SVIJET U SEDAM DANA

Svemirska utrka Amerikanaca i Rusa pretvorila se u trku milijardera za najboljom raketom

11.02.2018 u 07:24

Bionic
Reading

Zbog najvećeg jednodnevnog pada burze na Wall Streetu 500 najbogatijih ljudi na svijetu izgubilo je 114 milijardi dolara. Njemačka metropola obilježila 10.316 dana bez Berlinskog zida, jednak broj dana koliko je Zid nekada dijelio grad na Istočni i Zapadni Berlin. Broj spolno sakaćenih žena do 2030. narast će na zastrašujućih 68 milijuna. Rusi vraćaju kući sjevernokorejske gastarbajtere čijih 90 posto zarade završava u blagajni Pjongjanga... O zanimljivostima prošlog tjedna čitajte u pregledu Davorke Grenac

Tko može bolje – privatnik ili država? Privatnik, kada je riječ o Elonu Musku i njegovu svemirskom programu Space X. Američki je milijarder 6. veljače uzbudio svijet povijesnim slanjem u svemir Falcona Heavyja, najmoćnije lansirne rakete u povijesti.

Elon Musk jedan je od tri milijardera vlasnika tvrtki za svemirske letove. Gotovo pola stoljeća nakon što su Buzz Aldrin i Neil Armstrong posjetili Mjesec nekadašnja svemirska utrka između Amerikanaca i Rusa danas se pretvara u trku najbogatijih pojedinaca oko toga tko ima bolju raketu. Britanac Richard Branson ima kompaniju Virgin Galactic za istraživanje svemira i svemirska turistička putovanja te najavljuje da će u travnju biti prvi turist u vlastitoj raketi, dok je najbogatiji čovjek na svijetu Jeff Bezos prije 16 godina osnovao Blue Origin, kompaniju za gradnju raketa za višekratno korištenje. Ali Musk je prvi pobrao slavu.

Visok kao 21-katnica i izgrađen da ponese u orbitu 64-metričke tone prtljage, teže od mase Boeinga 737 s putnicima, posadom, prtljagom i gorivom, njegov Falcom Heavy dvostruko je snažniji od najsnažnije rakete do sada. Stajao je 90 milijuna dolara, četiri puta manje od NASA-ine najveće rakete Delta IV Heavy, i može se opetovano koristiti.

Gledajući kako jedini teret Falcom Heavyja, sportski automobil Tesla Roadster, pluta svemirom s lutkom u svemirskom odijelu za volanom, a moduli se nakon obavljena zadatka tiho spuštaju na Zemlju fantastičnom preciznošću, ne možete se oteti dojmu da živimo budućnost.

  • +8
Ovo su najznačajniji trenuci lansiranja rakete Falcon Heavy Izvor: Profimedia / Autor: NN

Dok je Falcom Heavy uzletio u visine, burza na Wall Streetu prošlog ponedjeljka survala se u nezapamćen ponor. Najveći jednodnevni bodovni pad u povijesti Donald Trump je komentirao na Twitteru: 'Kada su u starim vremenima stizale dobre vijesti, burza je išla gore, a danas ide dolje. Velika greška.' Tog crnog ponedjeljka 500 najbogatijih ljudi na svijetu preko noći je izgubilo 114 milijardi dolara, izvješćuje Bloomberg. Najgore je prošao Jeff Bezos. Njegovih 116 milijardi istopilo se za 3,26 milijardi, što ne znači da je gubitnik. Zbog Trumpove porezne reforme, koja je bogate učinila još bogatijima, na njegovim se računima od 1. siječnja nataložilo novih 17,3 milijarde dolara.

  • +13
Njujorška burza, pad dionica Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

Toga istog ponedjeljka, 5. veljače, Njemačka je obilježila 10.316 dana bez Berlinskog zida. To je isti broj dana koliko je Zid dijelio grad na komunistički Istočni i kapitalističku enklavu Zapadni Berlin. Najmoćniji simbol Hladnog rata razdvajao je grad nešto više od 28 godina, sve dok nije srušen 9. studenog 1989. godine, za vrijeme sloma sovjetskoga carstva. U pokušaju bijega preko Zida na Zapad glavom je platilo 140 nesretnika.  

Dok Muskov ljepotan Tesla Roadster putuje u beskonačnost svemira, na Zemlji je 6. veljače obilježen Međunarodni dan nulte tolerancije na spolno sakaćenje žena. Ukoliko međunarodna zajednica ne poduzme nešto ozbiljno, broj sakaćenja zbog rasta stanovništva porast će do 2030. s 3,9 na 4,6 milijuna godišnje i u tih 12 godina doseći zastrašujućih 68 milijuna, više nego što cijela europska civilizirana zemlja poput Francuske ima stanovnika, upozorava generalni tajnik UN-a Antonio Guterres. Sakaćenje genitalija doživjelo je više od 200 milijuna žena i djevojaka u 30 zemalja na tri kontinenta, podsjeća na gnjusnu istinu generalni tajnik Guterres. Samo u Indoneziji milijun ženskih beba do jedne godine podvrgava se tom barbarskom običaju, kazuju novi podaci UN-ove Agencije za stanovništvo (UNFPA).

  • +27
Otvorene Zimske olimpijske igre - Pjongčangu 2018. Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

Uoči otvaranja Zimskih olimpijskih igara u Pjongčangu glavne su zvijezde u medijima bile sjevernokorejske navijačice, a od visokih uzvanika najviše je znatiželje pobudila sestra Kim Jong-una, Kim Yo-jong. Za to vrijeme Rusi su počeli protjerivati sjevernokorejske radnike migrante, slijedeći rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a o do sada najstrožim sankcijama protiv Sjeverne Koreje. To je jedan od načina uskrate sredstava za razvoj nuklearnog oružja jer 90 posto novca (od 200 do 500 milijuna dolara) koji šalju sjevernokorejski gastarbajteri kući navodno završava u blagajni Pjongjanga. Prošle godine Moskva je izdala 24.000 viza sjevernokorejskim radnicima migrantima.

Za to vrijeme domaći mediji slave Kim Jong-una jer je dopustio lansiranje nove marke piva, pozdravljajući njegovu nesebičnu 24-satnu borbu za 'bolji život građana'.

Zašto Rusi vole Putina unatoč siromaštvu, korupciji i nejednakosti, pitaju mnogi, potaknuti novom moskovskom izložbom 'Super Putin' s više od trideset portreta i skulptura bivšeg KGB-ovca u herojskim, ikoničkim i bizarnim pozama. Više od 80 posto Rusa smatra ga dobrim predsjednikom (postotak se ne mijenja od vremena pripojenja Krima), iako ih 50 posto istodobno smatra da zemlja ide u krivom smjeru.

U zemlji s najbrže rastućim brojem milijardera na svijetu Putinu naročito zahvaljuju 73 pripadnika tog povlaštenog kluba. Životni vijek Rusa produžio se na 71 godinu, šest godina više nego 2000., kada je došao na vlast, a većina je ponosna na to što njihov predsjednik jača vojsku i utjecaj u svijetu. Drugih 20 milijuna pak ne veseli plaća od 1000 kuna mjesečno i njezin pad četvrtu godinu zaredom, činjenica da 3000 osnovnih i srednjih škola ima zahode izvan zgrade, pa i ne u ledenom Sibiru, niti korupcijska hobotnica koja zemlju godišnje stoji 35 milijardi dolara.

P.S. Može li vam papanjem McDonaldsovih prženih krumpirića narasti kosa? Vjerojatno može, najavljuje svoje otkriće grupa japanskih istraživača s Nacionalnog sveučilišta Yokohama u novom broju znanstvenog časopisa Biomaterials. Tajna je u dimetil-polisiloksanu, kemijskom spoju iz skupine polimernih organosilikata, poznatim po viskoznim i elastičnim svojstvima, a McDonald's ga koristi za sprečavanje pjenjenja ulja prilikom prženja krumpirića.

Japanci su ga uspješno koristili u novoj terapiji za stimuliranje rasta dlačica na miševima, a preliminarni testovi pokazuju da metoda može biti jednako uspješna na ljudima. Pokaže li se doista uspješnom, uzdrmala bi tržište svih mogućih tretmana protiv ćelavosti vrijedno samo u SAD-u punih šest milijardi dolara godišnje. Newsweek je od McDonald'sa zatražio komentar, no do zaključenja broja nije dobio odgovor. U McDonald'su valjda nisu ludi reći da je takva reklama ipak znanstveno dvojbena.