Rusija priprema posjet odabranih američkih novinara okupiranom ukrajinskom gradu Oleški, u kojem je nakon više od četiri godine rata ostalo manje od 2000 stanovnika. Posjet se organizira u sklopu humanitarne operacije dogovorene uz posredovanje američke prve dame Melanije Trump, no američki časopis The Atlantic upozorava da bi Moskva mogla iskoristiti tu priliku kako bi svijetu prikazala uljepšanu sliku života pod ruskom okupacijom.
Dok se priprema doprema pomoći i evakuacija civila, stanovnici koji su uspjeli pobjeći iz Oleškog opisuju godine nasilja, razaranja, nestašica hrane i lijekova te svakodnevnog straha od dronova i mina. U gradu koji je prije ruske invazije imao oko 24.000 stanovnika danas ih je, prema procjenama Bijele kuće, između 1700 i 2000, uglavnom starijih osoba. Među njima je i pedesetak djece.
Grad Oleški se nalazi na lijevoj obali Dnjepra, nasuprot Hersonu, koji je pod ukrajinskom kontrolom. Ruske snage zauzele su grad početkom invazije u veljači 2022., a njegov strateški položaj učinio ga je važnim dijelom bojišnice na jugu Ukrajine.
vezane vijesti
'Mine su pod nogama, dronovi iznad glava'
Američka novinarka Zarina Zabrisky, koja od 2023. živi i izvještava iz Hersona, mjesecima istražuje humanitarnu katastrofu u Oleškima. Za The Atlantic razgovarala je s ljudima koji su pobjegli iz grada, ali i s onima koji su još uvijek ondje.
Jedna od njezinih sugovornica je Ljudmila, koja je sa suprugom Andrijem ostala u gradu nakon dolaska ruskih snaga. Vjerovali su da okupacija neće dugo trajati i nisu željeli napustiti svoj dom. 'Oleški su pakao stvoren ljudskom rukom usred civiliziranog svijeta', napisala je Ljudmila novinarki, tražeći da joj se zbog sigurnosti rodbine ne objavljuje prezime.
Kako je posvjedočila, ruski vojnici ubrzo su počeli pretraživati kuće, oduzimati dokumente i privoditi stanovnike. Tvrdi da su joj tijekom triju pretresa doma oduzeli ukrajinske putovnice te da su neki od njezinih susjeda bili ubijeni, pretučeni ili seksualno zlostavljani.
Život je dodatno otežan u lipnju 2023. godine, kada je uništena brana hidroelektrane Kahovka, što je izazvalo katastrofalne poplave. Velik dio Oleški završio je pod vodom, a gradska infrastruktura teško je oštećena. Ljudmila i Andrij vodu su tijekom ljeta skupljali od kiše, a zimi topili led. Nakon što im je u jednoj od borbi izbio požar na krovu, morali su napustiti kuću i preseliti se u napušteni dom u susjedstvu.
Andrij se poslije teško razbolio. Kako vozila hitne pomoći više nisu dolazila u njihovu četvrt, Ljudmila ga je jednog jutra kolicima odvezla do bolnice. Ondje, međutim, nije bilo potrebnih lijekova ni goriva za generator, pa liječnici nisu mogli obaviti operaciju. Andrij je preminuo 2025. godine.
Ni nakon njegove smrti Ljudmiline patnje nisu prestale. Tijekom zime voda se ledila u kantama unutar kuća, a hranu je tražila među zalihama napuštenih domova. Ulice su bile minirane, a dronovi su neprestano nadlijetali naselje. 'Mine su ispod vas, dronovi iznad vas. Smrt je posvuda, pod nogama i nad glavom', napisala je.
Ljudmila je uspjela pobjeći ovog proljeća. Od ljudi koji su ostali doznaje da je potraga za hranom u međuvremenu postala gotovo nemoguća.
UN potvrdio tešku humanitarnu katastrofu
Promatračka misija UN-a za ljudska prava u Ukrajini još je u lipnju objavila da su stanovnici Oleški i okolnih naselja izloženi ozbiljnoj nestašici hrane, nedostatku medicinske pomoći, napadima dronovima i opasnosti od mina.
Prema tadašnjim podacima UN-a, od početka 2026. u Oleškima i susjednoj Holi Pristanj poginulo je najmanje 29 civila, a 54 su ozlijeđena. Najveći dio tih stradanja povezan je s napadima dronovima, no UN nije mogao pouzdano utvrditi odgovornost za svaki pojedinačni napad.
Posljednja redovita dostava hrane u Oleške zabilježena je 26. svibnja. Od tada je opskrba bila vrlo ograničena, a stanovnici su se oslanjali na preostale zalihe i povremene pokušaje dostave pomoći.
Ukrajinske snage u međuvremenu su pokušavale dostavljati hranu dronovima jer je cestovni pristup gradu postao iznimno opasan.
Melania Trump posredovala u dogovoru
Nakon višemjesečnih neuspješnih pokušaja organiziranja humanitarnih koridora, Rusija i Ukrajina postigle su dogovor o privremenom prekidu vatre koji omogućuje dopremu hrane, vode i lijekova te evakuaciju stanovnika.
Bijela kuća zasluge za postizanje dogovora pripisuje američkoj prvoj dami Melaniji Trump, koja je, prema službenom priopćenju, sudjelovala u koordinaciji pregovora s ruskom i ukrajinskom stranom. Njezinu su ulogu priznali i ukrajinski dužnosnici te Kremlj.
Primirje je počelo 27. listopada, a ukrajinski i ruski povjerenici za ljudska prava u srijedu su potvrdili da se poštuje. U tijeku je razminiranje pristupnih cesta kako bi humanitarni konvoji mogli sigurno ući u grad, a civili koji to žele napustiti okupirano područje.
No uz tu se operaciju nameću nova pitanja.
Moskva će odabranim američkim medijima pokazati grad
Prema pisanju The Atlantica, Rusija namjerava iskoristiti humanitarnu operaciju za organizirani posjet američkih novinara Oleškom, pri čemu bi se njihovo kretanje odvijalo uz nadzor ruskih snaga. Američka konzervativna televizijska mreža Newsmax potvrdila je da je dobila ekskluzivan televizijski pristup operaciji te da će njezini novinari pratiti delegaciju koja ulazi u grad.
The Atlantic, pozivajući se na neimenovane izvore upoznate s organizacijom posjeta, navodi da bi pristup mogao dobiti i Fox News. Većini ukrajinskih i drugih neovisnih međunarodnih novinara ulazak na okupirano područje nije dopušten.
Zabrisky upozorava da bi takav obilazak mogao omogućiti Moskvi da međunarodnoj javnosti pokaže ruske vojnike kako dijele hranu, pomažu starijim ljudima i sudjeluju u evakuaciji, a pritom prikrije okolnosti u kojima su stanovnici posljednjih godina živjeli.
Problematičnim smatra moguće razgovore s unaprijed odabranim stanovnicima, vođene u prisutnosti ruskih vojnika i uz pomoć prevoditelja koje osiguravaju okupacijske vlasti. Ljudi čija sigurnost, hrana i mogućnost napuštanja grada ovise o vlastima koje kontroliraju područje teško mogu slobodno govoriti u takvim okolnostima, upozorava novinarka.
Kako Zabrisky ocjenjuje, postoji opasnost da Rusija, nakon dugotrajnog uskraćivanja ili otežavanja pristupa osnovnim potrepštinama, sada predstavi sebe kao spasitelja stanovništva.
Hoće li novinari razotkriti stvarno stanje?
Zabrisky smatra da ograničen pristup ne znači nužno da će američki novinari postati sudionici propagandne operacije. Naprotiv, upravo bi njihov rad mogao biti prilika da se preispitaju tvrdnje ruskih vlasti i javnosti pokaže ono što se godinama događalo u Oleškima.
No za to će, upozorava, morati izaći izvan unaprijed pripremljenih prizora i razgovora pod nadzorom. Humanitarna operacija za stanovnike Oleški predstavlja priliku da napokon dobiju pomoć ili napuste grad u kojem su godinama živjeli u iznimno teškim uvjetima.
