuće od slame, grančica i cigle. Od vuka se spasio samo onaj s kućom od cigle, no izgleda da ni grančice, točnije drvo, uopće nisu loše, naprotiv - riječ je o materijalu budućnosti.

Naime u predgrađu Stockholma niče najveći drveni grad na svijetu, i to bez ijedne betonske ploče. Švedska tvrtka Atrium Ljungberg ulaže 1,25 milijardi dolara u Stockholm Wood City, projekt koji bi mogao zauvijek promijeniti način na koji gradimo. Kvart Sickla, koji se gradi isključivo od drva, postat će simbol održive budućnosti i arhitektonska senzacija Europe.

Nekadašnja industrijska zona pretvara se u urbanu oazu s drvenim neboderima, školama, uredima i trgovinama. Prvi blok od 80 stanova bit će dovršen do kraja godine, a arhitekti poručuju: 'Građevinski sektor proizvodi trećinu svjetskih emisija CO2. Vrijeme je da to promijenimo – drvo je ključ.'

Šveđani su odabrali unakrsno lamelirano drvo (CLT) jer drvene zgrade emitiraju 81 posto manje stakleničkih plinova nego betonske. A osim ekoloških prednosti, drvo izaziva emocionalnu povezanost – posjetitelji prethodnih projekata viđeni su kako grle drvene stupove!

Iako su podovi od drva skuplji, gradnja je brža, a prostori su atraktivniji za najam. 'Ovo nije samo arhitektura – ovo je kulturna revolucija', poručuju investitori, uvjereni da će Stockholm Wood City postati globalni model za gradove budućnosti.