Nakon jučerašnjeg sastanka europskih čelnika, Donalda Trumpa, predsjednika SAD-a i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog jasno je da još ništa konkretno dogovoreno
O sastanku i mogućim rješenjima, Tonči Tadić, fizičar i stručnjak za nuklearnu energiju i dobar poznavatelj međunarodnih odnosa govorio je za RTL-a Danas.
Tadić je istaknuo kako je Moskva zadovoljna zato što Trump uporno ponavlja ruska stajališta.
Tri mogućnosti
'Postoje tri mogućnosti, jedna je da zastupa Ukrajinu i zapadne saveznike, druga je da zastupa Moskvu i treća je da zastupa kao neutralna nezainteresirana strana koja želi samo zaključenje mira da bi dobio Nobelovu nagradu za mir. Meni je najrealnija ova treća opcija, da njega zapravo ništa ne zanima osim Nobelove nagrade za mir i zavlačenja cijele priče s teme afere Epstein.
Ali treba napomenuti da opcija dva i tri nisu prihvatljive. Jer je Ukrajina 1994. pod pritiskom američkih sankcija predala sav svoj nuklearni arsenal Rusiji u zamjenu za američka sigurnosna jamstva i sigurnosna jamstva Velike Britanije prema Budimpeštanskom memorandumu', podsjetio je Tadić.
vezane vijesti
Dodao je da se Amerika i saveznici ne mogu se ponašati kao da ih se to ne tiče, jer su jamstva već bila dana i prekršena, i to 2014. godine kod aneksije Krima i početka sukoba u Donbasu, kao i danas.
Prema njegovim riječima, uvjete mira na sastanku na Aljasci diktirao je Vladimir Putin. No, dolazak Volodimira Zelenskog u Washington s jakom pratnjom doveo je u pitanje cijeli Putinov koncept koji je Trump u početku prihvaćao.
Postalo je jasno da bi Trump, ako se potpuno prikloni Putinovim zahtjevima, imao ozbiljne probleme sa zapadnim saveznicima. Europa, naglašava Tadić, traži mir koji jamči njezinu sigurnost i odbija nagrađivanje agresora. Dok Europa i Zelenski teže trenutnom primirju, Putin to odbacuje.
Zelenski sigurno neće u Moskvu
Tadić je podsjetio da je Trump još od ožujka slao Putinu ultimatume radi primirja, ali se ništa od toga nije ostvarilo. Umjesto većih sankcija Rusiji i masivnijeg slanja oružja Ukrajini, uslijedio je sastanak u Anchorageu na kojem su prevladala Putinova stajališta.
Na pitanje sigurnosnih jamstava, Tadić je rekao da ih je teško zamisliti bez nuklearne prijetnje. Da je Ukrajina zadržala barem deset posto arsenala, tvrdi, rata vjerojatno ne bi bilo. Stvarna jamstva mogu biti samo raspoređivanje NATO snaga s nuklearnim kapacitetima u Ukrajini, pri čemu bi napad na njih značio eskalaciju u opći nuklearni sukob. Druga opcija je sustavno i masovno naoružavanje Ukrajine suvremenim američkim oružjem, a ne kako je sada slučaj – na kapaljku i zastarjelim sustavima.
Govoreći o mogućem sastanku Zelenskog i Putina, Tadić smatra da on ne može biti u zemlji potpisnici Rimskog statuta zbog Putinova rizika od uhićenja. Realno je da bi se mogao održati u Rusiji ili SAD-u, s tim da Zelenski neće pristati na put u Moskvu.
'Sigurno neće biti u Rusiji jer bi Zelenskom bio ponuđen čaj s radioaktivnim polonijem ili nešto u tom stilu. Došli smo do faze gdje se počinje razgovarati o tom sastanku, ali s njim ne treba brzati', rekao je Tadić.
Takav susret, kaže, zahtijevat će tjedne priprema i pregovora dviju delegacija. Rusija će vjerojatno ponavljati zahtjeve iz ožujka 2022., poput neutralnosti Ukrajine i priznanja okupiranih teritorija, no tek će se vidjeti hoće li se i kako dogovor uopće postići.
