Veliki lijepi prekid: Elon i Donald više se ne ljube

Svi znamo što nas čeka kad idemo gledati vatromet. Svejedno, opet ćemo zapljeskati i oduševljeno uzviknuti promatrajući šarene eksplozije na noćnom nebu. Ništa manje spektakularan i zabavan nije 'veliki lijepi prekid' između Donalda Trumpa i Elona Muska. Svi smo znali da će do njega doći, mogli smo predvidjeti i kako će izgledati, ali opet, barem autor ovih redaka, s guštom ga prati.

Sve je počelo kada je Musk oštro kritizirao Trumpov 'veliki prekrasni zakon' o porezima i potrošnji. Nazvao ga je 'odvratnom gnusobom'. Musk smatra da taj zakon potkopava rad na smanjenju troškova tima koji je donedavno vodio, famoznog Dogea.

Na to je Trump novinarima rekao da je 'vrlo razočaran Elonom' jer je on navodno bio upoznat sa svakim detaljem zakona i nije imao nikakvih primjedbi. Istog trena krenula je lavina Muskovih objava na X-u. Za početak, nazvao je američkog predsjednika lažljivcem pa mu poručio da bi bez njegovih 270 milijuna dolara izgubio izbore, a onda je bacio bombu.

'Donald Trump je u Epsteinovim dosjeima. To je pravi razlog zbog kojeg oni još nisu objavljeni', napisao je Musk. Amerikancima sklonim teorijama zavjera to je melem za uši. Oni vjeruju da je Epsteinov slučaj prikriven i zataškan jer su u seksualna kaznena djela uključene mnoge javne ličnosti. Među njima je velik broj Trumpovih pristaša i zbog toga je Muskova objava još zločestija jer očigledno želi što više ogaditi donedavnog saveznika.

Trump mu nije ostao dužan – zaprijetio je ukidanjem milijardi dolara vrijednih državnih ugovora koje koriste Muskove tvrtke. U međuvremenu je Steve Bannon predložio nacionalizaciju SpaceX-a, a neki su išli i dalje, pozivajući na istragu Muskova državljanstva.

Uglavnom, neopisivo kaotična i zabavna politička sapunica.

S druge strane, ozbiljnim burzovnim investitorima nije nimalo bilo do šale. Dionice Muskove Tesle pale su za preko 14 posto u jednom danu, a tržišna vrijednost tvrtke smanjila se za nevjerojatnih 152 milijarde dolara.

Je li ovo definitivno kraj braka iz interesa najmoćnijeg čovjeka na svijetu i američkog predsjednika? Moguće, ali moguće je i to da ćemo ih za tjedan-dva opet vidjeti kako se grle i ljube.

Trump je poznat po selektivnom zaboravu, osobito kad je u pitanju politička korist. Sjetimo se samo njegova odnosa s Marcom Rubijem, aktualnim državnim tajnikom. Prije nego što je prvi put izabran za predsjednika Rubio ga je opisao kao 'prevaranta' koji ima problema s mjehurom, a Trump je njega nazvao 'nervoznim luđakom' s 'odvratnim problemom prekomjernog znojenja'.

Desetljeće kasnije sve je zaboravljeno, a Rubio je jedan od najodanijih Trumpovih sljedbenika.

Kako 'razdvojiti djecu u vrtiću'

Sjećate se – još prije koji tjedan optimistično smo gledali u Istanbul, nadajući se da će proplamsaji PR entuzijazma Trumpove administracije povodom poludogovorenog primirja između Rusije i Ukrajine rezultirati nečim realnim i opipljivim. Danas nam se stanje čini gorim nego ikad, a kraj rata sve dalje.

Pogledajmo samo ovaj tjedan: drugi krug pregovora u Istanbulu, održan u ponedjeljak, završio je nepunih sat vremena nakon početka. Rusi su se ljutito digli s pregovaračkog stola nakon što je tjedan započeo masivnim napadom Ukrajine dronovima na njihove zračne snage i strateške bombardere. Rusi tvrde i da je Ukrajina raznijela most kojim autocesta prelazi željezničku prugu, dok je pod njim prolazio vlak s 388 putnika. U tom je napadu sedam osoba poginulo, a njih 115 ozlijeđeno. Napali su i Krimski most, no u tom napadu, tvrdi Putinov glasnogovornik Peskov, nije bilo štete. Ukrajinci se pak hvale uspjehom operacije Paukova mreža, u kojoj su, tvrde, uništili najmanje 41 zrakoplov.

Sve je to bilo dovoljno da se Putin opet počne preispitivati trebaju li mu uopće mirovni pregovori. Ukrajinsku vladu nazvao je 'terorističkom organizacijom', a nije dužan ostao ni njihovim sponzorima, nazvavši ih 'sudionicima u terorističkim činovima'. Najavio je, naravno, i odmazdu, a time se u svom breaking news načinu rada našao shodnim pohvaliti i Trump. Zato je najavio sankcije i Rusiji i Ukrajini, uspoređujući ih s 'djecom u vrtiću koju je nemoguće razdvojiti dok se tuku'. Bez obzira na to jesu li Trumpove namjere dobre ili loše – a u ovo drugo gotovo nikad ne sumnjamo – ovom metaforom ipak je pogodio.

Pala vlada u Nizozemskoj, mogla bi i u Poljskoj

U proteklom vikendu Hrvatska je birala lokalne čelnike dok su dvije znatno ozbiljnije europske sile – Nizozemska i Poljska – doživjele ozbiljne političke turbulencije. U Nizozemskoj je pala ionako na jedvite jade sklepana vlada nakon što je vođa tvrde desnice Geert Wilders sa svojim PVV-om izašao iz nje. Nervozan zbog toga što ostali partneri u vladi nisu rekli ni A ni B na njegove planove o suzbijanju migracija i protjerivanju azilanata, Wilders je prekid s ostatkom vlade objavio na mreži X.

S obzirom na to da je Nizozemska već duže vrijeme politički nestabilna, a bivši premijer Mark Rutte, danas šef NATO-a, upravo svoju zemlju najviše pritišće da bude lider u povećanju izdvajanja za obranu kako bi se ispunili novi ciljevi tog saveza, možete samo pretpostaviti kakva je reakcija dojučerašnjih koalicijskih partnera. 'Zbog ovoga ispadamo budale', rekla je predsjednica konzervativne stranke VVD Dilan Yesilgoz, a ništa manje ljut nije bio ni premijer Dick Schoof jer sad treba organizirati povijesni samit NATO-a u Den Haagu dok mu se vlada raspada pred očima.

U još goroj situaciji je poljski premijer Donald Tusk. U prilično nepopularnom potezu za socijaldemokrate – prvi nam na pamet pada Boris Tadić, koji je istim manevrom praktički predao vlast u Srbiji Vučiću, a on je do danas ne pušta – poljska vlada ide na test u parlament te će se 11. lipnja glasati o povjerenju u nju.

Razlog je šokantan poraz Tuskova kandidata za predsjednika, liberalnog gradonačelnika Varšave Rafala Trzaskowskog na predsjedničkim izborima. Iako je otišao na spavanje kao pobjednik, tijekom noći došlo je do preokreta i s minimalnom razlikom pobijedio ga je euroskeptični povjesničar Karol Nawrocki. Tusk pokušava pretvoriti poraz u pobjedu, hrabreći svoje simpatizere da je poraz na izborima 'dan novog zamaha', što i nije neka taktika s obzirom na to da tek 32 posto Poljaka podržava trenutnu vladu.

Nawrocki je pak jedva dočekao vaditi mast Tusku, nazivajući ga 'najgorim premijerom od pada komunizma' te ojačavajući europsku osovinu Trumpovih fanova. U pitanju je bivši nogometaš i amaterski boksač koji nije nikako kotirao ni u konzervativnom PiS-u sve dok se početkom ove godine nije progurao u vrh stranke snažnim suverenističkim porukama i kontriranjem EU-u i NATO-u. Nije ni čudo što je prva čestitarka novom poljskom predsjedniku bila Marine Le Pen.

Ne diraj mi ćacija: Vučić na pogon Jadra udario na studente

Srbija je ušla u novu fazu ludila, a ozbiljno je potpaljuje onaj izraelski agent kaosa Srulik Einhorn, lik koji je pretvorio Benjamina Netanyahua u ono što jest danas. Nitko drugi, naime, ne bi mogao smisliti ovakav razvoj događaja: prošlog tjedna su studenti koji žele učiti, popularni ćaciji, najavili štrajk glađu dok država ne ukloni blokadere i vrati ih na fakultet. Aleksandar Vučić ih je prvo primio, zamolio da ne štrajkaju i obećao im da će sve biti u redu, a kad su se kamere ugasile, izdao im nove instrukcije.

Vođa ćacija, također popularni Miloš Pavlović, uputio se tako u srijedu navečer iz Pionirskog parka, gdje studenti koji žele učiti mjesecima kampiraju, u studentski dom. Dočekale su ga kolege blokaderi koji ga ne doživljavaju toliko popularnim, gađali ga ponekom limenkom i malo ga poprskali vodom, u maniri klasičnog studentskog pranka.

Vlast je – pazite ovo – u roku kraćem od 24 sata pohapsila njih 22, satima ih držala te neke još drži u pritvoru, a megaćacija, ranjenog limenkom u glavu, osobno je posjetio ministar zdravstva, pred kojega su ga doveli u kolicima i sve su to snimile stotine kamera državnih tabloida te su napadače na Pavlovića proglasili ni manje ni više nego – nacistima. U roku jednog dana Srbiju su preplavili naprednjački transparenti 'Bolje ćaci nego naci'.

OK, ne bi sve to mogao smisliti baš neki izraelski spin doktor, morao je još netko to malo pogurati. Recimo, Europska komisija, koja je donijela stratešku odluku da na popis 13 strateških projekata u području ključnih sirovina u trećim zemljama stavi i projekt Jadar u zapadnoj Srbiji – sjećate se, onaj protiv čije je realizacije prikupljeno 300 tisuća potpisa, pa se Vučić povukao dok ne obrlati EU. E pa, sad se i to dogodilo, a predsjednica parlamenta Ana Brnabić (ona kojoj je šef zabranio da ljetuje u svojoj kući na Krku) može vaditi mast protivnicima riječima da im je Europa omogućila zapošljavanje 20 tisuća ljudi. Protivnici i dalje ponavljaju – nećete kopati. Teško, jer Vučić je još jednom dokazao da može rovariti po Srbiji koliko god želi.

A gdje je Natasha? Kod AI Čarobnjaka iz Oza

A gdje je Nataša? To pitanje već godinama muči beogradsku grupu Poslednja igra leptira, a posljednjih mjeseci i klijente britanskog startupa Builder.ai, iluzije vrijedne 1,5 milijardi dolara koja je nedavno (napokon) prijavila bankrot, nakon mjeseci agonija i otkrića o sumnjivim transakcijama i napuhavanjima prihoda - među ostalim. No krenimo redom. Čelnici tog 'AI' startupa su, naime, zaboravili spomenuti jednu sitnicu: njihov revolucionarni sustav Natasha – navodno pogonjen umjetnom inteligencijom – zapravo su činile stotine inženjera iz Indije koji su ručno programirali aplikacije i odgovarali na korisničke upite.

'Natasha može izraditi softver jednako jednostavno kao što naručujete pizzu', tvrdili su ponosno osnivači. I doista može. Pod uvjetom da se male ruke slože, i to 700 njih, u nekom uredu u Bangaloreu.

Tako je, gotovo 75 godina nakon što je Dorothy krenula Žutim ciglenim putem prema Čarobnjaku iz Oza, samoprozvani Glavni čarobnjak (Chief Wizard) Buildera, Sachin Dev Duggal, ponudio svoju verziju fantazije – tehnološku. Obećao je svijet u kojem izrada aplikacija postaje laka, brza i pristupačna. Builder.ai navodno je to omogućio zahvaljujući moćnoj neuronskoj mreži Natasha.

Investitori su povjerovali u njegovu magiju. U Builder.ai su uložili Microsoft, SoftBank i Katarski investicijski fond, a vrijednost londonske tvrtke u 2023. godini procijenjena je na vrtoglavih 1,5 milijardi dolara. No, kao i u Ozu, kada se razgrne zavjesa – ispostavi se da iza sjaja ne stoji nikakav čarobnjak, već obični ljudi. U ovom slučaju - 700 programera koji su ručno slagali kod.

Da stvar bude gora, zaposlenicima je bilo zabranjeno koristiti izraze karakteristične za indijski engleski – sve da bi iluzija ostala netaknuta, a korisnici i dalje vjerovali da razgovaraju s umjetnom inteligencijom. Najviše je možda nastradao Microsoft, koji je u Builder.ai ulupao 455 milijuna dolara. Zlobnici bi rekli da su za taj novac zapravo kupili ljudski rad s lažnom etiketom 'AI powered'. Ali zlobnici… A onda, kad se sve raspalo, Duggal je – baš poput kakvog čarobnjaka – jednostavno nestao. Povukao se iz tvrtke i odselio u Dubai. Magija. Njegov nasljednik rekao je da su otpustili oko 1000 ljudi, što čini 80 posto radne snage tvrtke. Možda su pronašli Natashu?

Kolaps Builder.ai-ja ušao je u anale kao AI prijevara desetljeća, ali i dostojna konkurencija Theranosu nesretne Elizabeth Holmes i FTX-u još nesretnijeg Sama Bankman-Frieda. Jer mantra Silicijske doline, fake it till you make it, više nije duhovita ni domišljata – postala je kriminalna, a usto razotkriva epidemiju tzv. AI washinga: sve je više startupa koji običan SaaS žele prodati kao svemoćnog GPT poluboga.

I dok Dorothy još traži put kući, a Poslednja igra leptira traži svoju Natašu, tržište traži odgovore: gdje je 'stvarni' AI, a gdje samo dim i ogledala?

Mornarica Grete Thunberg: Ekološka flota protiv blokade Gaze

Greta Thunberg ponovno je na naslovnicama medija. Ovaj put ne zbog govora pred UN-om, prosvjeda ispred zgrada naftnih kompanija ili štrajka učenika ispred švedskog parlamenta, već zato što – plovi prema Gazi. Najpoznatija klimatska aktivistica ukrcala se na jedrilicu s još 11 međunarodnih aktivista, a s njom je i glumac Liam Cunningham (utjelovio je Davosa Seawortha u 'Igri prijestolja', op.a.), te u nedjelju isplovila na brodu Madleen iz sicilijanske luke.

Riječ je o misiji Freedom Flotilla, humanitarnoj floti koja nastoji dostaviti pomoć Gazi i ukazati na krizu u regiji, unatoč upozorenjima Izraela da će brod biti zaustavljen. Dolazak se očekuje – danas.

'Mornarica' Grete Thunberg' 'naoružana' je lijekovima, vodom i porukama, među ostalim. No jasno je da se 22-godišnja Thunberg ovom akcijom svjesno upisuje i u politički osjetljiv diskurs o ratu, pravu na otpor i granicama humanitarnog djelovanja. Onamo se, kaže, zaputila jer 'ne pokušavati znači izgubiti vlastitu ljudskost': 'Koliko god ova misija bila opasna, nije ni približno opasna kao šutnja svijeta pred životima izloženima genocidu.'

Jasno, ovo nije putovanje bez političkog konteksta. Thunberg je već ranije izazvala kontroverze propalestinskim stavovima, a zaradila je i optužbe za antisemitizam. 'Nema klimatske pravde na okupiranoj zemlji', govorila je, signalizirajući sve otvoreniji stav prema Palestini, što je izazvalo ozbiljne podjele čak i unutar njezina matičnog klimatskog pokreta. Njemački Zeleni također su je prozvali, ističući da 'mladi aktivisti ne moraju imati stav o svemu, ali moraju dijeliti osnovne vrijednosti poput zaštite židovske zajednice'.

O njoj se često piše kao o polarizirajućoj figuri – ili je svesrdno podržavate ili vam jednostavno ide na živce. No jedno je sigurno: ne može joj se poreći da se ne bori za nešto veće od sebe. Njezin aktivizam – bio on klimatski, društveni ili sada humanitarni – već godinama ima ogroman odjek, osobito među mladima. Sjetit ćete se, još kao tinejdžerica 2018. godine u Švedskoj pokrenula je Fridays for Future – pokret čiji su klimatski štrajkovi u školama uskoro dobili ogromnu sljedbu u cijelom svijetu, nakon čega se prometnula u ključnu figuru među aktivistima.

U proteklih sedam godina izazivala je svjetske lidere, prešla Atlantik jedrilicom umjesto avionom i optužila UN za krađu njezine budućnosti. Osoba je 2019. godine prema magazinu Time, s nominacijom za Nobelovu nagradu za mir, ali i djevojka koja svoj Aspergerov sindrom vidi kao supermoć jer joj 'daje jasnoću i upornost', kako je sama opisala.

Mlada Šveđanka je postala simbol, a simboli znaju biti teški za nošenje – osobito kad napuste zonu relativne sigurnosti i zakorače u aktivizam, što uključuje geopolitičke sukobe, vojne blokade i ljude s oružjem. Je li ovo nova era Thunberg, u kojoj postaje glasnogovornica svih globalnih nepravdi? Je li plovidba prema Gazi odvažan čin ili performans koji bi mogao zakomplicirati ionako osjetljivu situaciju?

Shein i tamna umjetnost digitalnog uvjeravanja

Ako ste se ikad zapitali kako je moguće da ste naručili majicu za 2,99 eura, a završili s 14 artikala u košarici, ne brinite – niste jedini. Prema novoj službenoj žalbi Europskoj komisiji, čini se da Shein, kineski div brze mode, koristi čitav arsenal digitalnih trikova kojima potiče pretjeranu potrošnju. Stručnjaci ih zovu 'mračnim obrascima'.

Potrošačke organizacije iz čak 21 europske zemlje odlučile su reći: dosta je. Optužuju Shein da koristi manipulativne metode poput lažnih odbrojavanja, pop-up prozora koji iskaču brže nego plaćanje karticom i poruka koje izazivaju osjećaj krivnje ako kliknete 'ne, hvala'. Tehnika se, kako fino kažu, zove confirm shaming. U prijevodu – kako te nije sram što ne želiš još jednu torbu koju ionako nećeš nositi?

Shein, naravno, odbacuje sve optužbe, izražava razočaranje time što ga nitko nije prvo pitao za objašnjenje i podsjeća da je 'sve to za dobrobit potrošača'. Jer tko još ne voli kad ga aplikacija uvjerava da će propustiti posljednji par čizama – iako ih sutra opet ima, i to još jeftinije?

Dok BEUC (Europska organizacija za zaštitu potrošača) na 29 stranica navodi što sve nije u redu – od toksičnih kemikalija u odjeći do iluzije popusta – Shein poručuje da bi se sve moglo riješiti da su ih samo lijepo pitali.

Volkswagen otpušta: 20.000 radnika odlazi 'dobrovoljno', još 15.000 čeka red

Njemački sinonim za stabilnost, inženjersku preciznost i sigurnost radnog mjesta krenuo je u ono što se u korporativnom žargonu naziva – društveno prihvatljivo restrukturiranje. U prijevodu: do 2030. godine oko 20.000 radnika napustit će kompaniju. No nisu to otkazi. To su 'dogovoreni odlasci'.

Kako je potvrdio šef ljudskih resursa Gunnar Kilian, riječ je o prijevremenim umirovljenjima i otpremninama, sve u sklopu velikog programa štednje.

U Njemačkoj Volkswagen zapošljava 130.000 ljudi, a planira ukupno 'optimizirati' čak 35.000 radnih mjesta, što je više od četvrtine ukupne radne snage.

'Prve mjere sporazuma Budućnost Volkswagena su na snazi i na pravom smo putu', izjavio je Kilian, ističući 'mjerljiv napredak' u rezanju troškova. Konkretno, Wolfsburg i još pet njemačkih tvornica već su krenuli smanjivati broj ljudi – pardon, transformirati strukturu radne snage.

Financijski direktor David Powells poručio je: 'Još uvijek imamo puno posla pred sobom.' Pogotovo jer su i dalje daleko od cilja: postati konkurentan i održiv brend do 2029. godine. A kako bi došli do toga, nekima jednostavno nema mjesta u toj viziji.

Volkswagen je prošle godine zaradio 12,4 milijarde eura, što je za njih skandalozan pad od 30 posto. I to iako je ukupni promet porastao na 345 milijardi eura. Razlog pada dobiti je nagli pad kineskog tržišta, kao i velika ulaganja, primjerice u novu tvornicu Audija u Bruxellesu.